UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DUBROVNIK: Ljepote Udbine i Plitvica

 

Članovi dubrovačke Podružnice SUH-a prve dane ljeta, 21. i 22. srpnja, proveli su na izletu u Općini Udbina i Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Nakon jutarnje „pauze za kavu“ u Neumu, gradu na jugu Hercegovine, izletnici su se zaputili prema Udbini. Putem su zastali u lijepo uređenom kamenom odmorištu „Krka“ u zaleđu Šibenika, odakle puca pogled na dio rijeke Krke, istoimeni most, Grad Skradin i dio Prukljanskog jezera. Po dolasku u Udbinu, dubrovački gosti su, u pratnji velečasnog Tomislava, otišli u obilazak Crkve hrvatskih mučenika, građenu po uzoru na prvu hrvatsku katedralu, crkvu Sv. Križa u Ninu, gradiću u blizini Zadra. Crkva je dovršena 2010. godine,  a predstavlja spomen na sve poginule za slobodu Domovine, od Krbavske bitke davne 1493. godine do Domovinskog rata. Velebnu bijelu građevinu čine dvije razine – gornji prostor za bogoslužje, u čijem središtu je kopija Višeslavove krstionice, te donji prostor (kripta), koji je predviđen za „učionicu hrvatske povijesti“. Ispred crkve nalazi se pastoralni centar, još nedovršena Knjižnica hrvatskih mučenika, te muzej.

Drugoga dana izleta, u prijepodnevnim satima, dubrovački SUH-ovci posjetili su Plitvička jezera. U pratnji turističke voditeljice, oduševljeni čarobnom ljepotom plitvičke prirode, Dubrovčani su se složili kako ju je nemoguće opisati riječima, već samo doživjeti osobnom nazočnošću. Prije polaska natrag za Grad, izletnici su pogledali dokumentarni film o Ličko-senjskoj županiji, te za uspomenu kući odnijeli slikovite prospekte Plitvica – i nezaboravne dojmove. (Kruno Koroman)