UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Zagreb: Tribina za zdravo starenje

     Povjereništvo SUH-a Zagreb je 29. svibnja 2019. godine organiziralo tribinu Aktivno i zdravo starenje, koje su okupljenim SUH-ovcima održale liječ­nica Tanja Ćorić i nutricionistkinja Manuela Maltarić iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

     Liječnica Ćorić govorila je o starenju, kao stalnom procesu koji je postupan i izrazito individualan progresivan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, počevši od začeća do smrti. Prema definiciji UN starost je odre­đeno životno razdoblje povezano s kro­nološkom dobi koje započinje nakon 65 godina starosti i dijeli se na raniju starost od 65 do 74 godina, srednju od 75 do 84 i duboku starost od 85 i više godina.

     Kronološka dob nije istovjetna s bi­ološkom starošću. Zdravo starenje zna­či očuvanje funkcionalne sposobnosti pojedinca za obavljanje svega kako bi osigurao odgovarajuću svakodnevnu kvalitetu življenja neovisno o kronološ­koj dobi (biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje).

     Pozitivno zdravstveno ponašanje kao što su: primjerena osobna i okolišna hi­gijena, primjerena tjelesna i mentalna aktivnost, pravilna prehrana, nepušenje, kontrolirano uzimanje lijekova i pozitiv­na okolina te izbjegavanje alkoholnih pića odgoditi će pojavu kroničnih bole­sti i/ili njihovih komplikacija te unaprije­diti kvalitetu života osoba starije životne dobi.

     Nutricionistkinja Malterić okuplje­nima je govorila o zdravoj prehrani u starijoj dobi te predstavila osam pre­hrambenih pravila za starije osobe, s naglaskom na zdravo i umjereno kre­tanje.

     Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba u Službi za javnozdravstvenu gerontologiju    Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar" izradio je Vodič/15 uputa za aktivno zdravo starenje u kojem su navedene najvažnije preporuke za postizanje zdravog starenja, a dostupan je na in- ternetskoj stranici www.stampar.hr/ gerontologija.

Marta Hržić Bijelić


 

ZAGREB: Akcija „Štand dobrote"

     Na zagrebačkim tržnicama Dolac, Kvatrić, Trešnjevka, Jarun i Utrine u subotu 11. svibnja 2019. godine organizirana je akcija„Štand do­brote", kojoj je svrha bila edukacija javnosti o problemu bacanja hrane te jačanje uloge domaćih proizvoda na tržištu. „Štand dobrote" organizirala je humanitarna udruga Portal Dobrote, čija je misija promi­canje humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti u društvu, senzibi- liziranje javnosti za potrebe društva te širenje dobrote i ljubavi prema čovjeku, a projektu se pridružilo i Povjereništvo SUH-a Grada Zagreba.    Akciji su se odazvali brojni volonteri Povjereništva, a prema riječima vo­diteljice udruge Sanje Bijonda, još jednom se pokazalo kako su upravo stariji građani najpotrebitiji te da upravo njima treba pomoć u hrani, koja im je ovom prilikom podijeljena.

     Nekoliko puta godišnje udruga Portal Dobrote organizira „Štando­ve dobrote" gdje se na gradskim tržnicama na izdvojenu klupu stav­ljaju viškove proizvoda prodavača, koji bi inače završili u smeću jer se ne mogu prodati sljedećeg dana, a zdravstveno su još uvijek ispravni. Istovremeno, iz Udruge pozivaju sve građane u potrebi da hranu mogu uzeti s klupe na kojoj će biti prikupljena. Ako nakon akcije „Štanda do­brote" ostane višak hrane, on se u pravilu pošalje u Pučku kuhinju.

Vesna Bečić


 

Kraš: Važne obavijesti

     Na redovitom mjesečnom oku­pljanju u podružnici Kraš 2. trav­nja 2018. psihologinja SUH-a Biserka Budigam upoznala je oko 60 prisutnih umirovljenika s aktualnim zbivanjima u vezi s izmjenama Zako­na o sigurnosti prometa na cestama. Najvažnija vijest je ta da su vladajući odustali od uvođenja plaćenih liječ­ničkih pregleda za vozačke dozvole. Umirovljenici su bili upoznati i s ob­vezom sudjelovanja u prikupljanju potpisa za referendum te izlaska na izbore za Europski parlament.

     Nakon informativnog dijela, odr­žana je tribina o problemima s kojima se najčešće javljaju osobe koje dolaze u Psihološko savjetovalište. Još uvijek najveći broj osoba dolazi zbog obi­teljskih nesuglasica, ali i zbog težih oblika zlostavljanja, pa je Budigam iskoristila priliku savjetovati što i kako činiti u takvim slučajevima.

     U prostorijama Hrvatskog likov­nog udruženja u Tratinskoj 15, od 2. do 16. travnja otvorena je izložba sli­ka članice SUH-ove podružnice Kraš, Jelene Pavković. Izložba naziva „U društvu anđela" uklapa se u ovo ko­rizmeno i predblagdansko vrijeme, s motivima ikone madone s djetetom, Gospe Lurdske, golgote i anđela.

M.D.


 

STUDENTSKI GRAD: Bogato ispunjen travanj

     Travanj je u podružnici SUH-a Studentski grad, započeo izletom u Koprivnicu, gdje su penzići vidjeli Podravkin mu­zej prehrane i bogatu zbirku proizvoda ove tvornice. Uz to, obišli su zbirku Gradskog muzeja i grad. Iako je bilo malo kiše, ona nije smetala ribičima da održe tradicionalnu manifestaciju „Ribolovci svome gradu", gdje se moglo pecati u bazenu smje­štenom u centru grada, kušati delicije poput šarana na rašljama i fiš paprikaša. Nakon toga su otišli u hotelski restoran na ručak i uz muziku se zabavili do polaska kući.

     Vidjeli su i neke kazališne predstave u „Histrionu" i „Komedi­ji", nastavili sa radionicom bubnjeva, na koju se uključilo još više zainteresiranih i zadovoljnih ljudi. Na radionici crtanja su nastali lijepi aktovi oslikani rukama zainteresiranih članova za ovaj vid umjetnosti. Obavljeni su i neki preventivni pregledi, poput mje­renja tlaka i razine šećera u krvi, ali i oksimetrije te spirometrije i površinskog pregleda štitnjače, kao i provjera sluha.

     Tri su nezaboravna dana članice ove podružnice, koje su­botom vježbaju linijski ples, zajedno sa plesačima iz Koprivnice i Siska provele u Šibeniku, gdje su se uz vježbanje plesa ugodno družile. Obišle su grad, a na povratku i   Nacionalni park Krka. Za kraj su 29. travnja, plesači koji plešu društvene plesove u sklopu programa Gerontološkog centra sudjelovali na 12. Svjetskom danu plesa u kazalištu „Kerempuh", gdje su svojom koreografi­jom oduševili ostale plesače i goste ali i TV reportere.

Snježana Živčić


 

Studentski grad: Umirovljenička umjetnost

     Više od 30 članova podružnice SUH-a Studentski grad uključilo se u projekt Klub 54+, čiji je cilj poboljšanje kvalitete života te direktno smanjenje socijalne isklju- čenosti za najmanje 215 osoba u osam hrvatskih gradova. Nositelj projekta je Opera B.B. Zagreb, partner je Udruga Pet plus, a program je sufinancirala Europska unija putem sredstava Europskog socijalnog fonda. Klub 54+ obuhvaća književne, plesne, bubnjarske, likovne i glazbeno-scenske radionice.

     Voditelji radionica su timovi stručnjaka. Tako će u bubnjarskoj radionici, koja je najviše zaokupila pažnju SUH-ovaca profesionalni vrsni glazbenici Branko Traj- kov-Trak, bubnjar grupe Zabranjeno pušenje i Krunoslav Kobeščak voditi polaznike kroz 12 radionica. Članovi su oduševljeni voditeljima i samim programom, zbog čega na radionice u sve većem broju dolaze i ljudi koji nisu članovi podružnice. Time su postignuti najvažniji ciljevi - edukaci­ja, zabava, druženje.

     Osim umjetnosti u vlastitim prostorijama, SUH-ovci Studentskog grada proslavili su 23. ožujka u Lisinskom 15. godišnjicu djelovanja klape Prvi komin Snježanin, koja je bila čest i uvijek drag gost na priredbama u podružnici. Kao poklon donijeli su veliku tortu, što je ugodno iznenadilo či­tavu klapu, a najviše njenu voditeljicu. Tako će sigurno još klapske pjesme odzvanjati Studentskim gradom.

     Mali je predah od umjetnosti 50 članova napravilo jed­nodnevnim izletom na Krk i Vrbnik. Tako su ožujak zaključili posjetom staroj jezgri Grada Krka, gdje su kušali nadaleko poznatu krčku kneginju, odnosno tortu. U Vrbniku su, pak, zabavljali domaćine puštajući im slavonske pjesme s ra- zglasa. Toliko su se unijeli u zabavu da prije povratka ipak nije bilo vremena za kušanje čuvene vrbničke žlahtine.

Snježana Živčić