UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


DUBROVNIK: Umirovljenike primio biskup Franjo Komarica

     Podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su desetod- nevno putovanje u BiH, točnije u Banju Vrućicu pored Teslića. Osim ugodnog boravka u toplicama, 55 umirovlje­nika iz najjužnije hrvatske županije imalo je priliku posjeti­ti Katoličko svetište Komušina-Kondžilo te Hajdučke vode, gdje su upoznali Ferida Moralića, koji je u poslijeratnom raz­doblju bolnici u Dubrovniku donirao urološki aparat, kojim je izliječeno mnogo starijih osoba i to ne samo iz županije.

     Naposljetku je karavana zastala u Banjoj Luci gdje su posjetili biskupa Franju Komaricu koji ih je srdačno primio. „Kad ste mi vi došli, kao da mi je došla čitava Europa", našalio se biskup Komarica.

„Planirali smo susret od sat vremena, a ostali smo tri sata. Biskupu su uručeni pokloni, konavoska kontonjata i vez, suhe smokve, rakija i domaće voće. Dirnulo nas je što nas je biskup osobno poslužio pićem i slatkišima, te nas darovao knjigama s posvetom i ostalim poklonima", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a.

     S obzirom na to da je ovo već četvrti posjet umirovljeni­ka Banji Vrućici, ovo bi mogla postati lijepa tradicija, koja će pomoći zbližavanju umirovljenika Hrvatske i BiH.


Dubrovnik: Penzići ne znaju svoja prava

      Socijalna radionica „Kako do dosto­janstva? - vodič za socijalna prava starijih osoba" održana je i u Du­brovniku 28. studenog. Dubrovačka podružnica radionicu je organizirala u suradnji s Centrom za socijalnu skrb gra­da Dubrovnika te uz potporu Kluba 65+ Crvenog križa.

     Uvodno izlaganje održale su ravna­teljica Centra Nikoleta Ljubić-Borković i pravnica Katarina Kola. U svom izlaga­nju, uz video prezentaciju, objasnile su i informirale prisutne o svim zakonskim rješe­njima za poboljšanje statusa starijih građa­na koji su materijalno ugroženi, s naglaskom na položaj invalidnih osoba i umirovljenika. Okupljenih tridesetak umirovljenika postavi­lo je brojna pitanja što je pokazalo da ovakve i slične radionice treba češće organizirati.

     U raspravu se uključila i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović koja je govorila o aktivnostima SUH-a s ciljem poboljšanja stanja stan­darda hrvatskih umirovljenika, dok je Olga Muratti, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika za potrebe umirovljenika, iznijela planove gradske vlasti za unaprje­đenje života umirovljenika u Dubrovniku. Predsjednica dubrovačkog SUH-a Vesna Mijović radionicu je ocijenila uspješnom te izrazila nadu u češće skorašnje prilike u kojima će dubrovački umirovljenici moći još više naučiti o socijalnim pravima koja mogu ostvariti.

 

DUBROVNIK: Izlet u bogatu povijest

     Podružnica SUH-a Dubrovnik organizi­rala je krajem svibnja izlet na relaciji Zaostrog-Makarska-Imotski, a brojni umi­rovljenici su se mogli družiti, ali i upozna­ti s novim krajevima i njihovim zanimlji­vostima. Prvo su posjetili Zaostrog, malo primorsko mjesto poznato po Franjevač­kom samostanu sv. Marije i dvojici zna­menitih ljudi koji su u njemu živjeli i djelo­vali.

     Sam samostan potječe, prema turskim napisima, s početka 15. stoljeća. Osnova­li su ga redovnici pustinjaci - augustinci, a kasnije ga preuzeli franjevci iz Bosne Sre­brene. Slavan je postao po dvojici velika­na - hrvatskom književniku i pjesniku fra Andriji Kačiću-Miošiću i fra Bartolu Kaši- ću, piscu prve gramatike hrvatskog jezika. U samostanu su imali priliku upoznati brojne znamenitosti hrvatske renesansne umjetnosti, kao i Meštrovićev spomenik Andriji Kačiću-Miošiću....

Read more...

 

CAVTAT: Druženja, izleti i zabave tijekom cijele godine

     Podružnica SUH-a Konavle bilježi porast članstva i zbog toga što su tijekom godine organizirali različite izlete, putova­nja, zabave i druženja. Tradicionalno su i ove godine posjetili Kotor tijekom proslave Svetog Tripuna, a također su pošli u Makarsku, Zaostrog, Veprić, te Imotski gdje su se družili na Agro imanju.

     Malo duže druženje i odmor organizirali su u termama Topusko gdje su boravili punih 10 dana. U rujnu su članovi i članice SUH-a Konavle bili u Cetinju i na Lovćenu, te obišli dvor i muzej kralja Nikole.

     Listopad je obilježilo druženje umirovljenika Dalmacije u Zadru. Riječ je o godišnjem druženju umirovljenika koje se pro­šle godine održalo u Cavtatu, a ove godine na druženju je iz Dubrovačko-neretvanske županije bilo 320 umirovljenika od ukupno 870 umirovljenika. Tom prilikom su članovi i članice napravili i izlete u Benkovac, Vransko jezero i Škarbnju, gdje su posjetili spomen obilježja i spomenike te položili cvijeće za sve stradale u Domovinskom ratu.

     Iako je godina pri kraju, aktivnosti SUH-a Konavle ne staju. Pedesetak umirovljenika bilo je na desetodnevnom boravku u Banji Vrućici u Tesliću, dok su početkom prosinca počastiti svoje članove besplatnim prijevozom i ručkom u Mostaru u sklopu izleta u Mostar i Vrapčiće. (Ante Mandić)

DUBROVNIK: Vesna Mijović - nova predsjednica!

     Deseta skupština Podružnice SUH-a Dubrovnik, održana 15. lipnja o.g. nije bi­la samo izvještajna, već i izborna. Naime, kako je na vlastiti zahtjev, zbog zdrav­stvenih razloga, dosadašnji kratkotrajni predsjednik Lukša Lucianović razriješen dužnosti, za novu predsjednicu je izabra­na dugogodišnja članica i aktivistica Ves­na Mijović,...

Read more...