UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB

Plesnjak nam je u genima

Prošloga mjeseca zagrebačke podružnica SUH-a održale su svoje godišnje izvještajne skupštine.

Read more...

Studentski grad: Učlani se - u šoping centru?!

Sindikalna podružnica umirovljenika zagrebačkog naselja Studentski grad dobila je priliku promovirati svoj rad u trgovačkom centru Garden mall. Čudno ili ne?

Read more...

Gerontološki tulum

Već tradicionalno, u Zagrebu je, u povodu Međunarodnog dana starijih osoba, u središnjem parku Zrinjevac održan Gerontološki tulum, u organizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. U obilježavanju su sudjelovali umirovljenici većine gradskih domova za starije osobe, udruge umirovljenika, te i naš  Sindikat umirovljenika.

više...

Okrugli stol: Pravo na zdravlje starijih osoba

Potrebna prilagodba potrebama pacijenata

Pododbor za zdravstvo SUH-a organizirao je okrugli stol na temu „Pravo na zdravlje starijih osoba – financijski i organizacijski aspekti“. Skup je održan 6. ožujka u prostorijama SUH-a na trgu kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, a predavači su bili prim. dr. Peter Brinar, prof. dr Nikola Mandić te prof. dr. Boško Barac. Sudjelovale su i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. Višnja Fortuna sa savjetnicom Andrejom Ninić, dr. Vlasta Vučevac iz Društva za palijativnu skrb HLZ-a te u ime Društva za dentalnu medicinu prof. dr. Zvonimir Kaić. Predavanja je pratila i voditeljica HRT-ove emisije za umirovljenike Anita Hrstić, a raspravom je rukovodila profesorica psihologije Biserka Budigam.

Read more...

11. tjedan udruga 2011.

Zalutali, zapjevali, otišli dalje

11. Tjedan udruga grada Zagreba u organizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom održan je d 13. – 17. lipnja, svakodnevno od 10 do 16 sati, i to u predivnom parku Zrinjevcu. Ove godine, u mnoštvu od 130 udruga, naglasak je bio na volontiranju. Europska unija ljudima koji nesebično poklanjaju svoj rad i vrijeme posvetila je cijelu ovu godinu. Sudionici 11. Tjedna udruga predstavljaju razna područja djelatnosti kao što su: briga o osobama s invaliditetom, starijim osobama, žrtvama nasilja, socijalno ugroženima, osobama koje trebaju psihosocijalnu pomoć… Tu su i udruge koje se bave zaštitom okoliša, obrazovanjem, tehničkom kulturom i kulturom, udruge branitelja, te udruge za zaštitu ljudskih prava, prevencije ovisnosti…

više...