UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


Zagreb - studentski grad: Humano, aktivno i zabavno

     Članovi podružnice Studentski grad cijeli rujan su bili jako aktivni. Neki su se prijavili za volontiranje na Mliječnoj stazi - humanitarnoj utrci koja se održala 8. rujna 20l9., u kojoj su građani svojim sudjelovanjem na utrci donirali novac za podizanje standarda brige u svim rodilištima, kako bi osi­gurali bolje uvjete za životne početke najmlađih.

     Od rujna se krenulo i s glazbenom radionicom, koja sada ima sve više poklonika, jer im se pridružila nedavno umirovlje­na profesorica. Kao i ranijih godina, članice podružnice se re­dovito prijavljuju i podržavaju akciju Kineziološkog fakulteta Aktivna Hrvatska, čime se želi poslati poruka svima o važnosti mobilnosti, stoga se i ove godine vježbanju na Gradecu pri­družilo 20-ak žena i jedan muškarac.

     Članovi su sudjelovali i na manifestaciji Maksimirske jese­ni gdje je od tri prijavljene ekipe koje su se natjecale u „stazi zdravlja" jedna osvojila broncu, dok je plesna skupina pokaza­la svoje umijeće na pozornici. Jednodnevni izlet, za koji se tra­žilo mjesto više, organiziran je u Međimurju odnosno Svetom Martinu na Muri.

Snježana Živčić

 


Peščenica: Opuštanje s voljom

     Tijekom ovog ljeta članovi SUH-ove podružnice Peščenica nisu samo uživali u moru, već su sudjelovali i na predavanjima koja su održali volon­teri Udruge Dobra volja. Cilj predavanja bila je obuka umirovljenika kako dodi­rom prstiju ili dlanovima pomoći samom sebi ili nekom drugom. Na jednoj radio­nici se učilo kako uspostaviti komunika­ciju s vlastitim tijelom, na drugoj opušta­nje te na trećoj odvođenje boli. Odaziv je bio stvarno velik, do 15 umirovljenika bilo je na svakoj od radionica te su svi prezadovoljni i žao im je što je završilo.

     Što se tiče ljetovanja na moru, svaki četvrtak u srpnju i kolovozu odlazili su na jednodnevne izlete u Novi Vinodol­ski, fiktivno u odmaralište Crvenog križa, kako ne bi morali platiti nove takse za jednodnevne kupače. Tko zna, zna!

Mirjana Novačić


 

STUDENTSKI GRAD: Vrijeme je za odmor

     Lipanj je vrijeme kada se svi pomalo pripre­maju za ljetni odmor. Možda se pitate što će umirovljenicima odmor kada su cijele godine na odmoru. Jesu li? Velika većina čla­nova sindikalne podružnice Studentski grad tijekom godine je uključena u mnoge progra­me koji im se pružaju. Od plesa do pjesme, od kreativnih radionica, vježbanja, sportskih sekci­ja, izleta i nerijetko manifestacija u koje su sve više uključeni.

     Kako ova podružnica, već uobičajeno, dje­luje kao i škole, tako već sredinom lipnja polako članovi odlaze na ljetni odmor kako bi napunili baterije za jesen kada nastavljaju s aktivnosti­ma. Mnogi su iskoristili testnu Multisport kar­ticu koja im je dodijeljena preko Podružnice, a pruža mogućnost besplatnog korištenja sport­skih objekata, kao i nekih toplica, tako da i oni koji nisu išli do mora, mogli su se okupati u to­plicama.

     U ovom mjesecu završila je i radionica bubnjanja, koju je provodila Udruga 54 plus i Udruga Opera b.b. Zagreb, a koja je financirana sredstvima iz Europskih fondova. Na radioni­cama je, od ukupno zain­teresiranih 45 osoba, bilo trideset i sedam članova SUH-ove podružnice Stu­dentski grad, što je zaista za svaku pohvalu, kako za sam projekt tako i za sve osobe koje su se odazvale i dale svoj doprinos uspješnoj provedbi EU projekta. Za angažman svatko je dobio zahvalnicu za sudjelovanje.

Snježana Živčić


 

STUDENTSKI GRAD: Završnica projekta 54+

     Podružnica SUH-a Studentski grad tijekom ljetnih mjeseci imala je stanku u kojoj su nastojali napuniti baterije za dalj­nje aktivnosti koje ih čekaju. No, 30. kolovoza 2019. neki su ipak stigli na završnicu projekta „Klub 54+" koji je organiziran u organizaciji Udruge „5 plus" i Udruge „Opera b. b", a financiran iz Europskog socijalnog fonda.

     Projekt je imao za cilj poboljšanje kvalitete života i poveća­nje razine aktivnog sudjelovanja u životu zajednice, a proveden je u osam gradova Hrvatske. Kreativne radionice proveo je tim stručnjaka. Radilo se o radionicama kreativnog plesa, pjevanja, likovne, književne i radionici bubnjanja. Članovima SUH-a Stu­dentski grad najviše se dojmila bubnjarska radionica, koju je ne­izostavno pohađalo 38 osoba.

     Profesionalni glazbenici i voditelji radionica Branko Traj- kov-Trak i Krunoslav Kobeščak sudionike su proveli u svijet ritma kroz zabavu, edukaciju i druženje. U samoj završnici sudionici svih radionica imali su priliku pokazati naučeno u zagrebačkoj Kinoteci. Oni koji su bili u Zagrebu došli su na završnicu, a oni koji nisu, žalili su zbog propuštenog. To je bilo zaista jedno neza­boravno novo iskustvo za sve polaznike radionica, stoga se vese­limo novim projektima ovakvog karaktera koji su hvalevrijedni.

Snježana Živčić


 

ZAGREB: Prezentacija u lijepom svjetlu

     U sklopu tradicionalne manifestacije Tjedan udruga grada Zagreba, ovoga puta na Europskome trgu, održanom od 12. do 14. lipnja 2019. Zagrepčani su mogli obići štandove brojnih od ukupno 12.000 zagrebačkih udruga i pobliže se upo­znati s njihovim aktivnostima i programima. Manifestaciju koju već 19. godinu zaredom organizira Gradski ured za socijalnu za­štitu i osobe s invaliditetom, otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

     Svaki dan svoj program građanstvu je prezentiralo tridese­tak udruga, a u tri dana svoj to je stotinjak udruga. Među njima su bile i SUH-ove podružnice Peščenica i Kraš. Tako su članice iz Peščenice na štandu izložile svoje ručne radove, kao i slikanje na staklu, dok su članice podružnice Kraš na pozornici recitirale svo­je stihove. Od ostalih udruga nastupali su i pjevački zborovi, reci­tatori i folklorne sekcije, a udruge su razveselili i poznati pjevači

B.B.