UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Trešnjevka-sjever: Sigurnost i zdravlje

     Služba prevencije Policijske uprave Zagrebačke već šest godina provodi preventivni program pod nazivom „Tre­ća životna dob - sigurna dob", kojem je cilj unaprije­diti kvalitetu života i sigurnost osoba treće životne dobi. U tu svrhu policijski službenik Zdravko Koluder, održao je 14. ožujka 2019. u podružnici SUH-a    Trešnjevka-sjever edukativ- no predavanje umirovljenicima i zainteresiranim građanima, ukazujući im na samozaštitu kao uspješnu prevenciju krimi­naliteta i kažnjivih djela koja se čine na njihovu štetu.

     U svom predavanju je naglasio da starije osobe predstav­ljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu društvenu skupinu, poten­cijalno ugroženu raznim oblicima kaznenih djela, osobito imovinskog karaktera. Više od 20 posto žrtava imovinskog kriminaliteta su osobe treće životne dobi. Nakon njegovog izlaganja svi zainteresirani postavljali su pitanja i na njih do­bili konkretne odgovore.

     U trećoj dobi je važno osigurati i zdravlje pa je podruž­nica u suradnji s Crvenim križem Grada Zagreba 27. ožujka 2019. organizirala zdravstveni pregled. Odazvalo se pedese­tak umirovljenika i starijih osoba. Pregled je obuhvaćao mje­renje šećera u krvi, mjerenje tlaka, spirometriju, oksimetriju, EKG i pregled štitnjače. U travnju je planiran pregled vida i sluha.

Vesna Bečić


 

PODSLJEME, MIROSEVEC, GRANESINSKI NOVAKI: Čarolija zajedništva

     SUH-ovci sjevernog dijela Zagreba nastavili su sa zajed­ničkim druženjima. Veljača i ožujak 2019. podarili su im pregršt razloga za opuštanje veselje i radost. Redovite mjesečne zabave u podružnicama bile su obogaćene dodat­nim sadržajima. U prepunim dvoranama, ispunjenim do po­sljednjeg mjesta, nizale su se fešte i proslave jedna za drugom: Valentinovo, Maškare, Dan žena.

     Na zabavama povodom Valentinova i Međunarodnog dana žena, u sve tri podružnice prisutne žene darivane su ru­žama. Naročito zabavno bilo je na pokladnim zabavama, gdje su uz smijeh i radost prisutnih po tri najbolje fašničke kreacije bile nagrađivane prigodnim poklonima.

Sve pohvale idu vrijednim organizatorima, jer zajednička druženja, izleti, pjesma, ples i veselje najbolja su terapija za sve u zrelim godinama.

Ivan Ročić


ZAGREB: Siromaštvo u gradovima

     Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom organi­zirao je u Staroj gradskoj vijećnici 25. veljače konferenciju na temu siromaštva u urbanim sredinama. Povod je bilo obilježa­vanje Svjetskog dana siromaštva i 15. obljetnice osnivanja Ustanove „Dobri dom", u čijem se okviru provode mjere iz sustava socijalne skr­bi Grada Zagreba - prehrana u pučkoj kuhinji, pomoć u obiteljskim paketima, pomoć u kući te pomoć djeci u mliječnoj hrani.

     Cilj održavanja konferencije bila je razmjena iskustava gradova u provođenju mjera za suzbijanje siromaštva. U tome su sudjelovali predstavnici iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka te Studentska sekcija Studija za socijalni rad. Konferenciju je otvorila zamjenica gradona­čelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, koja je naglasila da je oko 27 posto gradskog proračuna namijenjeno suzbijanju siromaštva pu­tem različitih socijalnih programa.

     Konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse između svih onih koji su usmjereni na rješavanje problema siromaštva. Stoga su predstavljeni inovativni modeli sprečavanja ba­canja hrane, sustav doniranja hrane u Hrvatskoj, socijalni programi velikih gradova te problematika siromaštva, s posebnim naglaskom na dječje siromaštvo.

Vesna Bečić

 


 

ZAGREB – CENTAR: Odjeci Valentinova

     Iako je Valentinovo prošlo pet dana ranije, društvo iz SUH-ove podružnice Centar okupilo se na zajedničkom ručku u novouređenom restoranu Zagrebačke Pivovare, gdje su mogli vidjeti kako se proizvodi pivo.

     Nakon obilatog ručka, trebalo je zaplesati, a uz glazbu i pjesmu dueta, plesali su gotovo svi. Nekoliko promatrača uživalo je gledajući kako je svatko na svoj način uživao u plesu. Atmosferu je svojim nastupom podigla dugogodišnja, a sada i počasna članica podružnice Nada Klašterka, inače glumica. Recitirala je nekoliko sjajnih pjesama naših pjesnika i obveznu pjesmu Paje Kanižaja „I onda neš pil". Na kraju je i zapjevala, a prisutni su zapljeskali svojoj prijateljici koja je usprkos godinama došla iz doma podijeliti radost druženja, sjećanja na   ljubav i prijateljstvo mnogih godina.

     Bilo je i mnogo razgovora, šale i smijeha u manjim grupama. Bez obzira na godine, potrebni su ovakvi susreti. Važno je s prijateljima podijeliti radost druženja i odati priznanje dostojanstvu ljubavi u trećoj dobi i na trenutak zadovoljiti potrebe za uvijek prisutnim osjećajem.

 


STUDENTSKI GRAD: Ispunjena veljača

     Veljača je u podružnici Studentski grad bila prepuna događanja. Osim preventivnih pregleda tlaka i kon­trole šećera, dr. Ljerka Mišura održala je predavanje o pomoći i samopomoći. Od kreativnih radionica vrijedi izdvojiti onu fuzije stakla, koja se provodi u suradnji sa Ge- rontološkim centrom Dubrava te radionicu crtanja i slika­nja koju vodi naša članica, dugogodišnja umjetnica.

     U suradnji sa Udrugom Syncro sinergy Croatia koja se bavi međunarodnim volontiranjem, organizirana je Multikulturalna večer, na kojoj se okupljenima pred­stavilo 10 mladih volontera iz raznih zemalja EU. Pred­stavili su svoje zemlje i njihova tradicionalna jela, a naše članice su se potrudile predstaviti im Hrvatsku, stoga su napravile štrukle, orahnjaču i makovnjaču, rapsku tortu...

     Veljača ne bi bila interesantna da se u njoj ne ma­skira. Tako je ove godine, dio članova plesao pod ma­skama u dvorani Vatroslav Lisinski na manifestaciji „Li- sinski pleše". Išli su na Dugoselski fašnik, na kojem su se prijavili pod nazivom „Najmudriji", a pred žirijem se predstavili linijskim plesom. Članice su svojim plesom i pod maskama obilježile fašnik i u Domu za starije Du­brava, a uz zvuke muzike zaplesalo je i nekoliko kori­snika.

     U Opatiji su sudjelovali na balinjeradi, koja se tamo već dugi niz godina tradicionalno održava. Radi se o podnevnom spuštanju maskiranih osoba na balinjeri- ma - malim kotačićima pričvršćenim na dasci ili na že­ljezu, niz brijeg uz Lungomare. Maske i drugi rekviziti su bili dovedeni do savršenstva.

     Ožujak je počeo predavanjem o dobrobiti meda, propolisa, matične mliječi te pčelinjeg otrova, koje je održala predsjednica Pčelinje udruge Bingo, Jadranka Luketa Marković. Povodom Dana žena organizirana je priredba na kojoj su se predstavili lokalni plesači, pje­vači, glumci i svirači. Svakoj je ženi poklonjena čokola- dica i ruža.

Snježana Živčić