UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

TREŠNJEVKA – SJEVER: Brižno s očima i ušima

     Podružnica SUH-a Trešnjevka - sjever i Optika Jo-Jo organizirali su 11. travnja 2O18. pregled vida i sluha u prostorija­ma Mjesnog odbora „Nikola Tesla" u Ozalj­skoj 16 u Zagrebu. Pregled je uključivao kompjutersko mjerenje dioptrije, mjere­nje očnog tlaka, ispitivanje sluha, stručno savjetovanje o potrebnim pomagalima, a u ponudi je bio i letak uz koji se mogao ostvariti popust od 30 posto za kupovinu kompletnih dioptrijskih i sunčanih naočala.

     Lijep sunčan dan privukao je dosta za­interesiranih, pa su, uz malo čekanja, svi uspjeli obaviti pregled, a bilo je interesa i za kupnju dioptrijskih naočala.

     S obzirom da su ovo dobri trenuci za privlačenje novih članova, prisutnima je upućeno nekoliko zanimljivih informacija o SUH-u, o aktualnim događanjima vezanim za umirovljenike, a dobili su i glasilo SUH-a, pristupnice, te Program rada podružnice.

Vesna Bečić


 

KRAŠ- ZAGREB: Kraš u bjelovarskoj vinariji

     Nakon dugih zimskih dana i boravka uglavnom u zatvorenom prostoru umirovljenici iz podružnice Kraš su jedva dočekali prvo proljetno sunce i krenuli na jednodnevni izlet u izletište Vinia i grad Bjelovar.

     Krenuli su ujutro iz Zagreba s Glavnog kolodvora put Bjelovara prema obi­teljskoj vinariji Šapić, gdje su ih dočekali ugodni domaćini uz kavicu. Nakon kratkog odmora nastavili su put prema Bjelovaru, gdje ih je „preuzeo" lokalni vodič koji je detaljno ispričao povijest grada uz obilazak najznačajnijih zname­nitosti. Ručak, živa glazba i piće dobrodošlice dočekalo je Kraševce u Vinariji Vinia. Nakon ručka degustirali su četiri vrste vina u obiteljskom vinskom po­drumu, te plesali do 18 sati kada su u veselom raspoloženju napustili izletište pokraj Bjelovara.

Marija Jakić


 

STUDENTSKI GRAD: Zdravlje na prvom mjestu

     Krajem ožujka, podružnica Studentski grad ugovorila je sponzorski susret sa švicarskom tvrtkom Event 24 koja je posrednik za firme s kojima surađuje. Iako članovi ove podružnice nisu više skloni odlaziti na prezentacije, ovaj je poziv ipak bio malo drugačiji. Naime, broj osoba koje mogu prisustvovati prezentaciji bio je ograničen i moglo se nazočiti samo jednom, o čemu se vodilo računa. Tvrtka je prezentirala samoaktivirajuću biomagnetsku podlogu učinkovitu prilikom mnogih tegoba. Umjesto u reklame i letke odlučili su se za­hvaliti sudionicima tako da sredstva ulože u udruge i društva u Republici Hrvatskoj.

     Poslušana je prezentacija, a nakon toga slijedila je večera, također o njihovom trošku. Svatko je dobio poklon, a oni malo sretnije ruke toster, ali i medvjediće za unuke. Podružnici je na račun doznačeno 1.700 kn, što će članovi koji su prisustvovali na prezentaciji imati prilike iskoristiti za organiziranje izleta.

     Osim toga 5. travnja žene su se odazvale na mamografski pregled, koji je za njih organiziran u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo grada Zagreba. Mobilni je mamograf došao pred Mjesni odbor Studentski grad, te su zainteresirane žene obavile pregled, bez uputnice i dugog čekanja, a nalazi će biti dostavljeni poštom.

Inače to je pregled koji ova podružnica organizira svake godine u proljeće i jesen za zainteresirane članice.

Snježana Živčić


 

TREŠNJEVKA – SJEVER: Velik interes za pregled

     Zagrebački Crveni Križ Zagreb i podružnica SUH-a Trešnjevka - Sjever u prostorijama na Ozaljskoj 16 organizirali su 14. ožujka besplatni siste­matski pregled.      Pregled je bio predviđen u vremenu od 10 do 12 sati, a uključivao je mjerenje tlaka i šećera u krvi, spirometriju, oksimetriju, EKG i pregled štitnjače.

    Već i prije pregleda su počeli pristizati zainteresirani građani, te je uskoro nastala gužva. Do 12 sati pregledano je tridesetak ljudi, ali nažalost ostalo je i onih koji nisu stigli na red.

Vesna Bečić


 

Studentski grad - Zagreb:  Ne treba u Irsku po zabavu

     Brojne su aktivnosti obilježile velja­ču i prvi dio ožujka u Studentsko­me gradu. Kroz predavanje koje su održale socijalne radnice iz Centra za socijalnu skrb Dubrava, članovi su do­znali nešto o pravima starijih osoba, ali i mlađih, nezaposlenih, koji uz određene uvjete mogu dobivati naknadu.

S obzirom na to da je veljača u znaku maškara, podružnica se prijavila za su­djelovanje u fašničkoj povorci u Dugom Selu, čija je Turistička zajednica 11. ve­ljače organizirala manifestaciju. Jedan od članova napravio je kućicu koju je vukao mali traktor. Iz kućice je mahala lutka plave kose i haljine, a na kućici je pisalo „selim ured u Irsku". Iza „ureda" su bili umirovljenici koji se također spre­maju u Irsku, ali dok su još ovdje odlično se zabavljaju. Povorka se prijavila pod nazivom „Otpisani", a pratila ju je glazba iz poznate istoimene serije. Na povre­menim stajalištima članice koje plešu linijski ples pokazale su što su naučile, što je izazvalo oduševljenje posjetitelja.

     Nekoliko dana kasnije je plesnu ve­čer obilježeno Valentinovo. Svaka je žena dobila simpatičan broš. Uz pred­stave u zagrebačkim kazalištima, te koncert povodom Kineske nove godine, članovi su posjetili Muzej iluzija koji je, svojim postavom, mnoge ugodno izne­nadio.

     Već je tradicija da podružnica Stu­dentski grad organizira priredbu povo­dom Dana žena. Tako su 6. ožujka člani­ce uživale u bogatom programu. Zbor „Jeka" u kojem se nalazi najveći broj članova podružnice otvorio je priredbu, a za njima su otplesali članovi plesne skupine „Dubrava" te otpjevali članovi skupine „Kobzar" koji njeguju ukrajin­sku pjesmu.