UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

STUDENTSKI GRAD: Ples, glasnice i tlak

     Nakon dvomjesečne ljetne stanke Podružnica SUH-a Studentski Grad nastavila je sa svojim aktivnostima. Tako već od početka rujna članovi mogu razgibati svoje tijelo vježbama za kralježnicu utorkom i petkom po­slijepodne ili stolnim tenisom i društvenim igrama navečer.

     Tko se ne voli kretati na taj način može doći na tečaj društvenih plesova srijedom od 10 ujutro ili razgibati gla­snice u zboru Jeka utorkom i četvrtkom od 11.30.

Podružnica uskoro započinje i s ostalim aktivnostima, pa je tako u planu linijski ples subotom, druženje uz mu­ziku, mjerenje tlaka i šećera u krvi, izleti u Ludbreg i Veli Lošinj. Za svakoga ponešto!


Podsljeme Vatrena podrška

     Članovi podružnice SUH-a Podsljeme željeli su na originalan na­čin dati podršku nogometašima na Svjetskom prvenstvu u Ru­siji. Tako su organizirali praćenje i navijanje za svaku utakmicu Vatrenih. Neke su se utakmice poklopile s tradicionalnim zabavama i druženjima, po kojima je ova podružnica već nadaleko poznata.

     Tako su u Društvenom domu u Bidrovcu organizirane „3 u 1 ve­čeri", koje su se sastojale od praćenja utakmica, večere i plesne za­bave. Znalo se skupiti i do 60 ljudi; dečki bi pratili utakmicu, a cure plesale. Kad nisu bili svi na okupu, navijanje se organiziralo u pri­vatnom aranžmanu. Važno je samo da Vatreni pobjeđuju i da se svi dobro zabave.

Ivan Ročić


Zagreb: Drugačiji Vukovar

     Povjereništvo SUH-a Zagreb organiziralo je za svoje ak­tiviste izlet u Vukovar 13. lipnja. Članovima su pokušali pokazati drugačiji, povijesno-umjetnički doživljaj grada i najbliže okoline.

     S organizatorom Igorom Vlašićem došli su do baroknog Dvorca Eltz u kojem je sada smješten Gradski muzej osnovan 1948. godine. Dvorac, čija gradnja je počela 1781. godine, a da­našnji izgled je dobio tek početkom 20 stoljeća, projektirao je bečki arhitekt Sidek. Dio muzejske građe za vrijeme rata smje­šten je u Zagrebu, a dio je odnesen u Srbiju te nikad nije u pot­punosti vraćen. U odvojenom dijelu dvorca, kojeg je hrvatskoj državi darovao vlasnik Georg Eltz, smještena je zbirka Bauer i više od  1.500 umjetničkih djela darovanih Muzeju u izgnanstvu.

     Nakon ručka na obali Dunava i kraćeg odmora krenuli su putevima ratnih stradanja Vukovaraca. U tišini su se autobu­som provezli pored najvažnijih mjesta sjećanja na tragediju na­šeg naroda, na heroje, na pogaženo ljudsko dostojanstvo i po­bjedu života. Vozeći se polako evocirali su sjećanja na događaje u vukovarskoj bolnici, Ovčari i Spomen domu, a prolazeći po­red Memorijalnog groblja žrtava iz    Domovinskog rata, najveće grobnice u Europi nakon II. svjetskog rata s 938 bijelih križeva, izmolili su za njih Očenaš u mislima. Prošli su i pored Centra Domovinskog rata, Vojarne 204. brigade, Spomen doma hrvat­skih branitelja na Trpinjskoj cesti i pored križa na ušću Vuke u Dunav, te krenuli put Vučedola.

     Ondje je ishodište najstarije europske kulture iz razdoblja metalnog doba, koja je postojala prije 5.000 godina i koja se proširila na 13 zemalja. Kultura je imala razvijenu industriju i poljoprivredu, a poznata je i po izumima kola na četiri kotača, prvoj ljevaonici bronce, prvoj pili za drva i, naravno, Vučedol­skoj golubici. Danas se svi artefakti čuvaju u suvremenoj zgradi Muzeja vučedolske kulture. Zanimljiva povijest Vukovara i oko­lice ostavila je jak dojam na umirovljenike.

Biserka Budigam


Studentski grad: Veselo prije odmora

     Prije ljetne stanke s aktivnostima, 50 članova podružnice SUH-a Stu­dentski Grad otišlo je 10. lipnja na izlet u Lepoglavu. Ondje su po­sjetili crkvu, te etno-kuću uređenu tradicionalnim namještajem i pri­lagođenu zagorskim običajima. U kući im je vodičkinja pokazala kako se izrađuje poznata lepoglavska čipka, a neki nisu mogli odoljeti te su sa so­bom ponijeli i pokoju salvetu ili tabletić. Nakon obilaska Lepoglave, skra­sili su se u Klenovniku na izletištu Grešna Pilnica, gdje su se, uz obilje hra­ne, zabavili pjesmom i plesom, a neki su se okušali i u gađanju iz praćke.

     Samo pet dana poslije, kada su svi već mislima bili na „ljetnim prazni­cima", član podružnice Antun Grgić iznenadio je sve raskošnom prosla­vom svoga imendana.   Zabava se održala u Mjesnom odboru Studentski grad, a na njoj nije ničega nedostajalo. Pripremljeni su bili čobanac i odoj­ci, za glazbu su bili zaduženi KUD-ovi iz Donje Voće i Čazme, uz poznatog zabavljača i voditelja emisije Fio show, Ivana Fiolića. Do kasnih večernjih sati stotinjak je ljudi, od čega oko 50 iz podružnice, uživalo u glazbi i ple­su, iću i piću - sve u čast jednog Antuna. Hvala mu!

Snježana Živčić


 

Podsljeme: Udruženi na put

     Kad jedna podružnica ne skupi do­voljno izletnika, priskače druga u pomoć. Tako su podružnice istoč­nog dijela Zagreba: Granešinski Novaki, Oporovec i Podsljeme, 13. svibnja zajed­nički posjetili dva lokaliteta na području Bjelovarsko - bilogorske županije: Rom­sku kuću i OPG Vinia. Izuzetan doživljaj bio je obilazak autentičnog romskog imanja s kućom i okućnicom. Domaćica ih je provela kroz imanje, pričala o po­vijest hrvatskih Roma Lovara, pokazala izložbu, malu knjižnicu s literaturom na romskom jeziku te suvenirnicu sa suve­nirima koje izrađuju sami Romi.

     U nastavku izleta posjetili su izletište i vinotočje Vinia, smješteno u predivnoj prirodi, okruženo vinogradima i šum­skim zelenilom. OPG nudi kompletnu turističko-ugostiteljsku ponudu: resto­ran, hotel, kamp, a ljubitelji konja mogu uživati u jahanju.    Nakon obilnog ručka u restoranu uređenom u tradicionalnom rustikalnom stilu, umirovljenici su zapje­vali i zaplesali uz glazbu uživo.

     Također združenim snagama, članovi zagrebačke podružnice Podsljeme i Do­nja    Dubrava posjetile su početkom lipnja dva vrlo atraktivna turistička odredišta smještena u srcu Europe - Prag i Beč.

     Prvo odredište bio je „Zlatni Prag", grad gotike, piva, mostova i tornjeva. Uz pratnju stručnih voditeljica, prošli su sve važnije povijesne znamenitosti grada. Tako su šetali najvećim dvorcem na svi­jetu Hradčanima, potom po Karlovom mostu, te Karlovom ulicom produžili do Starogradskog trga, najznačajnijeg trga u povijesnoj jezgri Praga.

     Desetke drugih znamenitosti, kao što su Senat, Židovska četvrt, Vaclavske na­mjesti, posjetili su drugog dana boravka. Izuzetan doživljaj razgleda grada bila je i vožnja brodom po rijeci Vltavi koja protje­če središtem grada. Dašak Hrvatske u Pra­gu osjetili su u muzej-restoranu „U Fleku" gdje su davne 1911. godine hrvatski stu­denti osnovali nogometni klub Hajduk.

     Na povratku u Zagreb, iskoristili su priliku razgledati jednu od najvažnijih europskih metropola - Beč, grad parko­va, dvoraca, muzeja, konja i kočija. Pano­ramska vožnja uz Dunav po znamenitoj Ringstrasse, s koje se pruža pogled na mnoge znamenite građevine kao što su Opera i Gradska vijećnica. Šetnja sre­dištem grada po glavnoj gradskoj ulici Karntnerstrasse, razgledavanje Katedra­le svetog Stjepana i obilazak povijesne jezgre grada bili su za sve lijep i nezabo­ravan doživljaj.

Ivan Ročić