UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA

 

LABIN: Samouki umjetnici treće dobi

     Proslavi Dana Grada Labina ove godine su se po prvi puta, na inicijativu članova SUH-a Podružnice Labin, priključili i samouki umjetnici treće životne dobi izložbom naziva „Radovi umirovljenika grada Labina".

Na izložbi koju je otvorila predsjednica podružnice, samouki umjetnici izložili su svoje radove iz područja slikarstva, grafike, tekstilnih vezova koncem, obrađenog drveta, suvenira te prepleta predmeta sa špagom i krea­tivnih drvenih skulptura. Poznate umirovljenice čitale su svoje stihove, a prisutnima su se obratili i kustos grad­skog muzeja, gradonačelnik i zamjenica gradonačelnika grada Labina, kao i ravnateljica Pučkog Otvorenog Učili­šta grada Labina.

     Tople riječi gostiju obradovale su umjetnike i sve prisutne, a zahvaljujući pomoći i podršci Grada Labina atmosfera je bila odlična.

Do ponovnog susreta i novih radova sljedeće godine.

Nada Križanac

 

UMAG: Kad zvone četiri zvona

     Članovi Podružnice SUH-a Umag bili su na jednodnevnom izletu u Sloveniji 27.09.2017. godine, te su tom prilikom po­sjetili arboretum Mozirski gaj, najveću crkvu u Sloveniji, a izlet završili šopingom u Ljubljani.

     Arboretum Mozirski gaj smješten je u prekra­snoj Savinjskoj dolini i prostire se na 7 hektara.

     Izletnike je dočekao cvjetni park pun različitih te­matskih vrtova i aranžmana, pomno napravljenih i njegovanih tijekom cijele godine, sada prekra­snih jesenskih boja. Park ima i jezerce s lopočima, vodoskokom i dugom od višebojnih begonija, koja svojom ljepotom poziva da se ispod nje na­pravi fotografija za uspomenu. Izletnici su imali priliku pogledati i izložbu buča, u sklopu koje su na više mjesta u parku bili su postavljeni bučini aranžmani različitih vrsta, boja i veličina, a poseb­no ih se dojmila buća teška čak 639 kilograma.

     Veliki dio parka zauzima muzej na otvorenom, koji se sastoji od niza tipičnih drvenih kuća, uklju­čujući i najstariju kuću iz mozirskog kraja staru 200 godina, kovačnice, pilane i mlina-vodenice. S obzirom da ovako veliki broj izložaka nije moguće obići u kratkom vremenu, stručni vodič je preporučio ponovni posjet na proljeće, kad se mogu vidjeti cvjetni vrtovi i aranžmani od nekoliko tisuća tulipana.

     Slijedio je ručak u lijepom objektu podno Kamniških Alpi i poslije kratkog odmora put je nastavljen prema malom mje­stu Gornji grad, koje je poznato po tome što ima najveću cr­kvu u Sloveniji. Izletnike je srdačno dočekao svećenik, koji je pružio niz informacija o crkvi i okolnim objektima iz srednjeg vijeka, kojih sada više nema. U objektima su obitavali Bene­diktinci, da bi se nakon njihovog odlaska ustoličili biskupi, te se crkva danas naziva katedralom. Izletnici su razgledali unu­trašnjost crkve, u kojoj se nalaze nadgrobni spomenici četiriju biskupa iz 17. stoljeća i grobovi biskupa iz kasnijih perioda, a krasi je i velika oslikana kupola visoka pedeset metara. Uz crkvu se nalazi i posebno uređen i oslikan drveni Isusov grob. Na zamolbu svećenika izletnici su otpjevali pjesmu „Rajska djevo, kraljice Hrvata", za što su bili nagrađeni zvonjavom če­tiriju zvona s katedrale, koja je sve oduševila.

     Izlet je završen posjetom velikom trgovačkom centru BTC u Ljubljani, što se posebno svidjelo izletnicama, koje su se raz- bježale po trgovinama i vraćale s punim vrećicama. Izletnici su se vratili kući puni dojmova o ljepotama koje su imali prili­ke vidjeti i zadovoljni što su proveli jedan opuštajući i ugodan dan, kojeg će se rado sjećati.

Marija Pertot

 

Pula: Izlet u prošlost

     Tridesetak članova i članica pulske podružnice SUH-a ovog lipnja uputilo se na izlet u Rijeku, a prva postaja bila je nova riječka džamija, posljed­nji projekt poznatog umjetnika i kipara Dušana Džamonje. Im­presivno zdanje projektirano je s jednostavnim linijama koje upotpunjuju okrugle, bijelo obo­jene kupole. Posebno impresivan je pogled s terase džamije odakle se vide otoci Cres, Krk, Rab, ali i dio krajolika Istre i Kvarnera. Izlet­nici su uz stručno vodstvo imali priliku razgledati i još impresivniju unutrašnjost džamije, koju, između ostalog, krase i dječje ru­kotvorine i crteži.

      Posjet Rijeci bez odlaska u Tr­sat, točnije Svetištu Majke Božje Trsatske ne bi bio potpun stoga su se izletnici ambiciozno upu­tili prema crkvi. Unatoč malom naporu i pješačenju, izletnici su ostali zadivljeni ljepotom crkve - freskama, oltarom, vitrajima, kao i ugođajem koji ta ljepota pruža. Ništa manje impresivan nije ni dvorac nadomak crkve koji svo­jom poviješću i masivnošću resi čitav krajolik. Gotovo da možete osjetiti povijest hodajući kame­nim ulicama. Izlet su završili no­stalgično na riječkom kampusu gdje su se podsjetili divnih, dale­kih studentskih dana.

 

MEDULIN: Socijalna politika po mjeri starijih

     Sindikat umirovljenika u općini Medulin ima šest ogranaka, čiji su predsjednici ujedno i članovi Op­ćinskog socijalnog vijeća, tijela koje Općinskom vijeću Medulina predlaže programe iz sustava socijalne skrbi. Tako je na posljednjoj sjednici, u či­jem radu osim predsjednika ogranka sudjeluje i predsjednica podružnice SUH-a Medulin Verica Vidmar, ujedno i vijećnica Općinskog vijeća Medulin, usvojen socijalni program te prora­čun. Programom su razrađena pojedi­na prava kao što su materijalna zaštita starijih osoba, pravo na besplatni pri­jevoz, pomoć u kući i slično.

Jedan od svjetlijih primjera, koji će se realizirati upravo na prijedlog po­družnice SUH-a Medulin, je izgradnja općinskog doma umirovljenika za 100 korisnika, izgradnja plaže za osobe s invaliditetom, sufinanciranje njege u kući te medicinska rekreacija za sta­rije u svakom mjestu općine Medulin. Uspjeh je što se pokrenulo i uređenje ambulante u Premanturi, te što je sva­ki ogranak dobio prostor, klima uređaj i telefonske troškove bez naknade.

     Također na prijedlog SUH-a uve­dena je nova, besplatna linija mini- busa koja povezuje naselja unutar općine. Sva sredstva se osigurava­ju proračunom Općine Medulin, a pojedinačna prava osiguravaju se osobama koje imaju prebivalište na području općine. Iako postoji još mnogo prostora za poboljšanje po­ložaja umirovljenika i starijih osoba, možemo reći kako je socijalni pro­gram općine doista kreiran po mjeri starijih.

Verica Vidmar

 

Umag: Istra u srcu

     Podružnica SUH-a Umag organizi­rala je 31. svibnja ove godine jed­nodnevni izlet „Istra u srcu" u sklo­pu kojeg su posjetili nekoliko istarskih mjesta. Prva postaja bio je gradić Gra- čišće koji je prepoznatljiv prema oču­vanoj gradskoj strukturi te palačama i crkvama. Sačuvana su zapadna gradska vrata, stari trg na kojem se nalazi pala­ča Salamon, izgrađena klesanim kame­nom s gotičkim prozorima. Izletnike je posebno oduševio pogled s brežuljka na Učku i okolna mjesta smještena na živopisnim brežuljcima. Put su nastavili prema obližnjem Pazinu gdje su posjeti­li Etnografski muzej, smješten u starom Kaštelu. Tamo su imali prilike razgledati zbirku narodnih nošnji i drugih pred­meta, koji su se upotrebljavali u raznim krajevima Istre, bilo u domaćinstvima na poljima ili u obrtništvu. Neizostavna je svakako bila Pazinska jama, ali spu­štanje u jamu prepustili su nekoj mlađoj generaciji.

     Nakon kraće vožnje prema Žminju, uslijedio je odmor uz domaći ručak na poznatom OPG-u uz glazbu. No, izlet se nastavio obilaskom Rakija gdje je rođen poznati pjesnik i akademik Mijo Mirković - Mate Balota. Ispred njegove kuće pro­čitane su čakavske pjesme Koza i Moja mati, koje su izletnicima dočarale teške uvjete u kojima su živjeli njihovi preci, lako je Rakalj bio poznat po lončarstvu, danas u mjestu postoji samo jedan lon­čar koji se time više bavi iz ljubavi, nego iz koristi.     Izlet su neumorni SUH-ovci zaključili kratkom šetnjom do vidikovca odakle se pruža prekrasni pogled na za­ljev i otoke Krk, Cres i Unije. Doista, izlet za pamćenje koji se mora ponoviti.

Marija Pertot