UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Vesela Konavoska brda

      Umirovljenici SUH-a Dubrovač- ko-neretvanske županije, njih 77, se uz ručak i glazbu zabav­ljalo u Konavoskim brdima dana 19. studenog. Konoba Konavel i vlasnik Pero Kaulić su ih ugostili i pripremili ukusan jelovnik uz piće po želji. Svi umirovljenici su oduševljeni izletom, zaželjeli da se takvo druženje češće ponovi. Kako i ne bi, kad su uz dru­ženje, zabavu i finu hranu proveli ne­zaboravan dan. Vrijedi spomenuti da je na tom druženju u SUH učlanjeno i novih 19 članova.

Ante Mandić


 

KONAVLE: Albanija trči velikim koracima

     Pedesetak umirovljenika Konavala otputilo se krajem li­stopada u Makedoniju i Albaniju, te se vratili oduševljeni albanskim napretkom. Bilo je to ugodno iznenađenje, jer svake godine raste broj hotela, čistoća je na visokoj razini, a zemlja nema dugove, dok PDV iznosi samo 6 posto.

     Mnogo toga je učinjeno zahvaljujući Europskoj uniji, gradi se infrastruktura, banke daju povoljne kredite za poduzetnič­ke projekte. Inozemni kapital je sve prisutniji jer su olakšane papirologije i razvijene koncesije npr. za gradnju hotela.

     Svoje kadrove školuju na poznatim svjetskim sveučilištima poput Sorbone, a po završetku studija moraju se vratiti na rad u zemlju, jer je to regulirano ugovorima.

Svi konavljanski umirovljenici zaključili su kako se od Alba­naca puno toga može naučiti, te poželjeli da i njihova domovi­na krene takvim smjerom.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA: Fešta u Konavoskim brdima

     U nedjelju, 15. travnja 2018. SUH-ovci Dubrovačko-neretvanske županije okupili su se na druženju uz glazbu i ples u konobi Konavle na Konavoskim brdima. Točno u 12 sati stigao je aperitiv za 97 pristigli članova iz cijele županije, a atmosfera je bila popraćena ugodnom glazbom.

     Uslijedio je bogati ručak, s mesnom juhom, janjetinom, teletinom, krumpirom ispod peke, salatom i štrudlom od jabuka. Naravno, valja dobro i popiti, pa je piće bilo točeno u neograničenim količinama.

Živa glazba je dodatno podigla atmos­feru, pa su se umirovljenici opustili, šalili i pjevali. Kada je petosatnoj zabavi došao kraj, svi su se složili kako bi ovakva okup­ljanja trebalo ponoviti.

Ante Mandić


 

Dubrovnik: Niz Neretvu

     Tridesetak članova SUH-a iz Dubrovnika posjetilo je sredi­nom svibnja 2018. najveći antički grad u Hrvatskoj - Naronu. U muzeju su uz pratnju stručnoga vodiča saznali sve o povijesti ovog grada, a brojni artefakti i ostaci zidina su samo potkrijepili priču.

     Nakon Narone, umirovljenici su ušli u lađe te plovili Nere­tvom, također uz pratnju vodiča, koji im je govorio o značaju rijeke, flori i fauni. Izletnici su kušali i tradicionalne specijali­tete, a na povratku kući su i zapjevali, pokazujući kako je ovaj izlet bio pun pogodak.

Vesna Mijović


 

KONAVLE: Duhovna obnova u Međugorju

     Umirovljenici iz Grude i Cavtata, 24. ožujka posjetili su Ljubuški i Među­gorje. U Ljubuškom je te subote bio sajmeni dan pa je 54 umirovljenika moglo uživati u ponudi i na kratko razgledati grad. Naime, odmah su nastavili put prema Međugorju gdje su nazočili misi u 13 sati.

     Nakon mise konavljanski SUH-ovci su se vratili u Ljubuški na ručak i druže­nje uz pjesmu i ples. Atmosfera je bila dobra i u Neumu, gdje su na povratku kući obavili kupovinu. Izlet je bio plodonosan za podružnicu Konavle, jer su za vrijeme izleta upisali 20 novih i dragocjenih članova.

Ante Mandić