UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


Podsljeme Vatrena podrška

     Članovi podružnice SUH-a Podsljeme željeli su na originalan na­čin dati podršku nogometašima na Svjetskom prvenstvu u Ru­siji. Tako su organizirali praćenje i navijanje za svaku utakmicu Vatrenih. Neke su se utakmice poklopile s tradicionalnim zabavama i druženjima, po kojima je ova podružnica već nadaleko poznata.

     Tako su u Društvenom domu u Bidrovcu organizirane „3 u 1 ve­čeri", koje su se sastojale od praćenja utakmica, večere i plesne za­bave. Znalo se skupiti i do 60 ljudi; dečki bi pratili utakmicu, a cure plesale. Kad nisu bili svi na okupu, navijanje se organiziralo u pri­vatnom aranžmanu. Važno je samo da Vatreni pobjeđuju i da se svi dobro zabave.

Ivan Ročić


Studentski grad: Veselo prije odmora

     Prije ljetne stanke s aktivnostima, 50 članova podružnice SUH-a Stu­dentski Grad otišlo je 10. lipnja na izlet u Lepoglavu. Ondje su po­sjetili crkvu, te etno-kuću uređenu tradicionalnim namještajem i pri­lagođenu zagorskim običajima. U kući im je vodičkinja pokazala kako se izrađuje poznata lepoglavska čipka, a neki nisu mogli odoljeti te su sa so­bom ponijeli i pokoju salvetu ili tabletić. Nakon obilaska Lepoglave, skra­sili su se u Klenovniku na izletištu Grešna Pilnica, gdje su se, uz obilje hra­ne, zabavili pjesmom i plesom, a neki su se okušali i u gađanju iz praćke.

     Samo pet dana poslije, kada su svi već mislima bili na „ljetnim prazni­cima", član podružnice Antun Grgić iznenadio je sve raskošnom prosla­vom svoga imendana.   Zabava se održala u Mjesnom odboru Studentski grad, a na njoj nije ničega nedostajalo. Pripremljeni su bili čobanac i odoj­ci, za glazbu su bili zaduženi KUD-ovi iz Donje Voće i Čazme, uz poznatog zabavljača i voditelja emisije Fio show, Ivana Fiolića. Do kasnih večernjih sati stotinjak je ljudi, od čega oko 50 iz podružnice, uživalo u glazbi i ple­su, iću i piću - sve u čast jednog Antuna. Hvala mu!

Snježana Živčić


 

Podsljeme: Udruženi na put

     Kad jedna podružnica ne skupi do­voljno izletnika, priskače druga u pomoć. Tako su podružnice istoč­nog dijela Zagreba: Granešinski Novaki, Oporovec i Podsljeme, 13. svibnja zajed­nički posjetili dva lokaliteta na području Bjelovarsko - bilogorske županije: Rom­sku kuću i OPG Vinia. Izuzetan doživljaj bio je obilazak autentičnog romskog imanja s kućom i okućnicom. Domaćica ih je provela kroz imanje, pričala o po­vijest hrvatskih Roma Lovara, pokazala izložbu, malu knjižnicu s literaturom na romskom jeziku te suvenirnicu sa suve­nirima koje izrađuju sami Romi.

     U nastavku izleta posjetili su izletište i vinotočje Vinia, smješteno u predivnoj prirodi, okruženo vinogradima i šum­skim zelenilom. OPG nudi kompletnu turističko-ugostiteljsku ponudu: resto­ran, hotel, kamp, a ljubitelji konja mogu uživati u jahanju.    Nakon obilnog ručka u restoranu uređenom u tradicionalnom rustikalnom stilu, umirovljenici su zapje­vali i zaplesali uz glazbu uživo.

     Također združenim snagama, članovi zagrebačke podružnice Podsljeme i Do­nja    Dubrava posjetile su početkom lipnja dva vrlo atraktivna turistička odredišta smještena u srcu Europe - Prag i Beč.

     Prvo odredište bio je „Zlatni Prag", grad gotike, piva, mostova i tornjeva. Uz pratnju stručnih voditeljica, prošli su sve važnije povijesne znamenitosti grada. Tako su šetali najvećim dvorcem na svi­jetu Hradčanima, potom po Karlovom mostu, te Karlovom ulicom produžili do Starogradskog trga, najznačajnijeg trga u povijesnoj jezgri Praga.

     Desetke drugih znamenitosti, kao što su Senat, Židovska četvrt, Vaclavske na­mjesti, posjetili su drugog dana boravka. Izuzetan doživljaj razgleda grada bila je i vožnja brodom po rijeci Vltavi koja protje­če središtem grada. Dašak Hrvatske u Pra­gu osjetili su u muzej-restoranu „U Fleku" gdje su davne 1911. godine hrvatski stu­denti osnovali nogometni klub Hajduk.

     Na povratku u Zagreb, iskoristili su priliku razgledati jednu od najvažnijih europskih metropola - Beč, grad parko­va, dvoraca, muzeja, konja i kočija. Pano­ramska vožnja uz Dunav po znamenitoj Ringstrasse, s koje se pruža pogled na mnoge znamenite građevine kao što su Opera i Gradska vijećnica. Šetnja sre­dištem grada po glavnoj gradskoj ulici Karntnerstrasse, razgledavanje Katedra­le svetog Stjepana i obilazak povijesne jezgre grada bili su za sve lijep i nezabo­ravan doživljaj.

Ivan Ročić


Zagreb: Drugačiji Vukovar

     Povjereništvo SUH-a Zagreb organiziralo je za svoje ak­tiviste izlet u Vukovar 13. lipnja. Članovima su pokušali pokazati drugačiji, povijesno-umjetnički doživljaj grada i najbliže okoline.

     S organizatorom Igorom Vlašićem došli su do baroknog Dvorca Eltz u kojem je sada smješten Gradski muzej osnovan 1948. godine. Dvorac, čija gradnja je počela 1781. godine, a da­našnji izgled je dobio tek početkom 20 stoljeća, projektirao je bečki arhitekt Sidek. Dio muzejske građe za vrijeme rata smje­šten je u Zagrebu, a dio je odnesen u Srbiju te nikad nije u pot­punosti vraćen. U odvojenom dijelu dvorca, kojeg je hrvatskoj državi darovao vlasnik Georg Eltz, smještena je zbirka Bauer i više od  1.500 umjetničkih djela darovanih Muzeju u izgnanstvu.

     Nakon ručka na obali Dunava i kraćeg odmora krenuli su putevima ratnih stradanja Vukovaraca. U tišini su se autobu­som provezli pored najvažnijih mjesta sjećanja na tragediju na­šeg naroda, na heroje, na pogaženo ljudsko dostojanstvo i po­bjedu života. Vozeći se polako evocirali su sjećanja na događaje u vukovarskoj bolnici, Ovčari i Spomen domu, a prolazeći po­red Memorijalnog groblja žrtava iz    Domovinskog rata, najveće grobnice u Europi nakon II. svjetskog rata s 938 bijelih križeva, izmolili su za njih Očenaš u mislima. Prošli su i pored Centra Domovinskog rata, Vojarne 204. brigade, Spomen doma hrvat­skih branitelja na Trpinjskoj cesti i pored križa na ušću Vuke u Dunav, te krenuli put Vučedola.

     Ondje je ishodište najstarije europske kulture iz razdoblja metalnog doba, koja je postojala prije 5.000 godina i koja se proširila na 13 zemalja. Kultura je imala razvijenu industriju i poljoprivredu, a poznata je i po izumima kola na četiri kotača, prvoj ljevaonici bronce, prvoj pili za drva i, naravno, Vučedol­skoj golubici. Danas se svi artefakti čuvaju u suvremenoj zgradi Muzeja vučedolske kulture. Zanimljiva povijest Vukovara i oko­lice ostavila je jak dojam na umirovljenike.

Biserka Budigam


 

Studentski grad: Kultura, sport, humanost

      Umirovljenici iz Studentskog grada ni u svibnju nisu miro­vali. Odmah početkom svibnja posjetili su Jelenov greben u Sloveniji. Iako su neki od članova već posjetili taj dio su­sjedne države prije pet godina, odlučili su ga vidjeti opet. Hranili su jelene i srne, posjetili treću najstariju ljekarnu u Europi, samo­stan Pavlina, čokoladirnicu, a oni najuporniji pješačili su do dijela šume u kojoj je „vještica" izgradila svoju kuću.

     Članovi su se i ovaj mjesec iskazali u humanitarnoj akciji Ka- uflanda i Crvenog križa u prikupljanju namirnica za socijalne sa­moposluge u Hrvatskoj.

Na manifestaciji „Pravo doba" sudjelovali su kao izlagači. Predstavili su se članovi zbora „Jeka", a potom i članovi plesne skupine, koji marljivo vježbaju za ovakve prigode. Osim cha cha cha plesnih koraka, članice ove podružnice predstavile su se i li­nijskim plesom koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.

     Znatan interes umirovljenika izazvao je muzejski postav pod nazivom „Katarina Velika - carica svih Rusa" u Klovićevim dvori- ma. Odmah nakon toga solo pjevači Glazbene škole Pavla Mar- kovca nastupali su na smotri u Hrvatskom povijesnom muzeju, pa su SUH-ovci iskoristili priliku i pružili podršku mladim solo pjevačima.

Na kraju su 26. svibnja održani Jarunski susreti na kojem su sudjelovale 43 osobe iz   Studentskog grada. Natjecali su se u brojnim disciplinama: višeboju, visećoj kuglani, boćanju, belotu, šahu, štafeti, na kojima su osvojili i velik broj odličja. Ni kiša koja je pala na trenutak nije mogla pokvariti dobro raspoloženje ova­kvoj ekipi.

Snježana Živčić