UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

 

DUBROVNIK: Ljepote Udbine i Plitvica

 

Članovi dubrovačke Podružnice SUH-a prve dane ljeta, 21. i 22. srpnja, proveli su na izletu u Općini Udbina i Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Nakon jutarnje „pauze za kavu“ u Neumu, gradu na jugu Hercegovine, izletnici su se zaputili prema Udbini. Putem su zastali u lijepo uređenom kamenom odmorištu „Krka“ u zaleđu Šibenika, odakle puca pogled na dio rijeke Krke, istoimeni most, Grad Skradin i dio Prukljanskog jezera. Po dolasku u Udbinu, dubrovački gosti su, u pratnji velečasnog Tomislava, otišli u obilazak Crkve hrvatskih mučenika, građenu po uzoru na prvu hrvatsku katedralu, crkvu Sv. Križa u Ninu, gradiću u blizini Zadra. Crkva je dovršena 2010. godine,  a predstavlja spomen na sve poginule za slobodu Domovine, od Krbavske bitke davne 1493. godine do Domovinskog rata. Velebnu bijelu građevinu čine dvije razine – gornji prostor za bogoslužje, u čijem središtu je kopija Višeslavove krstionice, te donji prostor (kripta), koji je predviđen za „učionicu hrvatske povijesti“. Ispred crkve nalazi se pastoralni centar, još nedovršena Knjižnica hrvatskih mučenika, te muzej.

Drugoga dana izleta, u prijepodnevnim satima, dubrovački SUH-ovci posjetili su Plitvička jezera. U pratnji turističke voditeljice, oduševljeni čarobnom ljepotom plitvičke prirode, Dubrovčani su se složili kako ju je nemoguće opisati riječima, već samo doživjeti osobnom nazočnošću. Prije polaska natrag za Grad, izletnici su pogledali dokumentarni film o Ličko-senjskoj županiji, te za uspomenu kući odnijeli slikovite prospekte Plitvica – i nezaboravne dojmove. (Kruno Koroman)