UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

KONAVLE: Albanija trči velikim koracima

     Pedesetak umirovljenika Konavala otputilo se krajem li­stopada u Makedoniju i Albaniju, te se vratili oduševljeni albanskim napretkom. Bilo je to ugodno iznenađenje, jer svake godine raste broj hotela, čistoća je na visokoj razini, a zemlja nema dugove, dok PDV iznosi samo 6 posto.

     Mnogo toga je učinjeno zahvaljujući Europskoj uniji, gradi se infrastruktura, banke daju povoljne kredite za poduzetnič­ke projekte. Inozemni kapital je sve prisutniji jer su olakšane papirologije i razvijene koncesije npr. za gradnju hotela.

     Svoje kadrove školuju na poznatim svjetskim sveučilištima poput Sorbone, a po završetku studija moraju se vratiti na rad u zemlju, jer je to regulirano ugovorima.

Svi konavljanski umirovljenici zaključili su kako se od Alba­naca puno toga može naučiti, te poželjeli da i njihova domovi­na krene takvim smjerom.

Ante Mandić


 

Dubrovnik: Niz Neretvu

     Tridesetak članova SUH-a iz Dubrovnika posjetilo je sredi­nom svibnja 2018. najveći antički grad u Hrvatskoj - Naronu. U muzeju su uz pratnju stručnoga vodiča saznali sve o povijesti ovog grada, a brojni artefakti i ostaci zidina su samo potkrijepili priču.

     Nakon Narone, umirovljenici su ušli u lađe te plovili Nere­tvom, također uz pratnju vodiča, koji im je govorio o značaju rijeke, flori i fauni. Izletnici su kušali i tradicionalne specijali­tete, a na povratku kući su i zapjevali, pokazujući kako je ovaj izlet bio pun pogodak.

Vesna Mijović


 

KONAVLE: Duhovna obnova u Međugorju

     Umirovljenici iz Grude i Cavtata, 24. ožujka posjetili su Ljubuški i Među­gorje. U Ljubuškom je te subote bio sajmeni dan pa je 54 umirovljenika moglo uživati u ponudi i na kratko razgledati grad. Naime, odmah su nastavili put prema Međugorju gdje su nazočili misi u 13 sati.

     Nakon mise konavljanski SUH-ovci su se vratili u Ljubuški na ručak i druže­nje uz pjesmu i ples. Atmosfera je bila dobra i u Neumu, gdje su na povratku kući obavili kupovinu. Izlet je bio plodonosan za podružnicu Konavle, jer su za vrijeme izleta upisali 20 novih i dragocjenih članova.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA: Fešta u Konavoskim brdima

     U nedjelju, 15. travnja 2018. SUH-ovci Dubrovačko-neretvanske županije okupili su se na druženju uz glazbu i ples u konobi Konavle na Konavoskim brdima. Točno u 12 sati stigao je aperitiv za 97 pristigli članova iz cijele županije, a atmosfera je bila popraćena ugodnom glazbom.

     Uslijedio je bogati ručak, s mesnom juhom, janjetinom, teletinom, krumpirom ispod peke, salatom i štrudlom od jabuka. Naravno, valja dobro i popiti, pa je piće bilo točeno u neograničenim količinama.

Živa glazba je dodatno podigla atmos­feru, pa su se umirovljenici opustili, šalili i pjevali. Kada je petosatnoj zabavi došao kraj, svi su se složili kako bi ovakva okup­ljanja trebalo ponoviti.

Ante Mandić


DUBROVNIK - CAVTAT: Zajedno uz zelenu menestru

     Podružnice SUH-a iz Dubrovnika i Cavtata već nekoliko godina u siječnju odlaze na zajedničko druženje u Konavle uz zelenu menestru. Ovoga puta odlučili su ostvariti i dugo planirani posjet Domu za starije i nemoćne osobe Konavle u mjestu Gruda.

     Dom je smješten u izgrađenom dijelu naselja. Ukupna površina doma je 4.850 četvornih metara, a u neposrednoj blizini se nalaze Dom kulture i zdravstvena am­bulanta s ordinacijom liječnika opće prakse i stomatologa. Sam dom je opremljen restoranom s kuhinjom i kafićem, knjižnicom, prostorom radne terapije i kapelicom, te može smjestiti osamdesetak korisnika u 51 smještajnoj jedinici od čega 19 jed­nokrevetnih i 32 dvokrevetne sobe. Centralni zajednički prostori unutar doma sa­stoje se od blagavaonice i dnevnog boravka te mini kuhinja koje su smještene na svakom katu, a namijenjene su svakodnevnom korištenju stanara objekta.

     U okviru smještaja, osim usluga stanovanja, prehrane, brige o zdravlju, osobne higijene, organizirane su fizikalna terapija, usluga socijalnog rada, radne aktivnosti te organiziranje slobodnog vremena.

Potrebno je naglasiti da je dom izgrađen isključivo sredstvima Općine Konavle, ali ga država nije registrirala, tako da korisnici moraju plaćati ekonomsku cijenu. Međutim i u tom pogledu Konavljani su se iskazali i preuzeli dio troškova za boravak u domu.

     Proveli su ugodnih sat vremena u razgovoru s dijelom korisnika koji su ih na odlasku pozdravili sa „dođite nam opet', dok su naši Dubrovčani otišli oduševljeni onim što su vidjeli. Druženje su nastavili u mjestu Lovorno uz zelenu menestru do popodnevnih sati.

Vesna Mijović