UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

STUDENTSKI GRAD: Studeni u pokretu

      Studeni je u podružnici Studentski grad započeo koncertima, 58 čla­nova bilo je na koncertu Gabi No­vak i Matije Dedića, te Bisere Veletanlić i Vasila Hadžimanova, a 17 njih je imalo prilike poslušati Sevdah u Lisinskom. Osim toga, zbor „Jeka" nastupao je u Domu za starije Dubrava, gdje je bila or­ganizirana „Kiflijada".

SUH-ovci su pomogli Vijeću MO Studentski grad u organiziranju keste- nijade, na kojoj se okupilo i predstavilo nekoliko KUD-ova, a članice Sindikata su predstavile svoj linijski ples. Skuhalo se i podijelilo nekoliko litara vina, što je odlično pasalo uz pečene kestene, koje su pekli, a tko drugi. nego opet oni s naj­većim iskustvom - umirovljenici.

     Radionica umnog treninga koju je odradio Centar za civilne inicijative, u sklopu projekta koji financira EU pod nazivom „Pune ruke posla" uspješno je završila i svaki polaznik je dobio potvrdu o završenom treningu, a nastavljena je radionica rada na računalima, tabletima i pametnim telefonima koju su pohađali oni koji još nisu savladali moderne teh­nologije.

     Organizirana su i tri izleta; jedan u Ozalj, gdje su penzići, uz vodiča, razgle­dali stari glad i Zavičajni muzej, a nakon toga ručali u seoskom gospodarstvu, gdje su se plesom zabavili do polaska kući. Otišli su i u Sv. Martin na Muri, gdje su obišli farmu jelena i degustirali do­maće proizvode, a zatim su se okupali u termama Sv. Martin na Muri.

     Krajem mjeseca se 30 članova otpu­tilo u Budimpeštu, koju su željeli vidjeti u vrijeme adventa i provozali se Duna­vom, odakle se pruža prekrasan pogled na grad koji je u ovo doba zaista veli­čanstven.

Snježana Živčić


 

ZAGREB: Škola prava za starije osobe

Kako napisati oporuku

     U sklopu projekta SUH-a „Škola prava za starije osobe" kojeg podupire Grad Zagreb, 14. stu­denog 2018. održana je prva temat­ska radionica pod nazivom „Kako na­pisati oporuku - teorijski i praktični rad". U podružnici SUH-a Oporovec okupilo se tridesetak osoba, kojima je pravnik SUH-a Milan Tomičić objasnio pravne temelje nasljeđivanja i vrste oporuka uz hipotetske slučajeve.

     U drugom dijelu radionice kojeg je vodila pravna savjetnica Mia Škari­ca, okupljeni su sami pisali oporuku, prema danim uputstvima, a kasnije su ispravili pogreške. Umirovljenici su rekli kako im je radionica bila vrlo korisna, a pohvaljuju i podjelu pisanih materijala sa savjetima.

Druga radionica, pod nazivom „Kako raspolagati imovinom za živo­ta - teorijski i praktični rad" održana je 22. studenog u podružnici SUH-a Pešćenica. Na radionici je sudjelova­lo četrdesetak osoba koje su odmah rekle da nisu upoznate s ugovornim mogućnostima raspolaganja imovi­nom za života.

     U teorijskom dijelu radionice To­mičić je iznio pravne temelje ugovor­nog raspolaganja imovinom u Hrvat­skoj. Pobrojani su i rastumačeni ugo­vori o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, o darovanju te o ustupu i raspodjeli imovine za života. Opisani su i njihovi pravni učinci, a svaki od njih je popraćen hipotetskim sluča­jem radi boljeg razumijevanja.

     Nakon završetka izlaganja, pri­sutni su željeli znati je li u trenucima blokade i ovrhe građana ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dobro rje­šenje, je li bolje sklopiti ugovor ili sastaviti oporuku te na koji način je najbolje darovati imovinu. Nakon detaljnih odgovora, prisutni su do­bili listiće sa zadacima u kojima su trebali prepoznati najbolje rješenje prema zadanim hipotetskim sluča­jevima.

     Radionice su u svakom sluča­ju bile korisne umirovljenicima, koji sada znaju što trebaju učiniti, a i vjerujemo kako će dati savjete i svojim prijateljima i tako spriječiti manipulacije.


 

STUDENTSKI GRAD: U zdravom tijelu - zdrav duh

     Nakon sportskih susreta, članovi sindikalne podružnice Stu­dentski grad uputili su se 8. listopada na obronke Zagre­bačke gore u potragu za kestenima. Na dijelu kestenove šume našli su mnoštvo plodova koje su ponijeli koliko su mogli. Sljedeće nedjelje, 14. listopada, dio je članova podržao Svjetski dan pješačenja uputivši se u planinarski dom Gorščica.

     Dva dana ranije, ženski je dio članstva sudjelovao na preven­tivnom mamografskom pregledu u mobilnom vozilu, koje ova Podružnica dogovara svakog proljeća i jeseni, kako bi se kontro­liralo zdravlje što većeg broja žena. Nekoliko je žena u ovom mje­secu obavilo i mjerenje gustoće kostiju u Domu zdravlja Trnje, iskoristivši mjesec borbe protiv osteoporoze.

     A da nisu sve aktivnosti posvećene samo tjelesnom zdravlju govori i projekt Centra za civilne inicijative pod nazivom „Pune ruke posla". Projekt se sastoji od dva ciklusa. Jedan ciklus je vodila Marijana Mrvoš, a on se sastoji od pripovijedanja, čitanja, sluša­nja glazbe i igara. Nakon toga slijedi drugi ciklus, također od četiri susreta petkom, pod nazivom „Umni trening", kojeg vodi psiho- loginja Antonela Galista. Namjera je da ovim projektom osobe treće životne dobi u ugodnom i zabavnom okruženju razgovaraju i nauče o procesima pamćenja i koncentracije u starijoj dobi, s ob­zirom na promjene koje dolaze s godinama. Odaziv na radionice je bio zaista velik, a mnogi su zainteresirani za daljnje treniranje.

Snježana Živčić


 

ZAGREB: Druženje s Krapinjoncem

     U srijedu 17. listopada podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske Trešnjevka- sjever, Podsljeme, Peščenica, Pliva i Kraš te članovi Središnice SUH-a bili su na izletu u Krapini. Glavni organizatori izleta bili su Povjereništvo SUH Zagreb i podružnica SUH-a Trešnjevka-sjever. Po dolasku u Krapinu, zagrebačke umirovljenike dočekali su domaćini, članovi SUH-a Krapina, koji su ih potom odveli u obilazak grada i pokazali im sve znamenitosti Krapine.

     Posjetili su Muzej krapinskih neandertalaca, gdje su se dru­žili s pračovjekom i Muzej Ljudevita Gaja, gdje su uz pratnju stručnih voditelja, saznali nešto i iz novije povijesti Krapine. Na­kon toga bio je organiziran ručak u prelijepom restoranu Preša te obilazak svetišta Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, prekrasne barokne crkve iz 18. stoljeća.

     Lijep, sunčan, jesenji dan, vedri i veseli izletnici i srdačni do­maćini učinili su ovaj izlet nezaboravnim.

Vesna Bečić


 

Podsljeme: Putovanje cugom po Zagorju

     Ljetu je kraj i izleti na more su prošlo svršeno vrijeme. Ali, rani jesenski sunčani dani i nadalje su u umirovljenicima iz Pod- sljemena budili želju za kupanjem, putovanjem i druženjem. Topla ljekovita voda zagorskih toplica u blizini Zagreba bila je pravi izbor. Tako su tijekom rujna svakoga tjedna, u želji da uhva­te zadnje zrake ljetnog sunca na otvorenim bazenima, putovali u najbliže toplice, Terme Jezerčica, koje se nalaze u Donjoj Stubici.

     Uobičajena putovanja autobusom ili osobnim automobilima zamijenili su putovanjem vlakom, željeli su tako putovanjima dati patinu davno prošlog vremena, kao što je to činio gospon Fulir u filmu 'Tko pjeva zlo ne misli'. I doista, uživali su u mirnoj, sporoj vožnji cugom od Zagreba do Zaboka i Donje Stubice, pri­tom maštajući o uspomenama svoje mladosti.

     U dva navrata, kada su ipak putovali automobilima, u po­vratku iz toplica posjetili bi Marijansko svetište Mariju Bistricu. Razgledali bi cjelokupno svetište, a u povratku u Zagreb opskr­bili se suvenirima, medenjacima i nezaobilaznim „gvircem", od­nosno alkoholnim pićem na bazi meda. Nekoliko umirovljenika u mjesecu rujnu odlučilo je otići u dalje krajeve i posjetiti naš najvažniji i najpoznatiji prirodni rezervat Kopački rit, a nije na odmet bilo niti svratiti do Osijeka.

Ivan Ročić