UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DUBROVNIK: Ljepote Udbine i Plitvica

 

Članovi dubrovačke Podružnice SUH-a prve dane ljeta, 21. i 22. srpnja, proveli su na izletu u Općini Udbina i Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Nakon jutarnje „pauze za kavu“ u Neumu, gradu na jugu Hercegovine, izletnici su se zaputili prema Udbini. Putem su zastali u lijepo uređenom kamenom odmorištu „Krka“ u zaleđu Šibenika, odakle puca pogled na dio rijeke Krke, istoimeni most, Grad Skradin i dio Prukljanskog jezera. Po dolasku u Udbinu, dubrovački gosti su, u pratnji velečasnog Tomislava, otišli u obilazak Crkve hrvatskih mučenika, građenu po uzoru na prvu hrvatsku katedralu, crkvu Sv. Križa u Ninu, gradiću u blizini Zadra. Crkva je dovršena 2010. godine,  a predstavlja spomen na sve poginule za slobodu Domovine, od Krbavske bitke davne 1493. godine do Domovinskog rata. Velebnu bijelu građevinu čine dvije razine – gornji prostor za bogoslužje, u čijem središtu je kopija Višeslavove krstionice, te donji prostor (kripta), koji je predviđen za „učionicu hrvatske povijesti“. Ispred crkve nalazi se pastoralni centar, još nedovršena Knjižnica hrvatskih mučenika, te muzej.

Drugoga dana izleta, u prijepodnevnim satima, dubrovački SUH-ovci posjetili su Plitvička jezera. U pratnji turističke voditeljice, oduševljeni čarobnom ljepotom plitvičke prirode, Dubrovčani su se složili kako ju je nemoguće opisati riječima, već samo doživjeti osobnom nazočnošću. Prije polaska natrag za Grad, izletnici su pogledali dokumentarni film o Ličko-senjskoj županiji, te za uspomenu kući odnijeli slikovite prospekte Plitvica – i nezaboravne dojmove. (Kruno Koroman)