UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Podsljeme: Lijepa martinjska večer

      Kao i prethodnih godina dvorana druš­tvenog doma u Bidrovcu 11. stude­nog 2019. bila je premala da primi sve željne dobre zabave, finih delicija i martinjskog veselja. Kako i ne bi kada su se tu nizali prelijepi sljedovi jedan za drugim. Odmah po dolasku srdačni domaćini po­nudili su goste pićem dobrodošlice i pože­ljeli im ugodnu i veselu Martinjsku noć.

     Za zagrijavanje, uz glazbu uživo, od­mah se krenulo pjesmom i plesom. Po­tom je slijedio nastup dramske družine koja je izvela veseli prigodni martinjski skeč i neizostavnu martinjsku „špelanciju" krštenja mošta, da bi potom svi za­jedno zapjevali niz vinskih napjeva po­put „Nikom nije lepše, neg je nam", „Išel budem v kleticu", „Vužgi, vužgi, vužgi ga Blaž" i tako u nedogled.

     Predsjednik podružnice poželio je svi­ma koji u studenom slave imendane i ro­đendane puno sreće i zdravlja, a domaćice su slavljenicima podijelile prigodne daro­ve te sve prisutne poslužile besplatnom večerom i kolačima. S veselim pjesmama, veseljem i plesom slavlje se protegnulo do duboko u noć.

Ivan Ročić


 

KRAŠ: Vinske krstitke u Samoboru!

     SUH-ovci Kraša Martinje su proveli na jednodnevnom izletu u Sanoboru, kako ga Samoborci nazivaju. Za orga­nizaciju izleta pobrinula se predsjednica podružnice SUH-a Samobor Vlatka No- vosel, koja je pun autobus umirovljenika dočekala s osmijehom na licu. Penzići su najprije uz stručno vodstvo patera Lucija Jageca posjetili Franjevačku crkvu Mariji­nog uznesenja koja se smatra najstarijim i najznačajniji kulturno-povijesnim spo­menikom na širem području zagrebačke biskupije.

      Zatim su se uputili u Samoborski muzej, gdje ih je kustosica upoznala s povi­ješću grada kojega su posjećivali i pjesni­ci, slikari, kipari i skladatelji. Posjetili su i kolekcionara Jožu Horvata, koji već 40 godina sakuplja satove, medalje i razgled­nice. Nakon šetnje gradom zastali su na glavnom trgu popiti kavicu i zasladili se nadaleko poznatim samoborskim kremšnitama.

     Ručak su proveli kušajući delicije u re­storanu „Gradna", koji nosi naziv po rijeci Gradni, koja teče kroz Samobor. Nakon finog i obilnog ručka, stigli su SUH-ovci iz Samobora i Sveti Martin koji je na tradicionalan način krstio mlado vino. Uz glazbu i ples nastavili su druženje sa simpatičnim i veselim domaćinima. Nazdravili su jedni drugima, ali su pili iz čaša, a ne „z lonci", kako je opjevano u poznatoj samoborskoj pjesmi.

Branka Tomašić Vilfan


 

Susret generacija u krašu - Izostali slatki paketi

    Uobičajeno druženje umirovljenika s današnjim zaposlenicima u Krašu pod nazivom Susret generacija, održan je u utorak, 1. listopada, što je za­nimljivo jer se poklopio s Danom starijih osoba koji se obilježava istog datuma. S obzirom na poslovnu situaciju u Krašu i zauzetosti članova Uprave, nazočne je pozdravila gđa Romana Mužević-Ilić iz odnosa s javnošću tvrtke.

     Dugogodišnja predsjednica Klu­ba umirovljenika Kraš Marija Jakić po­zdravila je nazočne i u kratkom govoru predstavila rad udruge i zahvalila Krašu za financijsku pomoć bez koje Klub ne bi mogao funkcionirati. Također, najavi­la je sljedeće godine izbornu skupštinu i pozvala umirovljenike da se učlane i predlože novo mlađe rukovodstvo. Gosti iz SUH-a bili su gospođa Biserka Budigam, zamjenica predsjedni­ce SUH-a i predsjednica      Povjereništva SUH-a Grada Zagreba te Ivan Grbavac, predsjednik Nadzornog odbora SUH-a.

     Zatim je uslijedio umjetnički pro­gram. Odabir pjesama, vrhunska glu­mačka i pjevačka interpretacija Ada­ma Končića uz suptilnu pratnju harfe Marije Mlinar potaknuli su auditorij od 300-tinjak Kraševih umirovljenika da

zapjevaju i budu sudionici programa.

     Zagorske pjesme osvježio je i zagre­bački duh vremena. Tako se na reperto­aru našla i „Mici sa Zrinjevca" i „Milka za jedan časak radosti".

     Ove godine izostali su slatki paketi, umirovljenici su izašli iz „njihovog Kraša" razočarani, ali s nadom da će doći neko bolje vrijeme.

Branka Tomašić Vilfan


 

GORNJA DUBRAVA: Strahote Vukovara

     Članovi SUH-ove podružnice Gornja Dubrava krajem rujna su posjetili Vukovar. Tamo su razgledali bolnicu u kojoj su izložbom prikazani do­gađaji za vrijeme obrane grada, bolesnici, ranjenici, trudnice i svi ostali. Na groblju su položili vijenac za sve stradale u Domovinskom ratu te su se poklonili našim herojima. Posjetili su i hangar gdje su bili zatočeni ljudi, koji su nakon toga ubijeni na Ovčari, što ih je posebno potreslo.

Jako su ih se dojmili strašni događaji i ratna stradanja stanovnika Vukova­ra. Ne ponovilo se nikad više, poručili su SUH-ovci.

Mate Smernjak


 

ZAGREB – PEŠČENICA: Uzbudljiva jesen

     Ekipa SUH-a Peščenice 17. rujna 2019. godine sudjelovala je na maksimirskim jesenima. Dvije ekipe natjecale su se na stazi zdravlja, od kojih je jedna polučila uspjeh i osvojila zlatnu medalju. Također, u natjecanju u ribičiji dva predstavnika iz Peščenice bili su uspješni - jedan je osvojio pehar za prvo, a drugi za drugo mjesto.

     Članice ove podružnice osam dana izlagale su svoje rado­ve na Rujanfestu na Bundeku te su, kako kažu, doživjele jedno novo, lijepo iskustvo, jer su njihovi radovi bili jako zapaženi i prekrasno prihvaćeni. Tako su mnogi posjetitelji Rujanfesta mo­gli uživati u dekupažima, crtežima na staklu i svili, kao i u pre­krasnom nakitu kojeg su izradile vrijedne članice iz Peščenice.

Mirjana Novačić