UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

ZAGREB – CENTAR: Odjeci Valentinova

     Iako je Valentinovo prošlo pet dana ranije, društvo iz SUH-ove podružnice Centar okupilo se na zajedničkom ručku u novouređenom restoranu Zagrebačke Pivovare, gdje su mogli vidjeti kako se proizvodi pivo.

     Nakon obilatog ručka, trebalo je zaplesati, a uz glazbu i pjesmu dueta, plesali su gotovo svi. Nekoliko promatrača uživalo je gledajući kako je svatko na svoj način uživao u plesu. Atmosferu je svojim nastupom podigla dugogodišnja, a sada i počasna članica podružnice Nada Klašterka, inače glumica. Recitirala je nekoliko sjajnih pjesama naših pjesnika i obveznu pjesmu Paje Kanižaja „I onda neš pil". Na kraju je i zapjevala, a prisutni su zapljeskali svojoj prijateljici koja je usprkos godinama došla iz doma podijeliti radost druženja, sjećanja na   ljubav i prijateljstvo mnogih godina.

     Bilo je i mnogo razgovora, šale i smijeha u manjim grupama. Bez obzira na godine, potrebni su ovakvi susreti. Važno je s prijateljima podijeliti radost druženja i odati priznanje dostojanstvu ljubavi u trećoj dobi i na trenutak zadovoljiti potrebe za uvijek prisutnim osjećajem.

 


ZAGREB: Siromaštvo u gradovima

     Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom organi­zirao je u Staroj gradskoj vijećnici 25. veljače konferenciju na temu siromaštva u urbanim sredinama. Povod je bilo obilježa­vanje Svjetskog dana siromaštva i 15. obljetnice osnivanja Ustanove „Dobri dom", u čijem se okviru provode mjere iz sustava socijalne skr­bi Grada Zagreba - prehrana u pučkoj kuhinji, pomoć u obiteljskim paketima, pomoć u kući te pomoć djeci u mliječnoj hrani.

     Cilj održavanja konferencije bila je razmjena iskustava gradova u provođenju mjera za suzbijanje siromaštva. U tome su sudjelovali predstavnici iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka te Studentska sekcija Studija za socijalni rad. Konferenciju je otvorila zamjenica gradona­čelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, koja je naglasila da je oko 27 posto gradskog proračuna namijenjeno suzbijanju siromaštva pu­tem različitih socijalnih programa.

     Konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse između svih onih koji su usmjereni na rješavanje problema siromaštva. Stoga su predstavljeni inovativni modeli sprečavanja ba­canja hrane, sustav doniranja hrane u Hrvatskoj, socijalni programi velikih gradova te problematika siromaštva, s posebnim naglaskom na dječje siromaštvo.

Vesna Bečić

 


 

Kraš: U posjetu Glazbenom zavodu

     Petnaestak umirovljenika iz podružnice Kraš posjetilo je 6. ve­ljače Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu. Organizirani glaz­beni život Zagreba započinje daleke 1827. godine te se od­vijao se na nekoliko lokacija na Gornjem gradu. Od 1876. godine ljubitelji glazbe uživaju u današnjim prostorima HGZ-a u Gundu- lićevoj ulici, slušajući glazbena djela domaćih i stranih skladate­lja u izvedbama vrhunskih umjetnika. Danas je zgrada zaštićeni spomenik kulture, upisana u registar dobra Republike Hrvatske.

     Sve ovo, ali i mnoštvo drugih zanimljivosti umirovljenici su čuli od Nade Bezić, muzikologinje i knjižničarke HGZ-a, koja je Kraševce provela i do obnovljene male dvorane, gdje je komorni orkestar svirao Dietrichov „Karneval u Nici", pod ravnanjem diri­gentice Vlaste Feist Maras. U velikoj dvorani već je bila spremna pozornica za večernji koncert. Umirovljenici su imali čast stupiti na pozornicu i promatrati rasvijetljenu dvoranu u punom sjaju, a sa strane promatrala su ih poprsja skladatelja Vatroslava Lisin- skog, Ivana pl. Zajca i spomen-reljefi Vaclava Humla i Svetislava Stančića.

     Posjet HGZ-u ostat će svima u najljepšoj uspomeni, pogoto­vo zato jer su nakratko osjetili povijest i duh starog, kulturnog Zagreba.

Branka Tomašić Vilfan


STUDENTSKI GRAD: Ispunjena veljača

     Veljača je u podružnici Studentski grad bila prepuna događanja. Osim preventivnih pregleda tlaka i kon­trole šećera, dr. Ljerka Mišura održala je predavanje o pomoći i samopomoći. Od kreativnih radionica vrijedi izdvojiti onu fuzije stakla, koja se provodi u suradnji sa Ge- rontološkim centrom Dubrava te radionicu crtanja i slika­nja koju vodi naša članica, dugogodišnja umjetnica.

     U suradnji sa Udrugom Syncro sinergy Croatia koja se bavi međunarodnim volontiranjem, organizirana je Multikulturalna večer, na kojoj se okupljenima pred­stavilo 10 mladih volontera iz raznih zemalja EU. Pred­stavili su svoje zemlje i njihova tradicionalna jela, a naše članice su se potrudile predstaviti im Hrvatsku, stoga su napravile štrukle, orahnjaču i makovnjaču, rapsku tortu...

     Veljača ne bi bila interesantna da se u njoj ne ma­skira. Tako je ove godine, dio članova plesao pod ma­skama u dvorani Vatroslav Lisinski na manifestaciji „Li- sinski pleše". Išli su na Dugoselski fašnik, na kojem su se prijavili pod nazivom „Najmudriji", a pred žirijem se predstavili linijskim plesom. Članice su svojim plesom i pod maskama obilježile fašnik i u Domu za starije Du­brava, a uz zvuke muzike zaplesalo je i nekoliko kori­snika.

     U Opatiji su sudjelovali na balinjeradi, koja se tamo već dugi niz godina tradicionalno održava. Radi se o podnevnom spuštanju maskiranih osoba na balinjeri- ma - malim kotačićima pričvršćenim na dasci ili na že­ljezu, niz brijeg uz Lungomare. Maske i drugi rekviziti su bili dovedeni do savršenstva.

     Ožujak je počeo predavanjem o dobrobiti meda, propolisa, matične mliječi te pčelinjeg otrova, koje je održala predsjednica Pčelinje udruge Bingo, Jadranka Luketa Marković. Povodom Dana žena organizirana je priredba na kojoj su se predstavili lokalni plesači, pje­vači, glumci i svirači. Svakoj je ženi poklonjena čokola- dica i ruža.

Snježana Živčić


STUDENTSKI GRAD: Šarolika događanja

     Nakon zimske stanke, podružnica SUH-a Studentski grad započela je ponovo sa uobičajenim aktivnosti­ma. Vježbe za kralježnicu, sportske aktivnosti, plesovi, pjevanje startali su u sredinom siječnja, kao i mjerenje tlaka i razine šećera u krvi.

     Nije izostao niti izlet, bez obzira što je siječanj „opasan" mjesec za novčanik. Čak 57 članova odlučilo se 27. siječnja za izlet u Karlovac. Po nešto hladnijem, ali lijepom vreme­nu obišli su bogatu zbirku Gradskog muzeja Karlovac, zatim stari grad Dubovac, koji je također imao što pokazati. Nakon obilaska starog grada krenulo se u „Aquatiku" - slatkovodni akvarij i jedinstvenu turističku atrakciju, koja svakom posje­titelju pruža jedinstven doživljaj podvodnog svijeta. Muzej je prekrasno osmišljen i ima zavidnu zbirku riba. Nakon malo edukacije, umirovljenici su ručali i zabavljali se u restoranu „Zrinski". Kući su izletnici došli zadovoljni. Iako je to generacija koja mnogo zna, opet su svi nešto novo vidjeli i naučili.

     S početkom veljače, više od 80 članova je dobilo infor­maciju od marketinške agencije„Pragma" koja u suradnji sa Gradom Zagrebom vodi projekt razvoja mrežnih stranica „Najmudriji.hr" i „Šprehalica", namijenjenih osobama zrelije životne dobi i umirovljenicima. Putnička agencija „Media- turist" iskoristila je trenutak i predstavila programe ljeto­vanja za umirovljenike u 2019., a OPG „Krpes" iz Popovače, ponudio je izvrsne sokove od aronije, koje su prije kupnje članovi mogli i kušati. Na kraju je 10. veljače organizirana i mala planinarska šetnja po dijelu    Medvednice zvanom Gorščica, koja je dobro došla nešto aktivnijim umirovlje­nicima, kao i onima koji su gradski zrak odlučili zamijeniti prirodnim.

     Da je trud i rad ove podružnice uspješan i prepoznat među umirovljenicima, bilježi i podatak da je do sada čla­narinu za 2019. godinu uplatilo 130 članova.

Snježana Živčić