UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

PODSLJEME – ZAGREB: Dišu kao jedan

     Svaka čast svemu, ali pjesma, ples, veselje druženja i izleti su najbolja terapija za umirovljenike. Zato po­družnica Podsljeme organizira brojne izlete i putovanja, plesne zabave i druženje u društvenom domu Bi- drovec. Plesne zabave su svaku treću subotu u mjesecu, a svake druge i četvrte subote tokom ljetnih mjeseci članovi idu na more, dok na jesen se organiziraju brojni izleti u ze­mlji i inozemstvu.

     Ukusi su različiti, ali svi su isti ispod kože, s istim potre­bama u srcu. Zato u ugodnom ambijentu, uz dobru glaz­bu, odlična jela i pića, prijateljski zagrljaj, pjesmu i ples sve do duboko u noć možete provesti nezaboravne večeri na zabavama podružnice Podsljeme u društvenom domu. Pri­godni skečevi, rođendanske čestitke i pokloni upotpunjuju događaj, vesele i raduju članove.

     Najtopliji lipanj u povijesti meteoroloških mjerenja iz­mamio je članove već potkraj mjeseca na jednodnevni izlet na more. Tako su 29. lipnja 2019. bili na kupanju u pre­lijepom istarskom odmorištu Rapcu. Izleti u inozemstvo su poseban događaj. Tu u punoj mjeri dolazi do izražaja pri­jateljstvo i zajedništvo gdje svi dišu kao jedan, što su po­tvrdili i lipanjskim dvodnevnim putovanjem u Sarajevo. Za jesen su u planu izleti za Rovinj, Bled-Bohinj, Oktoberfest Minhen, Budimpeštu... Podsljemenaši su nezaustavljivi.

Ivan Ročić


 

ZAGREB – PEŠČENICA: Kako se osloboditi stresa

     U podružnici SUH-a Peščenica marljivi su i u tople ljetne dane pa su 27. lipnja 2019. u prostorijama mjesne sa­mouprave organizirali radionicu Asist, kojom su poka­zali polaznicima kako mogu otkloniti stres i bol jedni drugima.

Radionicu su vodili volonteri Jeržen i Tatjana, promotori dobre volje, a svi su bili zadovoljni jer su otkrili kako svojim dodirom mogu pomoći sami sebi i prijateljima.

Mirjana Novačić


 

Zagreb: Tribina za zdravo starenje

     Povjereništvo SUH-a Zagreb je 29. svibnja 2019. godine organiziralo tribinu Aktivno i zdravo starenje, koje su okupljenim SUH-ovcima održale liječ­nica Tanja Ćorić i nutricionistkinja Manuela Maltarić iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

     Liječnica Ćorić govorila je o starenju, kao stalnom procesu koji je postupan i izrazito individualan progresivan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, počevši od začeća do smrti. Prema definiciji UN starost je odre­đeno životno razdoblje povezano s kro­nološkom dobi koje započinje nakon 65 godina starosti i dijeli se na raniju starost od 65 do 74 godina, srednju od 75 do 84 i duboku starost od 85 i više godina.

     Kronološka dob nije istovjetna s bi­ološkom starošću. Zdravo starenje zna­či očuvanje funkcionalne sposobnosti pojedinca za obavljanje svega kako bi osigurao odgovarajuću svakodnevnu kvalitetu življenja neovisno o kronološ­koj dobi (biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje).

     Pozitivno zdravstveno ponašanje kao što su: primjerena osobna i okolišna hi­gijena, primjerena tjelesna i mentalna aktivnost, pravilna prehrana, nepušenje, kontrolirano uzimanje lijekova i pozitiv­na okolina te izbjegavanje alkoholnih pića odgoditi će pojavu kroničnih bole­sti i/ili njihovih komplikacija te unaprije­diti kvalitetu života osoba starije životne dobi.

     Nutricionistkinja Malterić okuplje­nima je govorila o zdravoj prehrani u starijoj dobi te predstavila osam pre­hrambenih pravila za starije osobe, s naglaskom na zdravo i umjereno kre­tanje.

     Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba u Službi za javnozdravstvenu gerontologiju    Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar" izradio je Vodič/15 uputa za aktivno zdravo starenje u kojem su navedene najvažnije preporuke za postizanje zdravog starenja, a dostupan je na in- ternetskoj stranici www.stampar.hr/ gerontologija.

Marta Hržić Bijelić


 

STUDENTSKI GRAD: Sport, pivo i masaža

     U svibnju 2019. već prvi utorak u mjesecu, nakon redo­vitog sastanka, održana je tribina tajnika HUZP-a To­mislava Lončara za edukaciju članova o potrošačkim pravima. Projekt EU-a, radionice bubnjanja, potaknule su još zainteresiranih članova na uključivanje. Na manifestaciji „Pra­vo doba" koja se održavala na Zagrebačkom Velesajmu, čla­nice podružnice Studentski grad predstavile su se plesovima, kako društvenim, tako i linijskim, a na štandu Povjereništva SUH-a Grada Zagreba moglo se vidjeti pregled djelovanja po­družnice, kako kroz kreativne radove, tako i projekcijom.

     Na izlet se u svibnju išlo u Pakrac gdje se posjetio Gradski muzej i Muzej vojne i ratne povijesti s svojim bogatim zbirka­ma, dok se imalo šta čuti o pravljenju piva „Grof" i „Grofica" u Pivovari „Slavonika", koje se tamo moglo i kušati.    Potom se vrijeme provelo u Planinarskom domu Omanovac na obron­cima Psunja. Obzirom da se u obližnjem gradu   Lipiku taj dan održavao Sajam cvijeća, nije se moglo zaobići njegovo obila­ženje, gdje se moglo vidjeti niz zanimljivih kreacija od cvijeća te rasplesati uz tamburaše.

     Članice su sudjelovale i na Festivalu redovnog tjelesnog vježbanja gdje su pokazale linijski ples koji vježbaju jednom tjedno, a koji je prisutnima bio vrlo zanimljiv, tako da su se mnogi zanimali kako se mogu uključiti.

Krajem mjeseca, iako vrijeme nije bilo obećavajuće, dvadese­tak članova sudjelovalo je na Jarunskim susretima, gdje su osvo­jene medalje u preciznosti i visećoj kuglani. Međutim, medalje su manje bitne, najbitnije je bilo ugodno druženje u prirodi.

     Tajlandska masaža je dobrodošla mnogima, tako da se i ona nastavila jednom mjesečno održavati, kao i redovito mje­renje tlaka i razine šećera u krvi. Putem Poljske firme Benefit Systems d.o.o. omogućilo se članovima korištenje, testne kar­tice kojom mogu jednom dnevno besplatno koristiti sportske objekte na području RH do kraja lipnja.

     Zbog europskih izbora nije se mogla odraditi multikultu- ralna večer s mladim volonterima iz raznih zemalja Europe, pa se to učinilo 4. 6. 2019. gdje su isti predstavili sebe, svoju ze­mlju, kulturu, običaje i naravno kuhinju. Svako je nešto napra­vio ili donio iz zemlje iz koje dolazi, a članice ove podružnice su isto tako napravile domaći meni od sira i vrhnja, mladog luka i špeka, do kolača i nezaobilazne Jadrankine Rapske torte koja je nestala u trenu.

Snježana Živčić


 

ZAGREB: Akcija „Štand dobrote"

     Na zagrebačkim tržnicama Dolac, Kvatrić, Trešnjevka, Jarun i Utrine u subotu 11. svibnja 2019. godine organizirana je akcija„Štand do­brote", kojoj je svrha bila edukacija javnosti o problemu bacanja hrane te jačanje uloge domaćih proizvoda na tržištu. „Štand dobrote" organizirala je humanitarna udruga Portal Dobrote, čija je misija promi­canje humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti u društvu, senzibi- liziranje javnosti za potrebe društva te širenje dobrote i ljubavi prema čovjeku, a projektu se pridružilo i Povjereništvo SUH-a Grada Zagreba.    Akciji su se odazvali brojni volonteri Povjereništva, a prema riječima vo­diteljice udruge Sanje Bijonda, još jednom se pokazalo kako su upravo stariji građani najpotrebitiji te da upravo njima treba pomoć u hrani, koja im je ovom prilikom podijeljena.

     Nekoliko puta godišnje udruga Portal Dobrote organizira „Štando­ve dobrote" gdje se na gradskim tržnicama na izdvojenu klupu stav­ljaju viškove proizvoda prodavača, koji bi inače završili u smeću jer se ne mogu prodati sljedećeg dana, a zdravstveno su još uvijek ispravni. Istovremeno, iz Udruge pozivaju sve građane u potrebi da hranu mogu uzeti s klupe na kojoj će biti prikupljena. Ako nakon akcije „Štanda do­brote" ostane višak hrane, on se u pravilu pošalje u Pučku kuhinju.

Vesna Bečić