UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DUBROVNIK: Izlet u bogatu povijest

 

     Podružnica SUH-a Dubrovnik organizi­rala je krajem svibnja izlet na relaciji Zaostrog-Makarska-Imotski, a brojni umi­rovljenici su se mogli družiti, ali i upozna­ti s novim krajevima i njihovim zanimlji­vostima. Prvo su posjetili Zaostrog, malo primorsko mjesto poznato po Franjevač­kom samostanu sv. Marije i dvojici zna­menitih ljudi koji su u njemu živjeli i djelo­vali.

     Sam samostan potječe, prema turskim napisima, s početka 15. stoljeća. Osnova­li su ga redovnici pustinjaci - augustinci, a kasnije ga preuzeli franjevci iz Bosne Sre­brene. Slavan je postao po dvojici velika­na - hrvatskom književniku i pjesniku fra Andriji Kačiću-Miošiću i fra Bartolu Kaši- ću, piscu prve gramatike hrvatskog jezika. U samostanu su imali priliku upoznati brojne znamenitosti hrvatske renesansne umjetnosti, kao i Meštrovićev spomenik Andriji Kačiću-Miošiću.

     Nakon obilaska Zaostroga krenuli su prema Makarskoj. Osim šetnje prelijepom rivom, posjetili su Muzej grada Makarske, obišli spomenik Andrije Kačića-Miošića na makarskom istoimenom trgu, te pogle­dali Spomen-ploču, koja opisuje slavnu bitku između hrabrih Neretljana i Mletač­ke Republike kod Makarske 887. godine.

     Izlet su nastavili preko Veprinca, sve­tišta Majke Božje Lurdske a zatim krenuli kroz biokovski tunel. Usput su se prisjetili prirodne znamenitosti na južnim padina­ma Biokova. To je Botanički vrt Kotišina u kojem se nalazi čitav niz izuzetnih biljnih vrsta. Na izlasku iz tunela našli su se na području kojeg su upoznali kroz poznatu televizijsku seriju „Prosjaci i sinovi“. Nakon odmora na seoskom imanju u selu Zmijavci, produžili su prema Imotskom gdje su posjetili Modro i Crveno jezero. Usput su se prisjetili i poznate balade „Hasanaginica“ koja je nastala na ovom području, a zabilježio ju je Alberto Fortis 1774. godine. Obogaćeni divnim spozna­jama, zadovoljni su se vratili kući. (Vesna Mijović)