UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Zagreb: Tribina za zdravo starenje

     Povjereništvo SUH-a Zagreb je 29. svibnja 2019. godine organiziralo tribinu Aktivno i zdravo starenje, koje su okupljenim SUH-ovcima održale liječ­nica Tanja Ćorić i nutricionistkinja Manuela Maltarić iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

     Liječnica Ćorić govorila je o starenju, kao stalnom procesu koji je postupan i izrazito individualan progresivan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, počevši od začeća do smrti. Prema definiciji UN starost je odre­đeno životno razdoblje povezano s kro­nološkom dobi koje započinje nakon 65 godina starosti i dijeli se na raniju starost od 65 do 74 godina, srednju od 75 do 84 i duboku starost od 85 i više godina.

     Kronološka dob nije istovjetna s bi­ološkom starošću. Zdravo starenje zna­či očuvanje funkcionalne sposobnosti pojedinca za obavljanje svega kako bi osigurao odgovarajuću svakodnevnu kvalitetu življenja neovisno o kronološ­koj dobi (biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje).

     Pozitivno zdravstveno ponašanje kao što su: primjerena osobna i okolišna hi­gijena, primjerena tjelesna i mentalna aktivnost, pravilna prehrana, nepušenje, kontrolirano uzimanje lijekova i pozitiv­na okolina te izbjegavanje alkoholnih pića odgoditi će pojavu kroničnih bole­sti i/ili njihovih komplikacija te unaprije­diti kvalitetu života osoba starije životne dobi.

     Nutricionistkinja Malterić okuplje­nima je govorila o zdravoj prehrani u starijoj dobi te predstavila osam pre­hrambenih pravila za starije osobe, s naglaskom na zdravo i umjereno kre­tanje.

     Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba u Službi za javnozdravstvenu gerontologiju    Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar" izradio je Vodič/15 uputa za aktivno zdravo starenje u kojem su navedene najvažnije preporuke za postizanje zdravog starenja, a dostupan je na in- ternetskoj stranici www.stampar.hr/ gerontologija.

Marta Hržić Bijelić