UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Kraš: U posjetu Glazbenom zavodu

     Petnaestak umirovljenika iz podružnice Kraš posjetilo je 6. ve­ljače Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu. Organizirani glaz­beni život Zagreba započinje daleke 1827. godine te se od­vijao se na nekoliko lokacija na Gornjem gradu. Od 1876. godine ljubitelji glazbe uživaju u današnjim prostorima HGZ-a u Gundu- lićevoj ulici, slušajući glazbena djela domaćih i stranih skladate­lja u izvedbama vrhunskih umjetnika. Danas je zgrada zaštićeni spomenik kulture, upisana u registar dobra Republike Hrvatske.

     Sve ovo, ali i mnoštvo drugih zanimljivosti umirovljenici su čuli od Nade Bezić, muzikologinje i knjižničarke HGZ-a, koja je Kraševce provela i do obnovljene male dvorane, gdje je komorni orkestar svirao Dietrichov „Karneval u Nici", pod ravnanjem diri­gentice Vlaste Feist Maras. U velikoj dvorani već je bila spremna pozornica za večernji koncert. Umirovljenici su imali čast stupiti na pozornicu i promatrati rasvijetljenu dvoranu u punom sjaju, a sa strane promatrala su ih poprsja skladatelja Vatroslava Lisin- skog, Ivana pl. Zajca i spomen-reljefi Vaclava Humla i Svetislava Stančića.

     Posjet HGZ-u ostat će svima u najljepšoj uspomeni, pogoto­vo zato jer su nakratko osjetili povijest i duh starog, kulturnog Zagreba.

Branka Tomašić Vilfan


STUDENTSKI GRAD: Šarolika događanja

     Nakon zimske stanke, podružnica SUH-a Studentski grad započela je ponovo sa uobičajenim aktivnosti­ma. Vježbe za kralježnicu, sportske aktivnosti, plesovi, pjevanje startali su u sredinom siječnja, kao i mjerenje tlaka i razine šećera u krvi.

     Nije izostao niti izlet, bez obzira što je siječanj „opasan" mjesec za novčanik. Čak 57 članova odlučilo se 27. siječnja za izlet u Karlovac. Po nešto hladnijem, ali lijepom vreme­nu obišli su bogatu zbirku Gradskog muzeja Karlovac, zatim stari grad Dubovac, koji je također imao što pokazati. Nakon obilaska starog grada krenulo se u „Aquatiku" - slatkovodni akvarij i jedinstvenu turističku atrakciju, koja svakom posje­titelju pruža jedinstven doživljaj podvodnog svijeta. Muzej je prekrasno osmišljen i ima zavidnu zbirku riba. Nakon malo edukacije, umirovljenici su ručali i zabavljali se u restoranu „Zrinski". Kući su izletnici došli zadovoljni. Iako je to generacija koja mnogo zna, opet su svi nešto novo vidjeli i naučili.

     S početkom veljače, više od 80 članova je dobilo infor­maciju od marketinške agencije„Pragma" koja u suradnji sa Gradom Zagrebom vodi projekt razvoja mrežnih stranica „Najmudriji.hr" i „Šprehalica", namijenjenih osobama zrelije životne dobi i umirovljenicima. Putnička agencija „Media- turist" iskoristila je trenutak i predstavila programe ljeto­vanja za umirovljenike u 2019., a OPG „Krpes" iz Popovače, ponudio je izvrsne sokove od aronije, koje su prije kupnje članovi mogli i kušati. Na kraju je 10. veljače organizirana i mala planinarska šetnja po dijelu    Medvednice zvanom Gorščica, koja je dobro došla nešto aktivnijim umirovlje­nicima, kao i onima koji su gradski zrak odlučili zamijeniti prirodnim.

     Da je trud i rad ove podružnice uspješan i prepoznat među umirovljenicima, bilježi i podatak da je do sada čla­narinu za 2019. godinu uplatilo 130 članova.

Snježana Živčić


MIROŠEVEC I PODSLJEME: Zajedno u Novoj 2019.

     Prosinac je u podružnicama SUH-a sjevernog dijela Zagre­ba bio mjesec zajedničkog druženja, veselja i opuštanja. Redovne mjesečne zabave, božićni domjenci, proslave blagdana Svetog Nikole i prigodni skečevi na zabavama bili su sastavni dio adventskog ozračja u podružnicama Miroševec, Granešinski Novaki, Oporovec i Podsljeme.

     Doček Nove 2019. su za njih uspješno organizirali članovi podružnice Miroševec. Najbrojniji gosti na dočeku bili su čla­novi SUH-a Podsljeme, njih čak 23. U prigodno okićenoj dvo­rani, uz obilje jela i pića te uz svirku odličnog domaćeg glazbe­nog sastava slavilo se sve do jutra.

     Dok se još nisu ni slegle emocije s dočeka, u podružnica­ma Granešinski Novaki i Miroševec, već isti tjedan nastavljeno je u vedrom tonu, zabavama „Nova poslije Nove", koje su bile uvertira za održavanje redovitih zabava SUH-ovih podružnica iz istočnog dijela Zagreba u siječnju i veljači.

Ivan Ročić


OPOROVEC: Bogat početak godine

     Članovi podružnice SUH-a Oporovec odlučili su imati aktivnu i ispunjenu 2019. godinu. Njih više od 80 dočekalo ju je u Mjesnom odboru Oporo­vec, gdje su uz obilje hrane, pića, glazbe i veselja, zaželjeli svima sve naj­bolje u novoj godini. Koliko je željno iščekivana 2019. govori i to da se plesalo do šest ujutro.

     Dvadeset dana kasnije, organiziran je i jednodnevni izlet u Terme Topusko. Oporovčanima su se pridružili i SUH-ovci iz Granešinskih Novaka, tako da je napunjen cijeli autobus s pedesetak mjesta. Uz neizostavno kupanje i ručak, održana je i prezentacija o metodama zdravog sna, što se pokazalo korisnim, s obzirom na živahnu novogodišnju noć. Dobro raspoloženi umirovljenici su nakon svega, pjesmom obilježili svoj povratak kući.

Marijan Jardas


 

RADNIČKI DOM: Zaštitite se od nasilja

     U sklopu projekta „Škola prava za starije osobe" koji podupire Grad Zagreb, 12. prosinca u Radničkom domu u Zagrebu održana je treća radi­onica pod nazivom „Nasilje nad starijim osobama - edukativna i interaktivna ra­dionica s naglaskom na prevenciju", na kojoj je sudjelovalo pedesetak osoba.

     U prvom dijelu radionice, savjetnica Pravnog savjetovališta SUH-a Mia Ška­rica objasnila je što je nasilje i istaknula specifične vrste nasilja nad starijim oso­bama. Iznijela je podatke ranijih istraži­vanja o nasilju nad starijim osobama i zakonodavni okvir koji pruža zaštitu u slučaju nasilja u obitelji, no u njima sta­tistike ne uključuju korisnike u domovi­ma umirovljenika ili uzdržavane osobe kod obitelji s kojima je potpisan ugovor o uzdržavanju. Objašnjeni su procedura i koraci koji se moraju poduzeti u slučaju nasilja te su pobrojana sva pra­va koja ima žrtva nasilja u obitelji.

     Biserka Budigam, psihologinja i predsjednica Povjereništva SUH Za­greb, ispričala je nekoliko slučajeva iz svoje prakse kako bi nazočne upozo­rila na probleme i oblike nasilja koji­ma su izložene starije osobe. Također je naglasila da starost nije bolest i da društvo ne može otpisati starije osobe samo zbog njihove dobi. Svako isklju­čivanje ili zanemarivanje može dove­sti do izlaganja starije osobe nasilju, no naglasila je kako će osoba koja je aktivna u društvu teže pristati trpjeti neki oblik nasilja.

     Nakon završetka izlaganja, prisutni su provjerili svoje znanje prepoznava­nja oblika nasilja i poduzimanja potreb­nih koraka u slučaju nasilja. Dobili su šest slučajeva sa svim potrebnim činje­nicama i okolnostima na temelju kojih su trebali zaključiti radi li se o nasilju i o kojoj vrsti nasilja je riječ, primjenjuje li se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji na slučaj i koja prava su tim zakonom omogućena te kako zaštiti žrtve i gdje se one mogu obratiti za pomoć.

    Okupljeni su potom postavljali pita­nja izlagačicama i zaključili da je radio­nica bila vrlo korisna i potrebna, jer ih većina uopće nije imala jasnu predodž­bu o nasilju.

M.D.