UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

 

DUBROVNIK: Izlet u bogatu povijest

 

     Podružnica SUH-a Dubrovnik organizi­rala je krajem svibnja izlet na relaciji Zaostrog-Makarska-Imotski, a brojni umi­rovljenici su se mogli družiti, ali i upozna­ti s novim krajevima i njihovim zanimlji­vostima. Prvo su posjetili Zaostrog, malo primorsko mjesto poznato po Franjevač­kom samostanu sv. Marije i dvojici zna­menitih ljudi koji su u njemu živjeli i djelo­vali.

     Sam samostan potječe, prema turskim napisima, s početka 15. stoljeća. Osnova­li su ga redovnici pustinjaci - augustinci, a kasnije ga preuzeli franjevci iz Bosne Sre­brene. Slavan je postao po dvojici velika­na - hrvatskom književniku i pjesniku fra Andriji Kačiću-Miošiću i fra Bartolu Kaši- ću, piscu prve gramatike hrvatskog jezika. U samostanu su imali priliku upoznati brojne znamenitosti hrvatske renesansne umjetnosti, kao i Meštrovićev spomenik Andriji Kačiću-Miošiću.

     Nakon obilaska Zaostroga krenuli su prema Makarskoj. Osim šetnje prelijepom rivom, posjetili su Muzej grada Makarske, obišli spomenik Andrije Kačića-Miošića na makarskom istoimenom trgu, te pogle­dali Spomen-ploču, koja opisuje slavnu bitku između hrabrih Neretljana i Mletač­ke Republike kod Makarske 887. godine.

     Izlet su nastavili preko Veprinca, sve­tišta Majke Božje Lurdske a zatim krenuli kroz biokovski tunel. Usput su se prisjetili prirodne znamenitosti na južnim padina­ma Biokova. To je Botanički vrt Kotišina u kojem se nalazi čitav niz izuzetnih biljnih vrsta. Na izlasku iz tunela našli su se na području kojeg su upoznali kroz poznatu televizijsku seriju „Prosjaci i sinovi“. Nakon odmora na seoskom imanju u selu Zmijavci, produžili su prema Imotskom gdje su posjetili Modro i Crveno jezero. Usput su se prisjetili i poznate balade „Hasanaginica“ koja je nastala na ovom području, a zabilježio ju je Alberto Fortis 1774. godine. Obogaćeni divnim spozna­jama, zadovoljni su se vratili kući. (Vesna Mijović)