UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Okrugli stol: Pravo na zdravlje starijih osoba

Potrebna prilagodba potrebama pacijenata

     Pododbor za zdravstvo SUH-a organizirao je okrugli stol na temu „Pravo na zdravlje starijih osoba – financijski i organizacijski aspekti“. Skup je održan 6. ožujka u prostorijama SUH-a na trgu kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, a predavači su bili prim. dr. Peter Brinar, prof. dr Nikola Mandić te prof. dr. Boško Barac. Sudjelovale su i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. Višnja Fortuna sa savjetnicom Andrejom Ninić, dr. Vlasta Vučevac iz Društva za palijativnu skrb HLZ-a te u ime Društva za dentalnu medicinu prof. dr. Zvonimir Kaić. Predavanja je pratila i voditeljica HRT-ove emisije za umirovljenike Anita Hrstić, a raspravom je rukovodila profesorica psihologije Biserka Budigam.

Na štetu bolesnika

     U uvodnom predavanju dr. Brinar je podsjetio da financijska nestabilnost i loša organizacija zdravstvene djelatnosti u Hrvatskoj vlada još od 1990. godine. „Sve mjere koje su se donosile od 1993. godine do danas bile su restriktivne, a na štetu bolesnika i struke“, istaknuo je Brinar. Zaključio je da je potrebno definirati uzrok današnjeg stanja u zdravstvu te postaviti jasan cilj i strategiju razvoja.

     Dr. Nikola Mandić govorio je o problemu financijskog deficita te neadekvatnoj i nedostatnoj financijskoj zaštiti. Istaknuo je da trošenje novca mora biti javno i transparentno  te da mora postojati snažan nadzor nad radom svih službi. Predložio je da se djecu i starije od 65 godina oslobodi plaćanja participacije za lijekove te im se omogući besplatna skrb.

     O uspjesima hrvatskog društva u produljenju života građana Hrvatske govorio je prof. dr. Boško Barac. Naglasio je važnost prevencije demencije i drugih tzv. staračkih bolesti. „Mladost nam je darovana, starost pripremamo sami!“, ponovio je Barac poznatu izreku te kako je glede neuroloških bolesti starije dobi potrebno pravovremeno osigurati osnovne psihološke potrebe, preduhitriti i na vrijeme liječiti poremećaje neuroloških funkcija. Također, napredak medicine valja popratiti rješavanjem socijalnih problema starijih osoba, a mirovinski sustav treba voditi računa o dobnoj diskriminaciji.

Reformski koraci

     Skup je, između ostalog, zaključio da je potrebno transformirati HZZO u modernu osiguravateljsku ustanovu po uzoru na Europsku uniju te izgraditi stabilan financijski model. Naglasio je potrebu za zabranom miješanja javne i privatne djelatnosti, a  HZZO mora do 1. lipnja 2014 definirati sadržaj osnovnog zdravstvenog osiguranja (OZO) te razviti dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Zbog duga u zdravstvu, koji se kreće oko 8 milijardi kuna, skup je predložio otpis dugova počevši od 1. srpnja ove godine. Uz navedeno, predložio je i prilagodbu radnog vremena zdravstvenih ustanova potrebama pacijenata, ograničenje dijagnostičkih i terapijskih listi čekanja na najviše 60 dana, poticanje privatne zdravstvene zaštite, revitalizaciju lječilišta i razvijanje zdravstvenog turizma te druge reformske zahvate. (M.T.)