UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

STUDENTSKI GRAD: Svjetlucavi dani

     U zadnjem mjesecu u 2018. godini, podružnica SUH-a Studentski grad organizirala je izlet u grad Čazmu, gdje je, uz tamošnji advent, članovima predstavljen zavičajni muzej grada. U nje­mu je i galerija akademskog slikara i gra­fičara Antona Cetina, koji je dvadesetak svojih radova trajno donirao gradu Čazmi.

     Umirovljenici su razgledali stare če­stitke koje su nekada ljudi slali poštom i koje su uvećane da krase zidove muzeja te zbirku prekrasnih lutaka koje su poklo­njene muzeju od strane jedne gospođe koja ih je godinama sakupljala. Potom su obišli tamošnju crkvu sv. Marije Magdale­ne. Nakon ručka uz ples, posjetili su Ga­leriju Matešin u obližnjem mjestu Bojana. To je galerija slikara Franje Matešina, u ko­joj on živi sa svojom obitelji i gdje je izlo­žio sve svoje likovne radove kojih je bilo mnogo, a dvorište galerije je osvjetljeno svijećama. Nešto novo i zaista zanimljivo od jedne skromne obitelji.

     Plesne i pjevačke aktivnosti obilježile su zadnje dane u 2018. godini. Tako je i na već tradicionalnoj Božičnoj priredbi u organizaciji podružnice nastupilo mnogo pjevača, plesača i zabavljača, koji su oras­položili mnogobrojne, kako članove, tako i građane Studentskog grada. Samom priredbom obilježen je i početak prazni­ka, odnosno stanke koja je trajala do 9. siječnja, kada je podružnica nastavila u jednako aktivnom ritmu.

Snježana Živčić


 

NOVI ZAGREB: Knjiga o životnim pričama

     Podružnica SUH-a Novi Zagreb organi­zirala je 16. studenoga 2018. promo­ciju knjige svoje članice Stane Lovrić. U prepunom prostoru podružnice pred­stavljena je knjiga „Iz Ivanovog dnevnika i druge priče". Promocija je počela nastupom violinistice Klare Ruter. Nakon glazbenog nastupa publiku je pozdravila Ana Dusper, koja je s nekoliko riječi opisala osobnost spisateljice, poznate po samozatajnosti, humanizmu, altruizmu i čovjekoljublju. Predstavljanje je nastavila urednica knjige Silvija Brkić Midžić, koja se osvrnu­la na život i djelo Stane Lovrić s posebnim osvrtom na knjigu, koja sadrži 18 priča, od kojih su neke objavljene u novinama, a dio je i nagrađivan.      Posjetiteljima se na kraju obratila sama spisateljica, pročitala ulomak jedne priče i najavila svoju odluku da sav prihod od prodaje svoje knjige namijeni umirovljenicima stacionarnog odjela Doma umirovljenika Penkala, kako bi im pokloni­ma uljepšala predstojeće blagdane.

A.D.


 

ZAGREB: Škola prava za starije osobe

Kako napisati oporuku

     U sklopu projekta SUH-a „Škola prava za starije osobe" kojeg podupire Grad Zagreb, 14. stu­denog 2018. održana je prva temat­ska radionica pod nazivom „Kako na­pisati oporuku - teorijski i praktični rad". U podružnici SUH-a Oporovec okupilo se tridesetak osoba, kojima je pravnik SUH-a Milan Tomičić objasnio pravne temelje nasljeđivanja i vrste oporuka uz hipotetske slučajeve.

     U drugom dijelu radionice kojeg je vodila pravna savjetnica Mia Škari­ca, okupljeni su sami pisali oporuku, prema danim uputstvima, a kasnije su ispravili pogreške. Umirovljenici su rekli kako im je radionica bila vrlo korisna, a pohvaljuju i podjelu pisanih materijala sa savjetima.

Druga radionica, pod nazivom „Kako raspolagati imovinom za živo­ta - teorijski i praktični rad" održana je 22. studenog u podružnici SUH-a Pešćenica. Na radionici je sudjelova­lo četrdesetak osoba koje su odmah rekle da nisu upoznate s ugovornim mogućnostima raspolaganja imovi­nom za života.

     U teorijskom dijelu radionice To­mičić je iznio pravne temelje ugovor­nog raspolaganja imovinom u Hrvat­skoj. Pobrojani su i rastumačeni ugo­vori o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, o darovanju te o ustupu i raspodjeli imovine za života. Opisani su i njihovi pravni učinci, a svaki od njih je popraćen hipotetskim sluča­jem radi boljeg razumijevanja.

     Nakon završetka izlaganja, pri­sutni su željeli znati je li u trenucima blokade i ovrhe građana ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dobro rje­šenje, je li bolje sklopiti ugovor ili sastaviti oporuku te na koji način je najbolje darovati imovinu. Nakon detaljnih odgovora, prisutni su do­bili listiće sa zadacima u kojima su trebali prepoznati najbolje rješenje prema zadanim hipotetskim sluča­jevima.

     Radionice su u svakom sluča­ju bile korisne umirovljenicima, koji sada znaju što trebaju učiniti, a i vjerujemo kako će dati savjete i svojim prijateljima i tako spriječiti manipulacije.


 

STUDENTSKI GRAD: Studeni u pokretu

      Studeni je u podružnici Studentski grad započeo koncertima, 58 čla­nova bilo je na koncertu Gabi No­vak i Matije Dedića, te Bisere Veletanlić i Vasila Hadžimanova, a 17 njih je imalo prilike poslušati Sevdah u Lisinskom. Osim toga, zbor „Jeka" nastupao je u Domu za starije Dubrava, gdje je bila or­ganizirana „Kiflijada".

SUH-ovci su pomogli Vijeću MO Studentski grad u organiziranju keste- nijade, na kojoj se okupilo i predstavilo nekoliko KUD-ova, a članice Sindikata su predstavile svoj linijski ples. Skuhalo se i podijelilo nekoliko litara vina, što je odlično pasalo uz pečene kestene, koje su pekli, a tko drugi. nego opet oni s naj­većim iskustvom - umirovljenici.

     Radionica umnog treninga koju je odradio Centar za civilne inicijative, u sklopu projekta koji financira EU pod nazivom „Pune ruke posla" uspješno je završila i svaki polaznik je dobio potvrdu o završenom treningu, a nastavljena je radionica rada na računalima, tabletima i pametnim telefonima koju su pohađali oni koji još nisu savladali moderne teh­nologije.

     Organizirana su i tri izleta; jedan u Ozalj, gdje su penzići, uz vodiča, razgle­dali stari glad i Zavičajni muzej, a nakon toga ručali u seoskom gospodarstvu, gdje su se plesom zabavili do polaska kući. Otišli su i u Sv. Martin na Muri, gdje su obišli farmu jelena i degustirali do­maće proizvode, a zatim su se okupali u termama Sv. Martin na Muri.

     Krajem mjeseca se 30 članova otpu­tilo u Budimpeštu, koju su željeli vidjeti u vrijeme adventa i provozali se Duna­vom, odakle se pruža prekrasan pogled na grad koji je u ovo doba zaista veli­čanstven.

Snježana Živčić


 

ZAGREB: Druženje s Krapinjoncem

     U srijedu 17. listopada podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske Trešnjevka- sjever, Podsljeme, Peščenica, Pliva i Kraš te članovi Središnice SUH-a bili su na izletu u Krapini. Glavni organizatori izleta bili su Povjereništvo SUH Zagreb i podružnica SUH-a Trešnjevka-sjever. Po dolasku u Krapinu, zagrebačke umirovljenike dočekali su domaćini, članovi SUH-a Krapina, koji su ih potom odveli u obilazak grada i pokazali im sve znamenitosti Krapine.

     Posjetili su Muzej krapinskih neandertalaca, gdje su se dru­žili s pračovjekom i Muzej Ljudevita Gaja, gdje su uz pratnju stručnih voditelja, saznali nešto i iz novije povijesti Krapine. Na­kon toga bio je organiziran ručak u prelijepom restoranu Preša te obilazak svetišta Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, prekrasne barokne crkve iz 18. stoljeća.

     Lijep, sunčan, jesenji dan, vedri i veseli izletnici i srdačni do­maćini učinili su ovaj izlet nezaboravnim.

Vesna Bečić