UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


OPOROVEC: Bogat početak godine

     Članovi podružnice SUH-a Oporovec odlučili su imati aktivnu i ispunjenu 2019. godinu. Njih više od 80 dočekalo ju je u Mjesnom odboru Oporo­vec, gdje su uz obilje hrane, pića, glazbe i veselja, zaželjeli svima sve naj­bolje u novoj godini. Koliko je željno iščekivana 2019. govori i to da se plesalo do šest ujutro.

     Dvadeset dana kasnije, organiziran je i jednodnevni izlet u Terme Topusko. Oporovčanima su se pridružili i SUH-ovci iz Granešinskih Novaka, tako da je napunjen cijeli autobus s pedesetak mjesta. Uz neizostavno kupanje i ručak, održana je i prezentacija o metodama zdravog sna, što se pokazalo korisnim, s obzirom na živahnu novogodišnju noć. Dobro raspoloženi umirovljenici su nakon svega, pjesmom obilježili svoj povratak kući.

Marijan Jardas


MIROŠEVEC I PODSLJEME: Zajedno u Novoj 2019.

     Prosinac je u podružnicama SUH-a sjevernog dijela Zagre­ba bio mjesec zajedničkog druženja, veselja i opuštanja. Redovne mjesečne zabave, božićni domjenci, proslave blagdana Svetog Nikole i prigodni skečevi na zabavama bili su sastavni dio adventskog ozračja u podružnicama Miroševec, Granešinski Novaki, Oporovec i Podsljeme.

     Doček Nove 2019. su za njih uspješno organizirali članovi podružnice Miroševec. Najbrojniji gosti na dočeku bili su čla­novi SUH-a Podsljeme, njih čak 23. U prigodno okićenoj dvo­rani, uz obilje jela i pića te uz svirku odličnog domaćeg glazbe­nog sastava slavilo se sve do jutra.

     Dok se još nisu ni slegle emocije s dočeka, u podružnica­ma Granešinski Novaki i Miroševec, već isti tjedan nastavljeno je u vedrom tonu, zabavama „Nova poslije Nove", koje su bile uvertira za održavanje redovitih zabava SUH-ovih podružnica iz istočnog dijela Zagreba u siječnju i veljači.

Ivan Ročić


 

STUDENTSKI GRAD: Svjetlucavi dani

     U zadnjem mjesecu u 2018. godini, podružnica SUH-a Studentski grad organizirala je izlet u grad Čazmu, gdje je, uz tamošnji advent, članovima predstavljen zavičajni muzej grada. U nje­mu je i galerija akademskog slikara i gra­fičara Antona Cetina, koji je dvadesetak svojih radova trajno donirao gradu Čazmi.

     Umirovljenici su razgledali stare če­stitke koje su nekada ljudi slali poštom i koje su uvećane da krase zidove muzeja te zbirku prekrasnih lutaka koje su poklo­njene muzeju od strane jedne gospođe koja ih je godinama sakupljala. Potom su obišli tamošnju crkvu sv. Marije Magdale­ne. Nakon ručka uz ples, posjetili su Ga­leriju Matešin u obližnjem mjestu Bojana. To je galerija slikara Franje Matešina, u ko­joj on živi sa svojom obitelji i gdje je izlo­žio sve svoje likovne radove kojih je bilo mnogo, a dvorište galerije je osvjetljeno svijećama. Nešto novo i zaista zanimljivo od jedne skromne obitelji.

     Plesne i pjevačke aktivnosti obilježile su zadnje dane u 2018. godini. Tako je i na već tradicionalnoj Božičnoj priredbi u organizaciji podružnice nastupilo mnogo pjevača, plesača i zabavljača, koji su oras­položili mnogobrojne, kako članove, tako i građane Studentskog grada. Samom priredbom obilježen je i početak prazni­ka, odnosno stanke koja je trajala do 9. siječnja, kada je podružnica nastavila u jednako aktivnom ritmu.

Snježana Živčić


 

RADNIČKI DOM: Zaštitite se od nasilja

     U sklopu projekta „Škola prava za starije osobe" koji podupire Grad Zagreb, 12. prosinca u Radničkom domu u Zagrebu održana je treća radi­onica pod nazivom „Nasilje nad starijim osobama - edukativna i interaktivna ra­dionica s naglaskom na prevenciju", na kojoj je sudjelovalo pedesetak osoba.

     U prvom dijelu radionice, savjetnica Pravnog savjetovališta SUH-a Mia Ška­rica objasnila je što je nasilje i istaknula specifične vrste nasilja nad starijim oso­bama. Iznijela je podatke ranijih istraži­vanja o nasilju nad starijim osobama i zakonodavni okvir koji pruža zaštitu u slučaju nasilja u obitelji, no u njima sta­tistike ne uključuju korisnike u domovi­ma umirovljenika ili uzdržavane osobe kod obitelji s kojima je potpisan ugovor o uzdržavanju. Objašnjeni su procedura i koraci koji se moraju poduzeti u slučaju nasilja te su pobrojana sva pra­va koja ima žrtva nasilja u obitelji.

     Biserka Budigam, psihologinja i predsjednica Povjereništva SUH Za­greb, ispričala je nekoliko slučajeva iz svoje prakse kako bi nazočne upozo­rila na probleme i oblike nasilja koji­ma su izložene starije osobe. Također je naglasila da starost nije bolest i da društvo ne može otpisati starije osobe samo zbog njihove dobi. Svako isklju­čivanje ili zanemarivanje može dove­sti do izlaganja starije osobe nasilju, no naglasila je kako će osoba koja je aktivna u društvu teže pristati trpjeti neki oblik nasilja.

     Nakon završetka izlaganja, prisutni su provjerili svoje znanje prepoznava­nja oblika nasilja i poduzimanja potreb­nih koraka u slučaju nasilja. Dobili su šest slučajeva sa svim potrebnim činje­nicama i okolnostima na temelju kojih su trebali zaključiti radi li se o nasilju i o kojoj vrsti nasilja je riječ, primjenjuje li se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji na slučaj i koja prava su tim zakonom omogućena te kako zaštiti žrtve i gdje se one mogu obratiti za pomoć.

    Okupljeni su potom postavljali pita­nja izlagačicama i zaključili da je radio­nica bila vrlo korisna i potrebna, jer ih većina uopće nije imala jasnu predodž­bu o nasilju.

M.D.


 

NOVI ZAGREB: Knjiga o životnim pričama

     Podružnica SUH-a Novi Zagreb organi­zirala je 16. studenoga 2018. promo­ciju knjige svoje članice Stane Lovrić. U prepunom prostoru podružnice pred­stavljena je knjiga „Iz Ivanovog dnevnika i druge priče". Promocija je počela nastupom violinistice Klare Ruter. Nakon glazbenog nastupa publiku je pozdravila Ana Dusper, koja je s nekoliko riječi opisala osobnost spisateljice, poznate po samozatajnosti, humanizmu, altruizmu i čovjekoljublju. Predstavljanje je nastavila urednica knjige Silvija Brkić Midžić, koja se osvrnu­la na život i djelo Stane Lovrić s posebnim osvrtom na knjigu, koja sadrži 18 priča, od kojih su neke objavljene u novinama, a dio je i nagrađivan.      Posjetiteljima se na kraju obratila sama spisateljica, pročitala ulomak jedne priče i najavila svoju odluku da sav prihod od prodaje svoje knjige namijeni umirovljenicima stacionarnog odjela Doma umirovljenika Penkala, kako bi im pokloni­ma uljepšala predstojeće blagdane.

A.D.