UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


DUBROVNIK - CAVTAT: Zajedno uz zelenu menestru

     Podružnice SUH-a iz Dubrovnika i Cavtata već nekoliko godina u siječnju odlaze na zajedničko druženje u Konavle uz zelenu menestru. Ovoga puta odlučili su ostvariti i dugo planirani posjet Domu za starije i nemoćne osobe Konavle u mjestu Gruda.

     Dom je smješten u izgrađenom dijelu naselja. Ukupna površina doma je 4.850 četvornih metara, a u neposrednoj blizini se nalaze Dom kulture i zdravstvena am­bulanta s ordinacijom liječnika opće prakse i stomatologa. Sam dom je opremljen restoranom s kuhinjom i kafićem, knjižnicom, prostorom radne terapije i kapelicom, te može smjestiti osamdesetak korisnika u 51 smještajnoj jedinici od čega 19 jed­nokrevetnih i 32 dvokrevetne sobe. Centralni zajednički prostori unutar doma sa­stoje se od blagavaonice i dnevnog boravka te mini kuhinja koje su smještene na svakom katu, a namijenjene su svakodnevnom korištenju stanara objekta.

     U okviru smještaja, osim usluga stanovanja, prehrane, brige o zdravlju, osobne higijene, organizirane su fizikalna terapija, usluga socijalnog rada, radne aktivnosti te organiziranje slobodnog vremena.

Potrebno je naglasiti da je dom izgrađen isključivo sredstvima Općine Konavle, ali ga država nije registrirala, tako da korisnici moraju plaćati ekonomsku cijenu. Međutim i u tom pogledu Konavljani su se iskazali i preuzeli dio troškova za boravak u domu.

     Proveli su ugodnih sat vremena u razgovoru s dijelom korisnika koji su ih na odlasku pozdravili sa „dođite nam opet', dok su naši Dubrovčani otišli oduševljeni onim što su vidjeli. Druženje su nastavili u mjestu Lovorno uz zelenu menestru do popodnevnih sati.

Vesna Mijović


 

Asja Tomin: Zahvalnica županu

     Županijsko povjereništvo SUH-a Dubrovačko-neretvanske županije održalo je 26. siječnja 2018. svoju sjednicu na kojoj se, između ostalog, našlo i nekoliko vrlo važnih stvari. Podružnica Mljet je ostala bez vodstva nakon što je pred­sjednik Nikola Stražičić preminuo. Stoga je dogovoreno da se kontaktiraju ljudi koji bi mogli preuzeti ovu odgovornu dužnost. Osim toga, nedavno je ukinuta podruž­nica u Župi dubrovačkoj zbog dugotrajne neaktivnosti i gubitka članova. Namjera je ponovno ju aktivirati.

     Povodom 25. obljetnice djelovanja dodijeljene su povelje i zahvalnice partne­rima i osobama zaslužnima za kvalitetan rad SUH-a u dubrovačkom kraju. Povelju je dobilo 12 tvrtki, a zahvalnice su između ostalih dobili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ante Mandić

 


Dubrovnik: Penzići ne znaju svoja prava

      Socijalna radionica „Kako do dosto­janstva? - vodič za socijalna prava starijih osoba" održana je i u Du­brovniku 28. studenog. Dubrovačka podružnica radionicu je organizirala u suradnji s Centrom za socijalnu skrb gra­da Dubrovnika te uz potporu Kluba 65+ Crvenog križa.

     Uvodno izlaganje održale su ravna­teljica Centra Nikoleta Ljubić-Borković i pravnica Katarina Kola. U svom izlaga­nju, uz video prezentaciju, objasnile su i informirale prisutne o svim zakonskim rješe­njima za poboljšanje statusa starijih građa­na koji su materijalno ugroženi, s naglaskom na položaj invalidnih osoba i umirovljenika. Okupljenih tridesetak umirovljenika postavi­lo je brojna pitanja što je pokazalo da ovakve i slične radionice treba češće organizirati.

     U raspravu se uključila i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović koja je govorila o aktivnostima SUH-a s ciljem poboljšanja stanja stan­darda hrvatskih umirovljenika, dok je Olga Muratti, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika za potrebe umirovljenika, iznijela planove gradske vlasti za unaprje­đenje života umirovljenika u Dubrovniku. Predsjednica dubrovačkog SUH-a Vesna Mijović radionicu je ocijenila uspješnom te izrazila nadu u češće skorašnje prilike u kojima će dubrovački umirovljenici moći još više naučiti o socijalnim pravima koja mogu ostvariti.


DUBROVNIK: Umirovljenike primio biskup Franjo Komarica

     Podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su desetod- nevno putovanje u BiH, točnije u Banju Vrućicu pored Teslića. Osim ugodnog boravka u toplicama, 55 umirovlje­nika iz najjužnije hrvatske županije imalo je priliku posjeti­ti Katoličko svetište Komušina-Kondžilo te Hajdučke vode, gdje su upoznali Ferida Moralića, koji je u poslijeratnom raz­doblju bolnici u Dubrovniku donirao urološki aparat, kojim je izliječeno mnogo starijih osoba i to ne samo iz županije.

     Naposljetku je karavana zastala u Banjoj Luci gdje su posjetili biskupa Franju Komaricu koji ih je srdačno primio. „Kad ste mi vi došli, kao da mi je došla čitava Europa", našalio se biskup Komarica.

„Planirali smo susret od sat vremena, a ostali smo tri sata. Biskupu su uručeni pokloni, konavoska kontonjata i vez, suhe smokve, rakija i domaće voće. Dirnulo nas je što nas je biskup osobno poslužio pićem i slatkišima, te nas darovao knjigama s posvetom i ostalim poklonima", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a.

     S obzirom na to da je ovo već četvrti posjet umirovljeni­ka Banji Vrućici, ovo bi mogla postati lijepa tradicija, koja će pomoći zbližavanju umirovljenika Hrvatske i BiH.

 

CAVTAT: Druženja, izleti i zabave tijekom cijele godine

     Podružnica SUH-a Konavle bilježi porast članstva i zbog toga što su tijekom godine organizirali različite izlete, putova­nja, zabave i druženja. Tradicionalno su i ove godine posjetili Kotor tijekom proslave Svetog Tripuna, a također su pošli u Makarsku, Zaostrog, Veprić, te Imotski gdje su se družili na Agro imanju.

     Malo duže druženje i odmor organizirali su u termama Topusko gdje su boravili punih 10 dana. U rujnu su članovi i članice SUH-a Konavle bili u Cetinju i na Lovćenu, te obišli dvor i muzej kralja Nikole.

     Listopad je obilježilo druženje umirovljenika Dalmacije u Zadru. Riječ je o godišnjem druženju umirovljenika koje se pro­šle godine održalo u Cavtatu, a ove godine na druženju je iz Dubrovačko-neretvanske županije bilo 320 umirovljenika od ukupno 870 umirovljenika. Tom prilikom su članovi i članice napravili i izlete u Benkovac, Vransko jezero i Škarbnju, gdje su posjetili spomen obilježja i spomenike te položili cvijeće za sve stradale u Domovinskom ratu.

     Iako je godina pri kraju, aktivnosti SUH-a Konavle ne staju. Pedesetak umirovljenika bilo je na desetodnevnom boravku u Banji Vrućici u Tesliću, dok su početkom prosinca počastiti svoje članove besplatnim prijevozom i ručkom u Mostaru u sklopu izleta u Mostar i Vrapčiće. (Ante Mandić)