UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVNIK: U pohode Kotoru i Tivtu

Dubrovačka Podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske i ove je godine, u nedjelju 9. veljače, organizirala izlet u Kotor i Tivat, s primarnim ciljem nazočiti tradicionalnoj (ove godine 1205.) Fešti sv. Tripuna, nebeskog zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.

Sveti Tripun je rođen 232. godine u Frigiji u mjestu Kampasadi u tadašnjoj rimskoj provinciji Apamei u Maloj Aziji. U progonstvu kršćana koje je 249. dekretom proglasio rimski car Decije, mladog su Tripuna iz rodnog mjesta odveli u Niceju, gdje je priznao je kršćanin. Kako se ni nakon trodnevnog mučenja nije odrekao kršćanstva,odrubili su mu glavu.

Prvo spominjanje moći sv. Tripuna veže se uz ime Andreua Saracenisa koji ih je donio u Kotor i u njegovu čast sagradio crkvu, a na oltarskoj pregradi je uklesan datum 13. I. 809. godine. To potvrđuje da Kotor već 1205 godina čuva i časti moći sv. Tripuna, a prije pet godina proslavljena 1200. obljetnica slavljenja ovog sveca. To ujedno potvrđuje nazočnost i tradiciju Hrvata katolika u Boki Kotorskoj više od 12 stoljeća.

I ovogodišnja je proslava, kao i svake godine, bila svečana, uz sudjelovanje Gradske glazbe, trombunjera i Bokeljske mornarice koja je na trgu sv. Trupina ispred katedrale, nakon podnošenja prijavka i ispaljivanja plotuna, odigrala tradicionalno kolo u čast sveca. Svečanu svetu misu služio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, uz sudjelovanje kotorskog biskupa msgr. Ilije Janjića, dubrovačkog biskupa msgr. Mate Uzinića te brojnih svećenika. Misnom slavlju, kao i cijeloj proslavi, između ostalih su nazočili: gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović, predsjednik Skupštine Općine Kotor Nikola Bukilica, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Mirko Vićević i brojni drugi. Nakon mise uslijedila je procesija s moćima sv. Tripuna.

Kotorska katedrala je jedna od najstarijih, ne samo katoličkih, nego svih crkava u Europi, pa je primjerice starija od crkve Notre Dame u Parizu 69 godina, a od bazilike sv. Petra u Rimu 460 godina. Veličinom i ljepotom arhitektonskog sklada katedrala se od izgradnje isticala među brojnim kotorskim katoličkim crkvama, kojih je u drugoj polovici 18. stoljeća bilo čak 30, i 7 samostana, a danas ih je još 12. Izvorni izgled katedrale izmijenjen je rekonstrukcijama nakon brojnih potresa koji su je znatno oštetili, osobito onaj iz 1667. godine, koji je razorio i naš Grad. Potres je potpuno srušio zapadnu fasadu i romaničke zvonike, pa su Kotorani, kroz 13 godina, od korčulanskog kamena izgradili nove zvonike, zapadnu fasadu i trijem s terasom. Katedrala sv. Tripuna jedinstvena je po bogatstvu radova duhovne i svjetovne vrijednosti, a freske iz 14. stoljeća predstavljaju bogatu riznicu radova domaćih i venecijanskih zlatara.

U Kotoru smo se i ove godine susreli s članovima Hrvatskog građanskog društva Crne Gore - Podružnice Bar.

Nakon Kotora, uslijedila je polusatna vožnja u Tivat, gdje smo objedovali, a potom su zbog kiše u šetnju krenuli samo najodlučniji.

(Kruno Koroman)