UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Zagreb: Tribina za zdravo starenje

     Povjereništvo SUH-a Zagreb je 29. svibnja 2019. godine organiziralo tribinu Aktivno i zdravo starenje, koje su okupljenim SUH-ovcima održale liječ­nica Tanja Ćorić i nutricionistkinja Manuela Maltarić iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

     Liječnica Ćorić govorila je o starenju, kao stalnom procesu koji je postupan i izrazito individualan progresivan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, počevši od začeća do smrti. Prema definiciji UN starost je odre­đeno životno razdoblje povezano s kro­nološkom dobi koje započinje nakon 65 godina starosti i dijeli se na raniju starost od 65 do 74 godina, srednju od 75 do 84 i duboku starost od 85 i više godina.

     Kronološka dob nije istovjetna s bi­ološkom starošću. Zdravo starenje zna­či očuvanje funkcionalne sposobnosti pojedinca za obavljanje svega kako bi osigurao odgovarajuću svakodnevnu kvalitetu življenja neovisno o kronološ­koj dobi (biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje).

     Pozitivno zdravstveno ponašanje kao što su: primjerena osobna i okolišna hi­gijena, primjerena tjelesna i mentalna aktivnost, pravilna prehrana, nepušenje, kontrolirano uzimanje lijekova i pozitiv­na okolina te izbjegavanje alkoholnih pića odgoditi će pojavu kroničnih bole­sti i/ili njihovih komplikacija te unaprije­diti kvalitetu života osoba starije životne dobi.

     Nutricionistkinja Malterić okuplje­nima je govorila o zdravoj prehrani u starijoj dobi te predstavila osam pre­hrambenih pravila za starije osobe, s naglaskom na zdravo i umjereno kre­tanje.

     Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba u Službi za javnozdravstvenu gerontologiju    Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar" izradio je Vodič/15 uputa za aktivno zdravo starenje u kojem su navedene najvažnije preporuke za postizanje zdravog starenja, a dostupan je na in- ternetskoj stranici www.stampar.hr/ gerontologija.

Marta Hržić Bijelić