UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
GRAD ZAGREB
STUDENTSKI GRAD: U zdravom tijelu - zdrav duh
Nakon sportskih susreta, članovi sindikalne podružnice Studentski grad uputili su se 8. listopada na obronke Zagrebačke gore u potragu za kestenima. Na dijelu kestenove šume našli su mnoštvo plodova koje su ponijeli koliko su mogli. Sljedeće nedjelje, 14. listopada, dio je članova podržao Svjetski dan pješačenja uputivši se u planinarski dom Gorščica.
Dva dana ranije, ženski je dio članstva sudjelovao na preventivnom mamografskom pregledu u mobilnom vozilu, koje ova Podružnica dogovara svakog proljeća i jeseni, kako bi se kontroliralo zdravlje što većeg broja žena. Nekoliko je žena u ovom mjesecu obavilo i mjerenje gustoće kostiju u Domu zdravlja Trnje, iskoristivši mjesec borbe protiv osteoporoze.
A da nisu sve aktivnosti posvećene samo tjelesnom zdravlju govori i projekt Centra za civilne inicijative pod nazivom „Pune ruke posla". Projekt se sastoji od dva ciklusa. Jedan ciklus je vodila Marijana Mrvoš, a on se sastoji od pripovijedanja, čitanja, slušanja glazbe i igara. Nakon toga slijedi drugi ciklus, također od četiri susreta petkom, pod nazivom „Umni trening", kojeg vodi psiho- loginja Antonela Galista. Namjera je da ovim projektom osobe treće životne dobi u ugodnom i zabavnom okruženju razgovaraju i nauče o procesima pamćenja i koncentracije u starijoj dobi, s obzirom na promjene koje dolaze s godinama. Odaziv na radionice je bio zaista velik, a mnogi su zainteresirani za daljnje treniranje.
Snježana Živčić
Podsljeme: Putovanje cugom po Zagorju
Ljetu je kraj i izleti na more su prošlo svršeno vrijeme. Ali, rani jesenski sunčani dani i nadalje su u umirovljenicima iz Pod- sljemena budili želju za kupanjem, putovanjem i druženjem. Topla ljekovita voda zagorskih toplica u blizini Zagreba bila je pravi izbor. Tako su tijekom rujna svakoga tjedna, u želji da uhvate zadnje zrake ljetnog sunca na otvorenim bazenima, putovali u najbliže toplice, Terme Jezerčica, koje se nalaze u Donjoj Stubici.
Uobičajena putovanja autobusom ili osobnim automobilima zamijenili su putovanjem vlakom, željeli su tako putovanjima dati patinu davno prošlog vremena, kao što je to činio gospon Fulir u filmu 'Tko pjeva zlo ne misli'. I doista, uživali su u mirnoj, sporoj vožnji cugom od Zagreba do Zaboka i Donje Stubice, pritom maštajući o uspomenama svoje mladosti.
U dva navrata, kada su ipak putovali automobilima, u povratku iz toplica posjetili bi Marijansko svetište Mariju Bistricu. Razgledali bi cjelokupno svetište, a u povratku u Zagreb opskrbili se suvenirima, medenjacima i nezaobilaznim „gvircem", odnosno alkoholnim pićem na bazi meda. Nekoliko umirovljenika u mjesecu rujnu odlučilo je otići u dalje krajeve i posjetiti naš najvažniji i najpoznatiji prirodni rezervat Kopački rit, a nije na odmet bilo niti svratiti do Osijeka.
Ivan Ročić
STUDENTSKI GRAD: Ujesen u Maksimir
Članovi plesnog zbora Dubravica, koji djeluje pri podružnici SUH-a Studentski Grad, nastupili su 20. rujna na tradicionalnoj manifestaciji Maksimirske jeseni. Podijeljeni u dvije grupe s osam članova, umirovljenici su pokazali svoje plesne vještine.
Organizatori, Centar za kulturu Maksimir i nekoliko udruga, pobrinuli su se da se sve aktivnosti održe u isto vrijeme, tako da je teško komentirati reakciju publike. U svakom slučaju, umirovljenici su se s još pet plesnih skupina, dobro zabavili.
Snježana Živčić
Kraš: Slatke generacije
Dobro raspoloženi Kraševci su popunili autobus s više od 50 mjesta i 26. rujna krenuli put Slunja, do Rastoka. S vodički- njom su razgledali prekrasne slapove rijeke Slunjčice, mlinice te lijepo uređene starinske kućice uz rijeku. Nakon šetnje ih je u hotelu dočekala živa glazba i ukusan ručak, a iza objedovanja slijedio je ples do kasnih poslijepodnevnih sati. Neki su i prošetali oko hotela i uživali u svježem zraku i prirodi. Dobro raspoloženi vratili su se u Zagreb, uz pitanje kada i kuda idu prije zime.
Nova prilika za druženje i susrete ostvarena je 2. listopada kada su umirovljenici i uprava Kraša organizirali tradicionalne Susrete generacija. Nazočne su pozdravili predsjednica Kluba
umirovljenika i Podružnice SUH-a Kraš Marija Jakić, predsjednik Nadzornog odbora SUH-a Ivan Grbavac te predsjednik uprave Kraša Damir Bulić.
Istaknuta je dobra suradnja Kraša i umirovljenika koja se najviše ogleda u ustupanju prostorija i davanju financijske pomoći, bez koje ne bi bile realizirane sve aktivnosti. Formalni dio je završio dodjelom povelje Krašu i zahvalnice prokuristici Kraša Marici Vidaković za osobit doprinos u borbi za prava umirovljenika. Druženje je nastavljeno uz nastup popularnog glazbenika Mirka Švende - Žige i zakusku.
M.J. i B.T.V.
Zagreb: Tulum za starije
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopad), Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji sa zakladom Zajednički put organizirao je 15. Gerontološki tulum, manifestaciju za umirovljenike. Ove godine je tulum organiziran u parku Josipa Jurja Strossmayera, gdje su bila postavljena 32 štanda na kojima su svoj rad predstavile umirovljeničke udruge.
Ispred Sindikata umirovljenika predstavila se podružnica Pe- ščenica sa svojim rukotvorinama i aktivnostima, koje su privukle dio umirovljenika koji se zatekao na tulumu. Tijekom trosatnog događanja cijelo se vrijeme plesalo na šlagere, sentiše i druge hi- tove umirovljeničke glazbe na pozornici, ali i oko nje. To su najbolje iskoristili članovi SUH-a iz Studentskog Grada za pokazivanje svoga plesnoga umijeća.
Osim toga, dio programa je bio predviđen za zdravstvene preglede, tako da su svi zainteresirani mogli provjeriti svoj tlak, razinu šećera, količinu vitamina i minerala, a mogla se obaviti oksimetrija, spirometrija, mjerenje vitalnih funkcija i brojni drugi pregledi.
Ovo je bila rijetka prilika da umirovljenici nakratko zaborave na sve probleme i da uz dobru zabavu ostanu mladi, pa makar se malo dulje zadržali na pregledu. Ovakvih dana u umirovljeničkom životu bi trebalo biti svakako više.
M.D.