UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

DONJA DUBRAVA – ZAGREB: Druženja u dobrom društvu

     Proteklih mjeseci podružnica SUH-a Donja Dubrava vrlo je ak­tivna. Održana su tjedna druže­nja uz kavu, na kojima su se članovi mogli informirati o novostima u sin­dikatu i temama vezanima uz polo­žaj i prava umirovljenika. Također su održane kreativne radionice na ko­jima su izrađivani radovi koji će biti predstavljeni na manifestacijama na Zagrebačkom velesajmu i Zrinjevcu.

     Uspostavljena je dobra suradnja sa ostalim SUH-ovim podružnicama, a posebno s podružnicama Pod- sljeme i Studentski grad, s kojima je druženje i razmjena iskustava posebno intenzivna. Članovi po­družnice Donja Dubrava pozvani su na njihova događanja, a također članovi tih podružnica dolaze na događanja u Dubravu. Osim toga, podružnica i dalje održava druže­nja uz glazbu, pjesmu i ples, za sve umirovljenike druge nedjelje u mje­secu.

Albina Benčec


 

OPOROVEC- ZAGREB Kako je radio SUH-a?

     U prostorijama podružnice Dubrava-Oporovec, održana je tribina na kojoj su Biserka Budigam i Milan Tomičić predstavili rad SUH-a u 2017. godini. Biserka Budigam se ispričala što nije mogla doći na njihovu godišnju skupštinu, te je govorila o aktivnostima SUH-a, prvenstveno o sredstvima koja je Grad Zagreb dao za projekt „25 godi­na borbe za prava umirovljenika".

Milan Tomičić je govorio o uspješ­noj realizaciji prosvjeda na Trgu bana Jelačića, obilježavanju 25. godišnjice SUH-a, 17. Svečanoj sjednici, te izmje­nama i dopunama Statuta. Također je 40 prisutnih članova informirao o na­rednim zadaćama SUH-a, te o potrebi daljnje borbe za umirovljenička prava i vjerojatnosti organizacije novog pro­svjeda.

M. D.


Studentski grad - Zagreb: Na poklon kuglica za bor

     Dolazak zimskih dana idealan je za brojne umirovljeničke aktivnosti. Uz pomoć mladih volontera, članovi podružni­ce Studentski grad u Zagrebu polako savladavaju osnove računalstva, a za one koji nemaju vlastito prijenosno računalo, podružnica daje računalo na korištenje za vrijeme edukacije.

     Penzioneri iz Studentskog grada otišli su i na izlet u Brdo- vec pokraj Zaprešića, koji je bio edukativan. Iako je općina mala, vrlo je zanimljiva. Naime u njoj su vidjeli mini-siranu obitelji Furkranz, izuzetno vrijednu i zanimljivu zbirku u Muzeju „Brdo- vec", crkvu Sv. Vida i„hižu" - djedovinu Glogovića obnovljenu za turističke svrhe, uz pomoć sumještana i Europske unije. Put je nastavljen do Marije Gorice, odnosno restorana „Ladanjski raj" gdje su se umirovljenici uz dobru glazbu i odličan meni zabavili do polaska kući....

Read more...


ZAGREB - TREŠNJEVKA SJEVER

Radionica za umjetnike i hobiste

     Podružnica SUH-a na Trešnjevci je uz pomoć kolegica s Pešćenice po­krenula radionice decoupagea, umjetničke tehnike izrade ukrasnih predmeta, koja uključuje slikanje po staklu i drvetu. Prva radionica je održana u srijedu 7. veljače i okupila je 9 zainteresiranih, koji su uz kavu i čaj stvorili svoja nova umjetnička djela. Radionice će se nastaviti održavati svake srijede u terminu od 10 do 12 sati u Ozaljskoj 16.

     SUH Trešnjevka također uskoro planira organizirati sistematski pre­gled, organiziran u suradnji s Crvenim križem, te predavanje o samozaštiti uz pomoć Policijske uprave Zagrebačke.


TREŠNJEVKA SJEVER: Pozdrav sa skele

      Podružnica SUH-a Trešnjevka sjever organizirala je 22. studenoga izlet u Varaždin i Sveti Martin na Muri. Vrijeme je bilo prekrasno, raspoloženje odlično, zadovoljstvo se moglo osjetiti u zraku. Dolaskom u Varaždinu, posjetili su Stari grad, najvažniji gradski spome­nik kulture, unutar kojeg je smješten Gradski muzej Varaždin. Potom su ih u Termama Sveti Martin na Muri domaćini poveli u obilazak Terma, nakon čega su uz pratnju vodiča posjetili stari Mlin, Mli­narsku kuću (multimedijalni centar), vo­zili se skelom, vidjeli najsjeverniju točku Hrvatske, obišli etno-zbirku Trstenjak te uživali u odlično pripremljenom ručku u restoranu Vučkovec u samim Termama.

Vesna Bečić