UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

Studentski grad:  Snaga pozitivnih misli i akcija

     Članovi podružnice u veljači su naglasak dali kulturnim događajima pa su tako bili česti gosti u kazalištima Histrion i Komedija, a sudjelovali su i na događaju Lisinski pleše pod maskama, na kojem su se neki maskirali, a neki željeli vidjeti razne maske. Dio članova posjetio je Muzej čokolade u Varšavskoj ulici, gdje su isprobali čo­koladu od samog kakaovca do njenog posljednjeg oblika mliječne, bijele i roze.

     U podružnici su održana i zanimljiva predavanja - Snaga pozitivnih misli te na temu simptomi i prevencija moždanog udara, pa je prvi petak u veljači ova podružnica obilježila crvenom bojom kao bojom zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja na moždane udare kod žena. Ljubitelji planinarenja su pješačili od Čučerja do Vugrovca, a nešto manji broj od predviđenog bio je na manifestaciji Aktivna Hrvatska na koju se rekreativci ove podružnice odazivaju već sedmu godinu zaredom.      Neki od članova su bili na desetodnevnom boravku u Banji Vrućici, dok su dvije članice posjetile Banju Laktaši i prenijele članovima sve mogućnosti koje im ona pruža.

     Isto tako zamjenica predsjednice po­družnice Zdenka Ladišić bila je prisutna na pregovorima oko bratimljenja SUH-a i SPI CGIL na razini podružnica Grada Zagreba i SUH-a Zagrebačke župani­je, koje bi se trebalo održati u svibnju. Posjetilo se i članicu   Blaženku Levak u Domu za starije u Dubravi za njen rođendan, što je bilo veliko iznenađe­nje. A žene koje plešu linijski ples i koje pjevaju u glazbenoj radionici povodom Valentinova nastupale su u Domu Sv. Ana u Novom Zagrebu, gdje su pozvane od strane Udruge umirovljenika Novi Zagreb.

Snježana Živčić


 

Zagreb : Otvoren umirovljenički kutak

     U prostorijama Stranke umirovljenika u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, 3. ožujka 2020. godine otvoren je Umirovljenički kutak. Riječ je o jedinstvenom projektu u Hr­vatskoj iza kojeg stoji spomenuta stranka, Zadruga branitelja Studium, udruga Zajedno smo jači i stranka SDP. Kutak će zapravo biti mjesto okupljanja i druženja umirovljenika, gdje će moći obavljati i preventivne liječničke preglede, dobivati pravnu pomoć i savjete, gledati TV, posuđivati knjige i čitati dnevni tisak.

     Predsjednik Stranke umirovljenika, Lazar Grujić, na otvaranju je kazao kako će ku­tak biti mjesto druženja i socijalizacije umirovljenika, a potvrdio je i parlamentarnu suradnju njegove stranke sa SDP-om. Predsjednik SDP-a   Davor Bernardić pohvalio je otvaranje Umirovljeničkog kutka, kazavši da će sasvim sigurno poboljšati kvalite­tu života mnogim umirovljenicima u Zagrebu i Hrvatskoj i vratiti im osmijeh na lice. Svečanom otvaranju prisustvovale su i predsjednice Sindikata i Matice umirovljenika, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.


Studentski grad: 15 kilometara po Medvednici

     U sindikalnoj podružnici Studentski grad s Novom godinom nastavlje­ni su programi koji se s vremenom upotpunjuju novim idejama i aktivnostima. Već prvog dana Nove godine, dio člano­va koji voli planinariti, odlučio je provesti prekrasan dan na Zagrebačkoj gori. Od Hunjke su krenuli prema Gorščici, gdje su se okrijepili i odmorili te nastavili pješačiti do Vidovca, tako propješačivši oko 15 km. Članovi su 12. siječnja imali priliku „shopingirati" u Palmanovi i Velesseu (Ita­lija), gdje su proučili kakva su sniženja u obližnjoj državi.

     Kako siječanj nije bio hladan išlo se i na jednodnevni izlet u Viroviticu. Tamo se obišao obnovljeni dvorac Pejačević s interaktivnom postavom koja je zadivila mnoge. Zaista se ima što pogledati u dvorcu do kojeg se dolazi raznim mostovima, među njima i jednim glazbenim koji svira kada prelazite preko njega, zatim mostom mladenaca, gdje obično mla­denci naprave fotografiju sa pozadinom dvorca. Nakon razgledanja dvorca uz kustose i grada s vodičem, uslijedio je ručak u obližnjem restoranu gdje su se izletnici potom zabavili uz „jukebox" koji SUH-ovci nose sa sobom kako bi izleti bili što jeftiniji, a opet edukativni i zabavni.

     Članovima podružnice bila je zanimljiva i promocija knjige „Pravo na Krik" koju je napisala predsjedni­ca SUH-a Jasna Petrović, na kojoj su mnogi i kupili knjigu. Aktivnosti koje ova podružnica ima, nastavljene su i dalje, poput društvenog i linijskog plesa, zbora i glazbene radionice, crtanja, vježbanja i sportskih sekcija, te povremenih zanimljivih predavanja i zdravstvenih pregleda.

Snježana Živčić


 

PEŠČENICA: Uživanje u toplicama

     Članovi SUH-ove podružnice Peščenica iz Zagreba aktivni su ci­jelu zimu. U siječnju je tako 56 članova otišlo na jednodnevno kupanje u toplice Jezerčica u Stubičkim toplicama. Dojmovi su izvrsni, svi umirovljenici su složni kako je to bilo jedno prekrasno iskustvo. U četvrtak, 16. siječnja 2020. održana je večer poezije, koju nazivaju i palačinka party.

     Naime, umirovljenici se okupljaju i čitaju poeziju, a istovremeno se peku i konzumiraju palačinke. Za čitanje poezije „zaduženi" su Željko Orlović, Ljiljana Grgić, Mirjana Pravica, Mirjana Novačić. Prvu subotu u veljači na radionici dekupaža i crtanja na sta­klu članice su izradile i obojale srca u čast Valentinovu te su ona podijeljena članovima na druženju.

Mirjana Novačić

 

 


Studentski grad: Aktivni u hladnim danima

     Članovi zagrebačke SUH-ove podružnice Studentski grad pro­tekla dva mjeseca bili su vrlo aktivni. U hladnijim danima vrlo su posjećene radionice vježbanja, plesa, pjevanja i slikanja. U studenom su članovi avionom putovali na sedmodnevni izlet u Tursku gdje su posjetili Antaliju, Konyu, Kapadokiju, Goreme i Ala- nju te su uz odličnog vodiča saznali mnogo o toj zemlji, kulturi, običajima i ekonomiji. Putovalo se i na jednodnevni izlet u Rude na Samoborskom gorju, gdje su posjetili rudnik Svete Barbare, a potom su obišli i muzej grada Samobora.

     S udrugom Sincro Synergija po peti put je organizirana multi- kulturalna večer u kojem volonteri iz raznih zemalja predstave svo­ju zemlju i za tu priliku pripreme nešto od jela ili pića koje se u toj zemlji konzumira. Članice su ovaj put napravile rudarske greblice, čiji recept je dobiven u Rudama na proteklom izletu, zatim hladeti­nu, razne kolače i lepinje.

     Na kraju godine organizirana je novogodišnja priredba u kojoj su članice pokazale pjevačka i plesna umijeća. Gostovao je i standup komičar, zatim plesačice orijentalnih plesova, vokalno instru­mentalni sastav koji njeguje makedonske i hrvatske tradicionalne pjesme i nezaobilazna klapa. Užurbano se nastavlja s desecima programa.

Snježana Živčić