UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


DUBROVNIK - CAVTAT: Zajedno uz zelenu menestru

     Podružnice SUH-a iz Dubrovnika i Cavtata već nekoliko godina u siječnju odlaze na zajedničko druženje u Konavle uz zelenu menestru. Ovoga puta odlučili su ostvariti i dugo planirani posjet Domu za starije i nemoćne osobe Konavle u mjestu Gruda.

     Dom je smješten u izgrađenom dijelu naselja. Ukupna površina doma je 4.850 četvornih metara, a u neposrednoj blizini se nalaze Dom kulture i zdravstvena am­bulanta s ordinacijom liječnika opće prakse i stomatologa. Sam dom je opremljen restoranom s kuhinjom i kafićem, knjižnicom, prostorom radne terapije i kapelicom, te može smjestiti osamdesetak korisnika u 51 smještajnoj jedinici od čega 19 jed­nokrevetnih i 32 dvokrevetne sobe. Centralni zajednički prostori unutar doma sa­stoje se od blagavaonice i dnevnog boravka te mini kuhinja koje su smještene na svakom katu, a namijenjene su svakodnevnom korištenju stanara objekta.

     U okviru smještaja, osim usluga stanovanja, prehrane, brige o zdravlju, osobne higijene, organizirane su fizikalna terapija, usluga socijalnog rada, radne aktivnosti te organiziranje slobodnog vremena.

Potrebno je naglasiti da je dom izgrađen isključivo sredstvima Općine Konavle, ali ga država nije registrirala, tako da korisnici moraju plaćati ekonomsku cijenu. Međutim i u tom pogledu Konavljani su se iskazali i preuzeli dio troškova za boravak u domu.

     Proveli su ugodnih sat vremena u razgovoru s dijelom korisnika koji su ih na odlasku pozdravili sa „dođite nam opet', dok su naši Dubrovčani otišli oduševljeni onim što su vidjeli. Druženje su nastavili u mjestu Lovorno uz zelenu menestru do popodnevnih sati.

Vesna Mijović


 

Asja Tomin: Zahvalnica županu

     Županijsko povjereništvo SUH-a Dubrovačko-neretvanske županije održalo je 26. siječnja 2018. svoju sjednicu na kojoj se, između ostalog, našlo i nekoliko vrlo važnih stvari. Podružnica Mljet je ostala bez vodstva nakon što je pred­sjednik Nikola Stražičić preminuo. Stoga je dogovoreno da se kontaktiraju ljudi koji bi mogli preuzeti ovu odgovornu dužnost. Osim toga, nedavno je ukinuta podruž­nica u Župi dubrovačkoj zbog dugotrajne neaktivnosti i gubitka članova. Namjera je ponovno ju aktivirati.

     Povodom 25. obljetnice djelovanja dodijeljene su povelje i zahvalnice partne­rima i osobama zaslužnima za kvalitetan rad SUH-a u dubrovačkom kraju. Povelju je dobilo 12 tvrtki, a zahvalnice su između ostalih dobili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ante Mandić

 


Dubrovnik: Penzići ne znaju svoja prava

      Socijalna radionica „Kako do dosto­janstva? - vodič za socijalna prava starijih osoba" održana je i u Du­brovniku 28. studenog. Dubrovačka podružnica radionicu je organizirala u suradnji s Centrom za socijalnu skrb gra­da Dubrovnika te uz potporu Kluba 65+ Crvenog križa.

     Uvodno izlaganje održale su ravna­teljica Centra Nikoleta Ljubić-Borković i pravnica Katarina Kola. U svom izlaga­nju, uz video prezentaciju, objasnile su i informirale prisutne o svim zakonskim rješe­njima za poboljšanje statusa starijih građa­na koji su materijalno ugroženi, s naglaskom na položaj invalidnih osoba i umirovljenika. Okupljenih tridesetak umirovljenika postavi­lo je brojna pitanja što je pokazalo da ovakve i slične radionice treba češće organizirati.

     U raspravu se uključila i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović koja je govorila o aktivnostima SUH-a s ciljem poboljšanja stanja stan­darda hrvatskih umirovljenika, dok je Olga Muratti, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika za potrebe umirovljenika, iznijela planove gradske vlasti za unaprje­đenje života umirovljenika u Dubrovniku. Predsjednica dubrovačkog SUH-a Vesna Mijović radionicu je ocijenila uspješnom te izrazila nadu u češće skorašnje prilike u kojima će dubrovački umirovljenici moći još više naučiti o socijalnim pravima koja mogu ostvariti.


DUBROVNIK: Umirovljenike primio biskup Franjo Komarica

     Podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su desetod- nevno putovanje u BiH, točnije u Banju Vrućicu pored Teslića. Osim ugodnog boravka u toplicama, 55 umirovlje­nika iz najjužnije hrvatske županije imalo je priliku posjeti­ti Katoličko svetište Komušina-Kondžilo te Hajdučke vode, gdje su upoznali Ferida Moralića, koji je u poslijeratnom raz­doblju bolnici u Dubrovniku donirao urološki aparat, kojim je izliječeno mnogo starijih osoba i to ne samo iz županije.

     Naposljetku je karavana zastala u Banjoj Luci gdje su posjetili biskupa Franju Komaricu koji ih je srdačno primio. „Kad ste mi vi došli, kao da mi je došla čitava Europa", našalio se biskup Komarica.

„Planirali smo susret od sat vremena, a ostali smo tri sata. Biskupu su uručeni pokloni, konavoska kontonjata i vez, suhe smokve, rakija i domaće voće. Dirnulo nas je što nas je biskup osobno poslužio pićem i slatkišima, te nas darovao knjigama s posvetom i ostalim poklonima", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a.

     S obzirom na to da je ovo već četvrti posjet umirovljeni­ka Banji Vrućici, ovo bi mogla postati lijepa tradicija, koja će pomoći zbližavanju umirovljenika Hrvatske i BiH.

 

CAVTAT: Druženja, izleti i zabave tijekom cijele godine

     Podružnica SUH-a Konavle bilježi porast članstva i zbog toga što su tijekom godine organizirali različite izlete, putova­nja, zabave i druženja. Tradicionalno su i ove godine posjetili Kotor tijekom proslave Svetog Tripuna, a također su pošli u Makarsku, Zaostrog, Veprić, te Imotski gdje su se družili na Agro imanju.

     Malo duže druženje i odmor organizirali su u termama Topusko gdje su boravili punih 10 dana. U rujnu su članovi i članice SUH-a Konavle bili u Cetinju i na Lovćenu, te obišli dvor i muzej kralja Nikole.

     Listopad je obilježilo druženje umirovljenika Dalmacije u Zadru. Riječ je o godišnjem druženju umirovljenika koje se pro­šle godine održalo u Cavtatu, a ove godine na druženju je iz Dubrovačko-neretvanske županije bilo 320 umirovljenika od ukupno 870 umirovljenika. Tom prilikom su članovi i članice napravili i izlete u Benkovac, Vransko jezero i Škarbnju, gdje su posjetili spomen obilježja i spomenike te položili cvijeće za sve stradale u Domovinskom ratu.

     Iako je godina pri kraju, aktivnosti SUH-a Konavle ne staju. Pedesetak umirovljenika bilo je na desetodnevnom boravku u Banji Vrućici u Tesliću, dok su početkom prosinca počastiti svoje članove besplatnim prijevozom i ručkom u Mostaru u sklopu izleta u Mostar i Vrapčiće. (Ante Mandić)