UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

DUBROVAČKO-neretvanska županija:  Ništa bez zelene menestre

     Umirovljenici Dubrovnika, Župe dubrovačke i Cavtata, njih preko 60 boravilo je u Konavlima 26. siječnja 2020. (nedjelja). Na kratko putovanje krenulo se s Pila u Du­brovniku u 9:00 sati, a usput su pokupili umirovljenike iz Župe i Cavtata. Zajedno su posjetili Dom umirovljenika na Grudi, gdje su domaćinima uručili poklone i družili se s njima.

     S obzirom da je taj dom jako lijepo uređen, kao da je ho­tel visoke kategorije, većina umirovljenika kazala je kako bi rado jednog dana poželjeli biti korisnici tog doma. Uslijedio je posjet OPG-u Bratoš, vlasnika Nikše Bratoša na Grudi, gdje su mogli uživati u lokalnoj hrani. Zatim su se uputili na OPG Ka­meni mlin, gdje su imali dogovoren ručak uz glazbu. Svi su bili oduševljeni specijalitetima ovog kraja - zelenom menestrom i mesom ispod saća, kao i domaćim desertom.

     Uz živu glazbu umirovljenici su se opustili, zabavili i zaple­sali, a dobrom raspoloženju pomogla je i čaša domaćeg vina. Nakon što se druženje privelo kraju, svi su na povratku kući zaželjeli da ono ostane tradicija, jer su, kao i prošle godine, bili jako zadovoljni izletom.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Uspomene na srdačni prijem

     Članovi SUH-a Dubrovačko-neretvanske županije boravili su še­sti put zaredom, u razdoblju od 24. studenog 2019. do 4. pro­sinca 2019., u Banji Vrućica u Tesliću, BiH.

     Na putu su se prisjetili ranijih posjeta banjalučkom biskupu Franji Komarici kada su mu prvi put poklonili konavoski vez te drugi put kip Svetog Vlaha, kao i ostale poklone za Hrvate u banjalučkoj enklavi. Prisjetili su se srdačnog prijema domaćina, koji im je ostao u neizbri­sivom sjećanju.

     Ove godine posjetili su banjalučki franjevački samostan Marija Zvijezda, gdje su kupili poznati sir trapist, kojeg proizvode lokalni franjevci. Posjetili su i Tešanj, Etno selo Usoru, Jelak i ostala mjesta u okruženju. U odlasku i na povratku su svratili u Jablanicu na janje­tinu s ražnja. Samim boravkom u Banji Vrućica gdje su se kupali, ali i provodili terapije, kao i obično bili su iznimno zadovoljni te su svi suglasni kako se to višednevno tradicionalno druženje u toplicama treba ponoviti i sljedeće godine.

     Dubrovačko-neretvanski umirovljenici su također, 14. prosinca 2019. otišli na jednodnevni izlet u Mostar i     Vrapčiće, gdje su kupili prigodne namirnice za nadolazeće blagdane. Nakon razgledavanja Mostara i posebno im drage šetnje preko Starog mosta, ručali su u Carting klubu u Mostaru te se vrlo zadovoljni vratili svojim kućama.

Ante Mandić

 

Dubrovnik:  Crkva zvoni jednom godišnje

     Dubrovačka podružnica SUH-a or­ganizirala 19. i 20. listopada 2019. dvodnevni izlet u Krešimirov grad - Šibenik i NP „Krka" te Skradin. Prvoga dana sudionici izleta razgledali su grad Šibenik i njegove kulturno-povijesne znamenitosti, pa naravno i u cijelom svijetu poznatu katedralu sv. Jakova - remek djelo Jurja Dalmatinca, koja je uvrštena i na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.

     Drugoga dana uslijedio je dvosatni izlet brodom do otoka Visovca, gdje su sudionici izleta razgledali ovaj zanimljiv otočić, franjevački samostan i muzej.

     Zatim se razgledavao najljepši i najdu­ži slap na rijeci Krki - Skradinski buk, etno objekti na njegovoj lijevoj obali te crkva sv. Nikole, čije zvono zvoni samo jednom godišnje - na Uskrsni ponedjeljak, jer se jedino taj dan u toj crkvi slavi Sveta misa. Na kraju su posjetili i grad Skradin, rim­sku Skardonu i barokne katoličke crkve Porođenja BDM (iz 18.st.) u kojoj su i vrlo vrijedne orgulje poznatog venecijanskog majstora Francesca Daccia iz 1776.godine.

Zorana Koroman


 

KONAVLE: Nezaboravna tura kroz tri zemlje

     SUH-ova podružnica Konavle organizirala je za svojih pede­setak članova šestodnevno turističko putovanje u Albaniju, Grčku i Makedoniju. U ponedjeljak 4. studenog 2019. otpu­tovali su autobusom iz Cavtata i Grude do albanskog ljetovališta Sarande. Put ih je drugi dan vodio preko grčkog grada loannine smještenog na istoimenom jezeru do fascinantnog lokaliteta Meteore, skupine manastira sagrađenih na vrhovima visokih pješčanih stijena.

     Trećeg dana se otputovalo u Solun, milijunski grad poznat po svojim brojnim bizantskim crkvama, a još poznatiji kao atraktivni šoping centar. Sljedeća dva dana su bila rezervirana za mali pre­dah na prekrasnom makedonskom Ohridu, gdje se nisu zabora­vili ni ohridski biseri, ali ni bogata makedonska tržnica kočanske riže, strumičkih paprika i graha tetovca. Šestog dana, u subotu 9. studenog vožnjom preko Elbasana, Tirane i Ulcinja, puna dojmo­va sa ovoga putovanja, skupina se sretno vratila u svoje Konavle.

Ante Mandić


 

Konavle: Jednodnevna Hercegovina

     Pun autobus s 54 umirovljenika iz podružnice SUH-a Ko­navle zaputio se u subotu 30. ožujka prema Hercegovini. U ranim jutarnjim satima, SUH-ovci su kratko obišli Neum i nastavili svoj put k Ljubuškom. Nakon kraćeg obilaska grada, uputili su se u Međugorje, gdje su bili na jednosatnoj misi, a potom i na bogatom ručku, odnosno janjetini s ražnja. Nakon dobrog objeda, pjesme i plesa, zadovoljni su se umirovljenici uputili natrag u Neum, gdje su i kupili pokoju sitnicu. Kući su se vratili oko 20 sati.

Ante Mandić