UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

GRAD ZAGREB


 

PODSLJEME: Život je putovanje

     Kada u ljetnim mjesecima mnoge podružnice umirovljenika zatvaraju svoja vrata, Podružnica SUH-a Podsljeme nastav­lja disati punim plućima. Druženja u Društvenom domu, plesne zabave, daleka putovanja i izleti na more bili su sastavni dio aktivnosti.

     Svake treće subote u mjesecu, na krcatom plesnom podiju Društvenog doma Bidrovec, uz domjenak i glazbu uživo pleše se i pjeva. Što se plesa, pjesme i dobrog raspoloženja tiče, naši umi­rovljenici dokazuju da godine nisu važne, da su alpari mladima ili karikirano rečeno „mladi im nisu ni do koljena".

     Nastavljena je i tradicija najjeftinijih izleta u gradu, pa tako i najudaljenije kupališne lokacije Sjevernog Jadrana, kao što su Rabac, Baška i Mošćenička Draga za članove koštaju samo 80 kuna, a tu se doista radi o prelijepim lokacijama i povećanim troškovima prijevoza koje podružnica nadomješta iz vlastitih izvora.

     Nekoliko članova podružnice prisustvovalo je 2. kolovoza, u selu Uštica pokraj Jasenovca, obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu.

     A autobus sa SUH-ovcima se 10. kolovoza zaputio i na še- stodnevno putovanje u Francusku, gdje su članovi posjetili sve najznačajnije znamenitosti Strasbourga, Reimsa i Pariza. U po­vratku su svratili i u Munchen, tako da je ovo ljeto zaista bilo bogato događajima i pokazalo kako je život - veliko putovanje.

Ivan Ročić


 

STUDENTSKI GRAD: Ples, glasnice i tlak

     Nakon dvomjesečne ljetne stanke Podružnica SUH-a Studentski Grad nastavila je sa svojim aktivnostima. Tako već od početka rujna članovi mogu razgibati svoje tijelo vježbama za kralježnicu utorkom i petkom po­slijepodne ili stolnim tenisom i društvenim igrama navečer.

     Tko se ne voli kretati na taj način može doći na tečaj društvenih plesova srijedom od 10 ujutro ili razgibati gla­snice u zboru Jeka utorkom i četvrtkom od 11.30.

Podružnica uskoro započinje i s ostalim aktivnostima, pa je tako u planu linijski ples subotom, druženje uz mu­ziku, mjerenje tlaka i šećera u krvi, izleti u Ludbreg i Veli Lošinj. Za svakoga ponešto!


Studentski grad: Veselo prije odmora

     Prije ljetne stanke s aktivnostima, 50 članova podružnice SUH-a Stu­dentski Grad otišlo je 10. lipnja na izlet u Lepoglavu. Ondje su po­sjetili crkvu, te etno-kuću uređenu tradicionalnim namještajem i pri­lagođenu zagorskim običajima. U kući im je vodičkinja pokazala kako se izrađuje poznata lepoglavska čipka, a neki nisu mogli odoljeti te su sa so­bom ponijeli i pokoju salvetu ili tabletić. Nakon obilaska Lepoglave, skra­sili su se u Klenovniku na izletištu Grešna Pilnica, gdje su se, uz obilje hra­ne, zabavili pjesmom i plesom, a neki su se okušali i u gađanju iz praćke.

     Samo pet dana poslije, kada su svi već mislima bili na „ljetnim prazni­cima", član podružnice Antun Grgić iznenadio je sve raskošnom prosla­vom svoga imendana.   Zabava se održala u Mjesnom odboru Studentski grad, a na njoj nije ničega nedostajalo. Pripremljeni su bili čobanac i odoj­ci, za glazbu su bili zaduženi KUD-ovi iz Donje Voće i Čazme, uz poznatog zabavljača i voditelja emisije Fio show, Ivana Fiolića. Do kasnih večernjih sati stotinjak je ljudi, od čega oko 50 iz podružnice, uživalo u glazbi i ple­su, iću i piću - sve u čast jednog Antuna. Hvala mu!

Snježana Živčić


Podsljeme Vatrena podrška

     Članovi podružnice SUH-a Podsljeme željeli su na originalan na­čin dati podršku nogometašima na Svjetskom prvenstvu u Ru­siji. Tako su organizirali praćenje i navijanje za svaku utakmicu Vatrenih. Neke su se utakmice poklopile s tradicionalnim zabavama i druženjima, po kojima je ova podružnica već nadaleko poznata.

     Tako su u Društvenom domu u Bidrovcu organizirane „3 u 1 ve­čeri", koje su se sastojale od praćenja utakmica, večere i plesne za­bave. Znalo se skupiti i do 60 ljudi; dečki bi pratili utakmicu, a cure plesale. Kad nisu bili svi na okupu, navijanje se organiziralo u pri­vatnom aranžmanu. Važno je samo da Vatreni pobjeđuju i da se svi dobro zabave.

Ivan Ročić


Zagreb: Drugačiji Vukovar

     Povjereništvo SUH-a Zagreb organiziralo je za svoje ak­tiviste izlet u Vukovar 13. lipnja. Članovima su pokušali pokazati drugačiji, povijesno-umjetnički doživljaj grada i najbliže okoline.

     S organizatorom Igorom Vlašićem došli su do baroknog Dvorca Eltz u kojem je sada smješten Gradski muzej osnovan 1948. godine. Dvorac, čija gradnja je počela 1781. godine, a da­našnji izgled je dobio tek početkom 20 stoljeća, projektirao je bečki arhitekt Sidek. Dio muzejske građe za vrijeme rata smje­šten je u Zagrebu, a dio je odnesen u Srbiju te nikad nije u pot­punosti vraćen. U odvojenom dijelu dvorca, kojeg je hrvatskoj državi darovao vlasnik Georg Eltz, smještena je zbirka Bauer i više od  1.500 umjetničkih djela darovanih Muzeju u izgnanstvu.

     Nakon ručka na obali Dunava i kraćeg odmora krenuli su putevima ratnih stradanja Vukovaraca. U tišini su se autobu­som provezli pored najvažnijih mjesta sjećanja na tragediju na­šeg naroda, na heroje, na pogaženo ljudsko dostojanstvo i po­bjedu života. Vozeći se polako evocirali su sjećanja na događaje u vukovarskoj bolnici, Ovčari i Spomen domu, a prolazeći po­red Memorijalnog groblja žrtava iz    Domovinskog rata, najveće grobnice u Europi nakon II. svjetskog rata s 938 bijelih križeva, izmolili su za njih Očenaš u mislima. Prošli su i pored Centra Domovinskog rata, Vojarne 204. brigade, Spomen doma hrvat­skih branitelja na Trpinjskoj cesti i pored križa na ušću Vuke u Dunav, te krenuli put Vučedola.

     Ondje je ishodište najstarije europske kulture iz razdoblja metalnog doba, koja je postojala prije 5.000 godina i koja se proširila na 13 zemalja. Kultura je imala razvijenu industriju i poljoprivredu, a poznata je i po izumima kola na četiri kotača, prvoj ljevaonici bronce, prvoj pili za drva i, naravno, Vučedol­skoj golubici. Danas se svi artefakti čuvaju u suvremenoj zgradi Muzeja vučedolske kulture. Zanimljiva povijest Vukovara i oko­lice ostavila je jak dojam na umirovljenike.

Biserka Budigam