UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

STUDENTSKI GRAD: Bogato ispunjen travanj

     Travanj je u podružnici SUH-a Studentski grad, započeo izletom u Koprivnicu, gdje su penzići vidjeli Podravkin mu­zej prehrane i bogatu zbirku proizvoda ove tvornice. Uz to, obišli su zbirku Gradskog muzeja i grad. Iako je bilo malo kiše, ona nije smetala ribičima da održe tradicionalnu manifestaciju „Ribolovci svome gradu", gdje se moglo pecati u bazenu smje­štenom u centru grada, kušati delicije poput šarana na rašljama i fiš paprikaša. Nakon toga su otišli u hotelski restoran na ručak i uz muziku se zabavili do polaska kući.

     Vidjeli su i neke kazališne predstave u „Histrionu" i „Komedi­ji", nastavili sa radionicom bubnjeva, na koju se uključilo još više zainteresiranih i zadovoljnih ljudi. Na radionici crtanja su nastali lijepi aktovi oslikani rukama zainteresiranih članova za ovaj vid umjetnosti. Obavljeni su i neki preventivni pregledi, poput mje­renja tlaka i razine šećera u krvi, ali i oksimetrije te spirometrije i površinskog pregleda štitnjače, kao i provjera sluha.

     Tri su nezaboravna dana članice ove podružnice, koje su­botom vježbaju linijski ples, zajedno sa plesačima iz Koprivnice i Siska provele u Šibeniku, gdje su se uz vježbanje plesa ugodno družile. Obišle su grad, a na povratku i   Nacionalni park Krka. Za kraj su 29. travnja, plesači koji plešu društvene plesove u sklopu programa Gerontološkog centra sudjelovali na 12. Svjetskom danu plesa u kazalištu „Kerempuh", gdje su svojom koreografi­jom oduševili ostale plesače i goste ali i TV reportere.

Snježana Živčić


 

Kraš: Važne obavijesti

     Na redovitom mjesečnom oku­pljanju u podružnici Kraš 2. trav­nja 2018. psihologinja SUH-a Biserka Budigam upoznala je oko 60 prisutnih umirovljenika s aktualnim zbivanjima u vezi s izmjenama Zako­na o sigurnosti prometa na cestama. Najvažnija vijest je ta da su vladajući odustali od uvođenja plaćenih liječ­ničkih pregleda za vozačke dozvole. Umirovljenici su bili upoznati i s ob­vezom sudjelovanja u prikupljanju potpisa za referendum te izlaska na izbore za Europski parlament.

     Nakon informativnog dijela, odr­žana je tribina o problemima s kojima se najčešće javljaju osobe koje dolaze u Psihološko savjetovalište. Još uvijek najveći broj osoba dolazi zbog obi­teljskih nesuglasica, ali i zbog težih oblika zlostavljanja, pa je Budigam iskoristila priliku savjetovati što i kako činiti u takvim slučajevima.

     U prostorijama Hrvatskog likov­nog udruženja u Tratinskoj 15, od 2. do 16. travnja otvorena je izložba sli­ka članice SUH-ove podružnice Kraš, Jelene Pavković. Izložba naziva „U društvu anđela" uklapa se u ovo ko­rizmeno i predblagdansko vrijeme, s motivima ikone madone s djetetom, Gospe Lurdske, golgote i anđela.

M.D.


 

Trešnjevka-sjever: Sigurnost i zdravlje

     Služba prevencije Policijske uprave Zagrebačke već šest godina provodi preventivni program pod nazivom „Tre­ća životna dob - sigurna dob", kojem je cilj unaprije­diti kvalitetu života i sigurnost osoba treće životne dobi. U tu svrhu policijski službenik Zdravko Koluder, održao je 14. ožujka 2019. u podružnici SUH-a    Trešnjevka-sjever edukativ- no predavanje umirovljenicima i zainteresiranim građanima, ukazujući im na samozaštitu kao uspješnu prevenciju krimi­naliteta i kažnjivih djela koja se čine na njihovu štetu.

     U svom predavanju je naglasio da starije osobe predstav­ljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu društvenu skupinu, poten­cijalno ugroženu raznim oblicima kaznenih djela, osobito imovinskog karaktera. Više od 20 posto žrtava imovinskog kriminaliteta su osobe treće životne dobi. Nakon njegovog izlaganja svi zainteresirani postavljali su pitanja i na njih do­bili konkretne odgovore.

     U trećoj dobi je važno osigurati i zdravlje pa je podruž­nica u suradnji s Crvenim križem Grada Zagreba 27. ožujka 2019. organizirala zdravstveni pregled. Odazvalo se pedese­tak umirovljenika i starijih osoba. Pregled je obuhvaćao mje­renje šećera u krvi, mjerenje tlaka, spirometriju, oksimetriju, EKG i pregled štitnjače. U travnju je planiran pregled vida i sluha.

Vesna Bečić


 

Studentski grad: Umirovljenička umjetnost

     Više od 30 članova podružnice SUH-a Studentski grad uključilo se u projekt Klub 54+, čiji je cilj poboljšanje kvalitete života te direktno smanjenje socijalne isklju- čenosti za najmanje 215 osoba u osam hrvatskih gradova. Nositelj projekta je Opera B.B. Zagreb, partner je Udruga Pet plus, a program je sufinancirala Europska unija putem sredstava Europskog socijalnog fonda. Klub 54+ obuhvaća književne, plesne, bubnjarske, likovne i glazbeno-scenske radionice.

     Voditelji radionica su timovi stručnjaka. Tako će u bubnjarskoj radionici, koja je najviše zaokupila pažnju SUH-ovaca profesionalni vrsni glazbenici Branko Traj- kov-Trak, bubnjar grupe Zabranjeno pušenje i Krunoslav Kobeščak voditi polaznike kroz 12 radionica. Članovi su oduševljeni voditeljima i samim programom, zbog čega na radionice u sve većem broju dolaze i ljudi koji nisu članovi podružnice. Time su postignuti najvažniji ciljevi - edukaci­ja, zabava, druženje.

     Osim umjetnosti u vlastitim prostorijama, SUH-ovci Studentskog grada proslavili su 23. ožujka u Lisinskom 15. godišnjicu djelovanja klape Prvi komin Snježanin, koja je bila čest i uvijek drag gost na priredbama u podružnici. Kao poklon donijeli su veliku tortu, što je ugodno iznenadilo či­tavu klapu, a najviše njenu voditeljicu. Tako će sigurno još klapske pjesme odzvanjati Studentskim gradom.

     Mali je predah od umjetnosti 50 članova napravilo jed­nodnevnim izletom na Krk i Vrbnik. Tako su ožujak zaključili posjetom staroj jezgri Grada Krka, gdje su kušali nadaleko poznatu krčku kneginju, odnosno tortu. U Vrbniku su, pak, zabavljali domaćine puštajući im slavonske pjesme s ra- zglasa. Toliko su se unijeli u zabavu da prije povratka ipak nije bilo vremena za kušanje čuvene vrbničke žlahtine.

Snježana Živčić


 

PODSLJEME, MIROSEVEC, GRANESINSKI NOVAKI: Čarolija zajedništva

     SUH-ovci sjevernog dijela Zagreba nastavili su sa zajed­ničkim druženjima. Veljača i ožujak 2019. podarili su im pregršt razloga za opuštanje veselje i radost. Redovite mjesečne zabave u podružnicama bile su obogaćene dodat­nim sadržajima. U prepunim dvoranama, ispunjenim do po­sljednjeg mjesta, nizale su se fešte i proslave jedna za drugom: Valentinovo, Maškare, Dan žena.

     Na zabavama povodom Valentinova i Međunarodnog dana žena, u sve tri podružnice prisutne žene darivane su ru­žama. Naročito zabavno bilo je na pokladnim zabavama, gdje su uz smijeh i radost prisutnih po tri najbolje fašničke kreacije bile nagrađivane prigodnim poklonima.

Sve pohvale idu vrijednim organizatorima, jer zajednička druženja, izleti, pjesma, ples i veselje najbolja su terapija za sve u zrelim godinama.

Ivan Ročić