UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Dubrovčani u Daruvaru
Umirovljenici Dubrovačko-neretvanske županije boravili su od 10. do 20. ožujka 2019. u Daruvarskim toplicama. Za vrijeme ugodnog boravka u toplicama, osim terapija i kupanja u vanjskim i unutrašnjim bazenima, 55 umirovljenika imalo je i druge zanimacije.
U Daruvaru su šetali Julijevim parkom, koji je bogat kultur- no-povijesnim znamenitostima te su posjetili Gradsku knjižnicu i čitaonicu i čuli priču o Zlatnoj Bibliji.
Prisustvovali su i predavanju o zdravoj prehrani, a nakon toga mjerili tjelesnu masu. Posjetili su i najstariju poznatu pivovaru te čuli pivsku priču o najpoznatijem češkom pivu. Na kraju su u dvorcu grofa Jankovića, poslije obilaska podruma, imali degustaciju kvalitetnih daruvarskih vina i sireva.
Enogastrološku ponudu Podravine SUH-ovci su doživjeli i posjetom Bjelovaru te obilaskom poljoprivrednih imanja u okolici. Uz muziku, degustaciju vina i sireva, obilazili su vinarije i ostale zabave. Nisu zaobišli niti Viroviticu, gdje su obišli tamošnji sajam. Sve u svemu, u Dubrovnik su se umirovljenici vratili zdraviji i ispunjeni novim doživljajima.
Ante Mandić
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Umirovljenici jači od bure
Članovi SUH-ovih podružnica Dubrovnik i Konavle su u subotu, 23. veljače, unatoč posjetili Makarsku, Vepric i Imotski. Izlet je uspješno odrađen, unatoč izrazito lošem vremenu, s vrlo jakim naletima bure. Ipak, izletnici su bez većih problema stigli u Makarsku. Zbog orkanske bure nije realizirano planirano stručno vođenje, pa je bilo vremena za nešto dulje ispijanje kave na sigurnom.
U Vepricu je bura još pojačala, pa nije bilo moguće vanjsko razgledavanje. No, zato je upravitelj Veprica, don Mijo, upoznao izletnike s nastankom tog marijanskog svetišta, kojeg je 1908. osnovao splitsko-makarski biskup Juraj Carić po uzoru na Lour- des. Tako su SUH-ovci upoznali bogatu povijest mjesta i vidjeli vrlo vrijedni mozaik„Anđeo mudrosti" koji simbolizira Božju viziju svijeta i povijesti, svjetski poznatog autora, isusovca Marka Ivana Rupnika, čiji mozaici su i u Rimu, Lourdesu, Fatimi, Washingtonu.
Nakon duhovne obnove, umirovljenici su stigli i do Imotskog, gdje su posjetili spomenike prirode Modro i Crveno jezero, tvrđavu Topana te neoromaničku crkvu svetog Frane i Franjevačku zbirku, koja se sastoji od devet zasebnih zbirki. Nakon bogatog izleta slijedio je objed u konobi uz rijeku Vrljiku u Donjoj Glavini, a potom i povratak kući. Iako dobro „prozračeni", svi su bili zadovoljni.
Kruno Koroman
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Put dobrote po Bosni
Cak 57 SUH-ovaca iz Dubrovačko-neretvanske županijske boravilo je od 24. studenog do 4. prosinca u Banji Vrućici. Ovo je već tradicionalno putovanje umirovljenika s juga Hrvatske, jer su ondje pošli po peti puta za redom. Na putu u toplice, svratili su u Banja Luku u posjet biskupu Franji Komarici i Hrvatima u banjalučkoj enklavi. Uručen mu je kip svetog Vlaha i drugi pokloni, poput suhih smokvi, lozovače, travarice, mandarina, maslinovog ulja i tradicionalnih konavoskih vezova. Biskup je bio oduševljen dolaskom te ih je počastio i održao misu koja je trajala više od sat vremena, a na kojoj se zatekao i Red hrvatskih vitezova.
Posjetili su i marijansko svetište Komušina-Kondžilo te katoličku crkvu u Tesliću, gdje je snimljena epizoda emisije Lijepom našom - Mostovi kultura, u kojoj su sudjelovali i SUH-ovci. Obitelj Brajković poklonila je vrijedne darove svećeniku Ivanu Ravliću, koji je bio organizator snimanja emisije i koji se javno zahvalio Brajkovićima. Tako je uz obilje dobrote obilježen kraj 2018. godine.
Ante Mandić
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Festa od menestre u Čilipima
SUH-ovci iz podružnica Dubrovnik i Konavle-Cavtat, njih 83, zajednički su u subotu 26. siječnja organizirali ručak uz muziku, ples i druženje u restoranu Kameni mlinovi u Čilipima. Na jelovniku je između ostalog bila i menestra, specijalitet ovoga kraja.
To je prilika da se umirovljenici bolje upoznaju i stvore prijateljstva, ali i da se učlane u SUH. Tako je podružnica Dubrovnik učlanila 41 novog člana, a podružnica Konavle-Cavtat 33 nova člana u ovoj godini.
Na dobroj organizaciji i zabavi uz pljesak i pjesmu umirovljenici su se zahvalili vodstvu SUH-ovih podružnica, a rastanak je protekao uz želju za novim druženjem kao što je bilo ovo.
Ante Mandić
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Vesela Konavoska brda
Umirovljenici SUH-a Dubrovač- ko-neretvanske županije, njih 77, se uz ručak i glazbu zabavljalo u Konavoskim brdima dana 19. studenog. Konoba Konavel i vlasnik Pero Kaulić su ih ugostili i pripremili ukusan jelovnik uz piće po želji. Svi umirovljenici su oduševljeni izletom, zaželjeli da se takvo druženje češće ponovi. Kako i ne bi, kad su uz druženje, zabavu i finu hranu proveli nezaboravan dan. Vrijedi spomenuti da je na tom druženju u SUH učlanjeno i novih 19 članova.
Ante Mandić