UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

Asja Tomin: Zahvalnica županu

     Županijsko povjereništvo SUH-a Dubrovačko-neretvanske županije održalo je 26. siječnja 2018. svoju sjednicu na kojoj se, između ostalog, našlo i nekoliko vrlo važnih stvari. Podružnica Mljet je ostala bez vodstva nakon što je pred­sjednik Nikola Stražičić preminuo. Stoga je dogovoreno da se kontaktiraju ljudi koji bi mogli preuzeti ovu odgovornu dužnost. Osim toga, nedavno je ukinuta podruž­nica u Župi dubrovačkoj zbog dugotrajne neaktivnosti i gubitka članova. Namjera je ponovno ju aktivirati.

     Povodom 25. obljetnice djelovanja dodijeljene su povelje i zahvalnice partne­rima i osobama zaslužnima za kvalitetan rad SUH-a u dubrovačkom kraju. Povelju je dobilo 12 tvrtki, a zahvalnice su između ostalih dobili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ante Mandić

 


DUBROVNIK: Umirovljenike primio biskup Franjo Komarica

     Podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su desetod- nevno putovanje u BiH, točnije u Banju Vrućicu pored Teslića. Osim ugodnog boravka u toplicama, 55 umirovlje­nika iz najjužnije hrvatske županije imalo je priliku posjeti­ti Katoličko svetište Komušina-Kondžilo te Hajdučke vode, gdje su upoznali Ferida Moralića, koji je u poslijeratnom raz­doblju bolnici u Dubrovniku donirao urološki aparat, kojim je izliječeno mnogo starijih osoba i to ne samo iz županije.

     Naposljetku je karavana zastala u Banjoj Luci gdje su posjetili biskupa Franju Komaricu koji ih je srdačno primio. „Kad ste mi vi došli, kao da mi je došla čitava Europa", našalio se biskup Komarica.

„Planirali smo susret od sat vremena, a ostali smo tri sata. Biskupu su uručeni pokloni, konavoska kontonjata i vez, suhe smokve, rakija i domaće voće. Dirnulo nas je što nas je biskup osobno poslužio pićem i slatkišima, te nas darovao knjigama s posvetom i ostalim poklonima", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a.

     S obzirom na to da je ovo već četvrti posjet umirovljeni­ka Banji Vrućici, ovo bi mogla postati lijepa tradicija, koja će pomoći zbližavanju umirovljenika Hrvatske i BiH.

 

CAVTAT: Druženja, izleti i zabave tijekom cijele godine

     Podružnica SUH-a Konavle bilježi porast članstva i zbog toga što su tijekom godine organizirali različite izlete, putova­nja, zabave i druženja. Tradicionalno su i ove godine posjetili Kotor tijekom proslave Svetog Tripuna, a također su pošli u Makarsku, Zaostrog, Veprić, te Imotski gdje su se družili na Agro imanju.

     Malo duže druženje i odmor organizirali su u termama Topusko gdje su boravili punih 10 dana. U rujnu su članovi i članice SUH-a Konavle bili u Cetinju i na Lovćenu, te obišli dvor i muzej kralja Nikole.

     Listopad je obilježilo druženje umirovljenika Dalmacije u Zadru. Riječ je o godišnjem druženju umirovljenika koje se pro­šle godine održalo u Cavtatu, a ove godine na druženju je iz Dubrovačko-neretvanske županije bilo 320 umirovljenika od ukupno 870 umirovljenika. Tom prilikom su članovi i članice napravili i izlete u Benkovac, Vransko jezero i Škarbnju, gdje su posjetili spomen obilježja i spomenike te položili cvijeće za sve stradale u Domovinskom ratu.

     Iako je godina pri kraju, aktivnosti SUH-a Konavle ne staju. Pedesetak umirovljenika bilo je na desetodnevnom boravku u Banji Vrućici u Tesliću, dok su početkom prosinca počastiti svoje članove besplatnim prijevozom i ručkom u Mostaru u sklopu izleta u Mostar i Vrapčiće. (Ante Mandić)


Dubrovnik: Penzići ne znaju svoja prava

      Socijalna radionica „Kako do dosto­janstva? - vodič za socijalna prava starijih osoba" održana je i u Du­brovniku 28. studenog. Dubrovačka podružnica radionicu je organizirala u suradnji s Centrom za socijalnu skrb gra­da Dubrovnika te uz potporu Kluba 65+ Crvenog križa.

     Uvodno izlaganje održale su ravna­teljica Centra Nikoleta Ljubić-Borković i pravnica Katarina Kola. U svom izlaga­nju, uz video prezentaciju, objasnile su i informirale prisutne o svim zakonskim rješe­njima za poboljšanje statusa starijih građa­na koji su materijalno ugroženi, s naglaskom na položaj invalidnih osoba i umirovljenika. Okupljenih tridesetak umirovljenika postavi­lo je brojna pitanja što je pokazalo da ovakve i slične radionice treba češće organizirati.

     U raspravu se uključila i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović koja je govorila o aktivnostima SUH-a s ciljem poboljšanja stanja stan­darda hrvatskih umirovljenika, dok je Olga Muratti, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika za potrebe umirovljenika, iznijela planove gradske vlasti za unaprje­đenje života umirovljenika u Dubrovniku. Predsjednica dubrovačkog SUH-a Vesna Mijović radionicu je ocijenila uspješnom te izrazila nadu u češće skorašnje prilike u kojima će dubrovački umirovljenici moći još više naučiti o socijalnim pravima koja mogu ostvariti.

 

DUBROVNIK: Izlet u bogatu povijest

     Podružnica SUH-a Dubrovnik organizi­rala je krajem svibnja izlet na relaciji Zaostrog-Makarska-Imotski, a brojni umi­rovljenici su se mogli družiti, ali i upozna­ti s novim krajevima i njihovim zanimlji­vostima. Prvo su posjetili Zaostrog, malo primorsko mjesto poznato po Franjevač­kom samostanu sv. Marije i dvojici zna­menitih ljudi koji su u njemu živjeli i djelo­vali.

     Sam samostan potječe, prema turskim napisima, s početka 15. stoljeća. Osnova­li su ga redovnici pustinjaci - augustinci, a kasnije ga preuzeli franjevci iz Bosne Sre­brene. Slavan je postao po dvojici velika­na - hrvatskom književniku i pjesniku fra Andriji Kačiću-Miošiću i fra Bartolu Kaši- ću, piscu prve gramatike hrvatskog jezika. U samostanu su imali priliku upoznati brojne znamenitosti hrvatske renesansne umjetnosti, kao i Meštrovićev spomenik Andriji Kačiću-Miošiću....

Read more...