UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Kraš: Slatke generacije

     Dobro raspoloženi Kraševci su popunili autobus s više od 50 mjesta i 26. rujna krenuli put Slunja, do Rastoka. S vodički- njom su razgledali prekrasne slapove rijeke Slunjčice, mlinice te lijepo uređene starinske kućice uz rijeku. Nakon šetnje ih je u hotelu dočekala živa glazba i ukusan ručak, a iza objedovanja slijedio je ples do kasnih poslijepodnevnih sati. Neki su i prošetali oko hotela i uživali u svježem zraku i prirodi. Dobro raspoloženi vratili su se u Zagreb, uz pitanje kada i kuda idu prije zime.

     Nova prilika za druženje i susrete ostvarena je 2. listopada kada su umirovljenici i uprava Kraša organizirali tradicionalne Susrete generacija. Nazočne su pozdravili predsjednica Kluba

 

umirovljenika i Podružnice SUH-a Kraš Marija Jakić, predsjednik Nadzornog odbora SUH-a Ivan Grbavac te predsjednik uprave Kraša Damir Bulić.

     Istaknuta je dobra suradnja Kraša i umirovljenika koja se naj­više ogleda u ustupanju prostorija i davanju financijske pomoći, bez koje ne bi bile realizirane sve aktivnosti. Formalni dio je za­vršio dodjelom povelje Krašu i zahvalnice prokuristici Kraša Ma­rici Vidaković za osobit doprinos u borbi za prava umirovljenika. Druženje je nastavljeno uz nastup popularnog glazbenika Mirka Švende - Žige i zakusku.

M.J. i B.T.V.


 

STUDENTSKI GRAD: Ujesen u Maksimir

     Članovi plesnog zbora Dubravica, koji djeluje pri podružnici SUH-a Studentski Grad, nastupili su 20. rujna na tradicional­noj manifestaciji Maksimirske jeseni. Podijeljeni u dvije gru­pe s osam članova, umirovljenici su pokazali svoje plesne vještine.

     Organizatori, Centar za kulturu Maksimir i nekoliko udruga, pobrinuli su se da se sve aktivnosti održe u isto vrijeme, tako da je teško komentirati reakciju publike. U svakom slučaju, umirovljeni­ci su se s još pet plesnih skupina, dobro zabavili.

Snježana Živčić


 

6. SPORTSKI SUSRETI POVJERENIŠTVA SUH ZAGREB: Red sporta, red zabave

     Dana 6. listopada 2018. održani su 6. sportski susreti Povjereništva SUH Zagreb i Zagrebač­ke županije koji se, sada već tradicionalno, održavaju u Studentskom Gradu, jednom od nase­lja gradske četvrti Gornja Dubrava. Iako je prijavlje­no 12 natjecateljskih ekipa, na terenu se pojavilo ipak njih samo 10.

     Domaćini, podružnica Studentski Grad, tru­dili su se da se natjecatelji osjećaju što ugodnije. Nakon pozdravne riječi u ime domaćina te plesne točke, ujedno i male promocije linijskog plesa, pri­sutnima se obratila i predsjednica Povjereništva SUH Zagreb Biserka Budigam, koja je zviždaljkom otvorila sportske susrete.

     Igre su bile takvog karaktera da ih je mogao svatko igrati. Discipline su se sastojale od gađanja loptama obruča koji su nosili određene bodove, nabacivanja obruča na štap, pikada, hvatanja lopti­ce reketom, štafetnog puhanja čaše koja se nalazila na konopcu, te sjedeće utrke na krpama.

     U revijalnoj igri sudjelovalo je šest osoba koje su oko pojasa imali remen, a na stražnjem dijelu se na­lazila kutija sa manjim otvorom iz koje je pomica­njem tijela trebalo izbaciti što više bombona. Ska­kanjem i pomicanjem tijela na sve strane, uspjeli su izbaciti dosta bombona iz kutija.

     Nije bilo povreda, natjecatelji su bili disciplinira­ni i trudili se postići najbolji rezultat za svoju ekipu, a oni koji su imali mrvicu više sreće otišli su kući s medaljama. O ukupnom pobjedniku odlučivale su nijanse. Treće mjesto osvojila je ekipa iz Miroševca s 212 bodova, drugo mjesto pripalo je ekipi Pešće- nice s 213 bodova, dok je prvo mjesto, s osvojenih 214 bodova, osvojila ekipa Oporovca.

     Nakon igara koje su se održavale u OŠ Vjence- slava Novaka, ekipe su ručale u Mjesnom odboru Studentski grad. Osim graha, koji je dobro došao i natjecateljima i domaćinima, moglo se kušati so­kove, likere i vina od aronije i kupine koje proizvodi OPG Andrijašević. Optika „Jo-jo" ponudila je be­splatnu kontrolu vida i slušnosti za zainteresirane sportaše. Zabavni dio odradile su članice KUD-a Dubrava koje su se predstavile jednim skečom i re­citacijom.

     Cilj ovakvih susreta je prvenstveno druženje, a svi koji su došli na natjecanje za nas su veliki po­bjednici. Čestitamo im.

Snježana Živčić

 

Ukupni pobjednici:

Oporovec - 214 bodova

Pešćenica - 213 bodova

Miroševec - 212 bodova

 

 

 


 

Zagreb: Tulum za starije

     Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopad), Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invali­ditetom u suradnji sa zakladom Zajednički put organizirao je 15. Gerontološki tulum, manifestaciju za umirovljenike. Ove go­dine je tulum organiziran u parku Josipa Jurja Strossmayera, gdje su bila postavljena 32 štanda na kojima su svoj rad predstavile umirovljeničke udruge.

Ispred Sindikata umirovljenika predstavila se podružnica Pe- ščenica sa svojim rukotvorinama i aktivnostima, koje su privukle dio umirovljenika koji se zatekao na tulumu. Tijekom trosatnog događanja cijelo se vrijeme plesalo na šlagere, sentiše i druge hi- tove umirovljeničke glazbe na pozornici, ali i oko nje. To su najbo­lje iskoristili članovi SUH-a iz Studentskog Grada za pokazivanje svoga plesnoga umijeća.

     Osim toga, dio programa je bio predviđen za zdravstvene preglede, tako da su svi zainteresirani mogli provjeriti svoj tlak, razinu šećera, količinu vitamina i minerala, a mogla se obaviti oksimetrija, spirometrija, mjerenje vitalnih funkcija i brojni drugi pregledi.

     Ovo je bila rijetka prilika da umirovljenici nakratko zaborave na sve probleme i da uz dobru zabavu ostanu mladi, pa makar se malo dulje zadržali na pregledu. Ovakvih dana u umirovljenič­kom životu bi trebalo biti svakako više.

M.D.


 

PODSLJEME: Život je putovanje

     Kada u ljetnim mjesecima mnoge podružnice umirovljenika zatvaraju svoja vrata, Podružnica SUH-a Podsljeme nastav­lja disati punim plućima. Druženja u Društvenom domu, plesne zabave, daleka putovanja i izleti na more bili su sastavni dio aktivnosti.

     Svake treće subote u mjesecu, na krcatom plesnom podiju Društvenog doma Bidrovec, uz domjenak i glazbu uživo pleše se i pjeva. Što se plesa, pjesme i dobrog raspoloženja tiče, naši umi­rovljenici dokazuju da godine nisu važne, da su alpari mladima ili karikirano rečeno „mladi im nisu ni do koljena".

     Nastavljena je i tradicija najjeftinijih izleta u gradu, pa tako i najudaljenije kupališne lokacije Sjevernog Jadrana, kao što su Rabac, Baška i Mošćenička Draga za članove koštaju samo 80 kuna, a tu se doista radi o prelijepim lokacijama i povećanim troškovima prijevoza koje podružnica nadomješta iz vlastitih izvora.

     Nekoliko članova podružnice prisustvovalo je 2. kolovoza, u selu Uštica pokraj Jasenovca, obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu.

     A autobus sa SUH-ovcima se 10. kolovoza zaputio i na še- stodnevno putovanje u Francusku, gdje su članovi posjetili sve najznačajnije znamenitosti Strasbourga, Reimsa i Pariza. U po­vratku su svratili i u Munchen, tako da je ovo ljeto zaista bilo bogato događajima i pokazalo kako je život - veliko putovanje.

Ivan Ročić