UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


PAZIN: Donirali dva televizora stacionaru

     Sindikat umirovljenika podružnica Pazin darovao je u prosincu 2017. stacionaru Doma zdravlja u Pazinu dva televizora. Rezultat je to humanitarne akcije koju su proveli članovi sindikata nakon što su doznali kako bi te­levizori bolesnicima koji leže u stacionaru omogućili lakše bolničke dane.

Nakon što je predsjednica podružnice sindikata umi­rovljenika Mirjana Monas, to doznala i prenijela Predsjed­ništvu, početkom prosinca pokrenuta je humanitarna akci­ja "Pružite ruku", tijekom koje su umirovljenici zahvaljujući širokogrudnosti građana uspjeli prikupiti 3.035 kuna i tim novcem kupili dva televizora.

„Zahvaljujem svima koji su darivali novac i na taj na­čin sudjelovali u kupnji ova dva televizora", rekla je Monas, dodajući kako sindikat umirovljenika konstantno njeguje humanitarne aktivnosti, pa tako njihovi članovi o blag­danima redovito posjećuju domove za starije i nemoćne, dnevni boravak za starije u Pazinu, kao i svoje bolesne čla­nove i one koju su slabijeg imovnog stanja. Sindikat umi­rovljenika dobro surađuje s pazinskim udrugama osoba s invaliditetom, osoba s intelektualnim poteškoćama, glu­hih i nagluhih i udrugom "Hoću mogu'!

      Zahvalama su uzvratile voditeljica pazinske ispostave Istarskih domova zdravlja Marina Lovrinić i liječnica Ana Rojnić Bučić koja je dodala kako ova donacija pacijentima mnogo znači jer im televizor omogućuje kontakt s okoli­nom, da vide što se događa u zajednici. Ova će donacija, kaže, dobro doći i njihovim obiteljima kada dođu u posje­te, jer nekad nije potrebno s pacijentom razgovarati već je dovoljno biti uz bolesnu osobu.

     „U pazinskom stacionaru s 27 kreveta, osim terminalno bolesnih pacijenata, ima i pacijenata koji se oporavljaju i moraju nekoliko tjedana mirovati. Takvim će pacijentima televizori dobro doći kao društvo, ali i kao izvor informa­cija, pa i zabave u teškim danima, rekla je Rojnić Bučić. „Ova je donacija značajna podrška nastojanjima da se u stacionaru poboljša standard bolesnika", dodala je Lo­vrinić, napomenuvši kako se unazad nekoliko godina uz podršku ravnatelja Istarskih domova zdravlja Antu Ivančića ulažu značajna sredstva u opremu prostora kako bi se stvorili što bolji uvjeti za boravak, ali i zdravstvenu njegu teško bolesnih pacijenata. Posebno veseli, kaže Lovrinić, što u tim nastojanima lokalna zajednica, udruge i lokalna samouprava pokazuju empatiju prema pacijentima koji borave u stacionaru stoga svima njima u tomu neizmjerno zahvaljuje.

     Kako je najavila Lovrinić, iduće godine pristupit će se adaptaciji stacionara u koji će se uložiti oko 300 tisuća kuna i to u prostore palijativne skrbi. Tako će se dobiti još jedan apartman, ali i tiha soba, a uredit će se i popratne prostorije koja zahtjeva palijativna skrb.

 


 

UMAG: Obostrane dobre želje

     Umaški SUH-ovci 19. studenoga susreli su se u Trstu sa članovi­ma pobratimljene sindikalne lege SPI CGIL DOMIO. Suradnja traje od 1998., kad je potpisana Povelja o bratimljenju, a na temelju Povelje, održavaju se međusobni susreti.

     Nakon susreta kod sjedišta Domia u Trstu, zajedno su se uputili u obilazaka Devinskog grada - Castello di Duino, a nakon toga su nastavili druženje u Prečniku - Precenivo, uz glazbu i razmjenu skromnih poklona te izraze obostranih želja za nasta­vak suradnje, istaknuo je predsjednik umaškog SUH-a Anton Pertot. Jubilar­ni 20. susret održat će se iduće godine u Umagu.

 

LABIN: Samouki umjetnici treće dobi

     Proslavi Dana Grada Labina ove godine su se po prvi puta, na inicijativu članova SUH-a Podružnice Labin, priključili i samouki umjetnici treće životne dobi izložbom naziva „Radovi umirovljenika grada Labina".

Na izložbi koju je otvorila predsjednica podružnice, samouki umjetnici izložili su svoje radove iz područja slikarstva, grafike, tekstilnih vezova koncem, obrađenog drveta, suvenira te prepleta predmeta sa špagom i krea­tivnih drvenih skulptura. Poznate umirovljenice čitale su svoje stihove, a prisutnima su se obratili i kustos grad­skog muzeja, gradonačelnik i zamjenica gradonačelnika grada Labina, kao i ravnateljica Pučkog Otvorenog Učili­šta grada Labina.

     Tople riječi gostiju obradovale su umjetnike i sve prisutne, a zahvaljujući pomoći i podršci Grada Labina atmosfera je bila odlična.

Do ponovnog susreta i novih radova sljedeće godine.

Nada Križanac


Pula: Protiv uredskog rada

      Edukativna radionica „Kako do do­stojanstva" održana je i u Puli 24. studenog. Uvodnu riječ dale su predsjednica pulske podružnice SUH-a Mirjana Dika-Dužman te predsjednica SUH-a Jasna Petrović, a uvodno preda­vanje o socijalnim pravima starijih oso­ba iznijela je socijalna radnica iz Odjela za odrasle Centra za socijalnu skrb Pula Žaklina Vasiljević. Burna rasprava koja je uslijedila doticala se cjelodnevnog i poludnevnog boravka, vrlo rigoroznih ocjena invalidske komisije u    Rijeci, koja ima ograničenje od pet posto pozitiv­nih rješenja godišnje, ali i pitanje malog interesa za udomiteljski poziv. Ukazala je na sve veću potrebu za kućnom nje­gom, ali i vrlo niski imovinski cenzus.

      Vasiljević je naznačila kako će se u budućnosti sve više odlaziti od potrebi­tih, dok je do sada vrijedio princip ured­ske podjele i čekanja na potencijalne stranke da same dođu i zatraže pomoć, iako ima mnogo starijih koji nisu upuće­ni u svoja prava.

Radionica je završena ugodnim ne­formalnim druženjem. Na radionici je bilo prisutno 30-tak članova Podružnice.

 

UMAG: Kad zvone četiri zvona

     Članovi Podružnice SUH-a Umag bili su na jednodnevnom izletu u Sloveniji 27.09.2017. godine, te su tom prilikom po­sjetili arboretum Mozirski gaj, najveću crkvu u Sloveniji, a izlet završili šopingom u Ljubljani.

     Arboretum Mozirski gaj smješten je u prekra­snoj Savinjskoj dolini i prostire se na 7 hektara.

     Izletnike je dočekao cvjetni park pun različitih te­matskih vrtova i aranžmana, pomno napravljenih i njegovanih tijekom cijele godine, sada prekra­snih jesenskih boja. Park ima i jezerce s lopočima, vodoskokom i dugom od višebojnih begonija, koja svojom ljepotom poziva da se ispod nje na­pravi fotografija za uspomenu. Izletnici su imali priliku pogledati i izložbu buča, u sklopu koje su na više mjesta u parku bili su postavljeni bučini aranžmani različitih vrsta, boja i veličina, a poseb­no ih se dojmila buća teška čak 639 kilograma.

     Veliki dio parka zauzima muzej na otvorenom, koji se sastoji od niza tipičnih drvenih kuća, uklju­čujući i najstariju kuću iz mozirskog kraja staru 200 godina, kovačnice, pilane i mlina-vodenice. S obzirom da ovako veliki broj izložaka nije moguće obići u kratkom vremenu, stručni vodič je preporučio ponovni posjet na proljeće, kad se mogu vidjeti cvjetni vrtovi i aranžmani od nekoliko tisuća tulipana.

     Slijedio je ručak u lijepom objektu podno Kamniških Alpi i poslije kratkog odmora put je nastavljen prema malom mje­stu Gornji grad, koje je poznato po tome što ima najveću cr­kvu u Sloveniji. Izletnike je srdačno dočekao svećenik, koji je pružio niz informacija o crkvi i okolnim objektima iz srednjeg vijeka, kojih sada više nema. U objektima su obitavali Bene­diktinci, da bi se nakon njihovog odlaska ustoličili biskupi, te se crkva danas naziva katedralom. Izletnici su razgledali unu­trašnjost crkve, u kojoj se nalaze nadgrobni spomenici četiriju biskupa iz 17. stoljeća i grobovi biskupa iz kasnijih perioda, a krasi je i velika oslikana kupola visoka pedeset metara. Uz crkvu se nalazi i posebno uređen i oslikan drveni Isusov grob. Na zamolbu svećenika izletnici su otpjevali pjesmu „Rajska djevo, kraljice Hrvata", za što su bili nagrađeni zvonjavom če­tiriju zvona s katedrale, koja je sve oduševila.

     Izlet je završen posjetom velikom trgovačkom centru BTC u Ljubljani, što se posebno svidjelo izletnicama, koje su se raz- bježale po trgovinama i vraćale s punim vrećicama. Izletnici su se vratili kući puni dojmova o ljepotama koje su imali prili­ke vidjeti i zadovoljni što su proveli jedan opuštajući i ugodan dan, kojeg će se rado sjećati.

Marija Pertot