UVODNA RIJEČ

Prvi april je prošao

Piše: Milan Dalmacija

     Umirovljenička populacija, oko 1,2 milijuna ljudi, svakod­nevno trpi udarce sa svih strana, pa i od onih koje su birali da ih zastupaju i vode brigu o njima. Tako je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, inače poznat po tome da mu je jezik brži od pameti, ponovno briljirao. I to dvaput.

     „I dalje će većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u du­ćanima, medicinske sestre, svi oni koji ulaze na tržište rada s 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 24.-25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65. osigurati radit će do 67 godina", reče Pavić i ostane živ prvi put.

     To bi funkcioniralo u savršenom gospodarsko-političkom okruženju, a svi dobro znamo da ništa na ovom svijetu nije sa­vršeno, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Naime, krajem veljače je u Hrvatskoj od nešto više od 1,5 milijuna osiguranika, njih gotovo 350.000 radilo na određeno vrijeme, a malo iznad 50.000 u ne­punom radnom vremenu. U skupini onih između 15 i 39 godina registrirano je 25.800 prijava na nepuno radno vrijeme. Ako uz­memo u obzir prosječno trajanje studija od 7,5 godina i stručno osposobljavanje koje traje godinu dana i još godinu dana traže­nja posla, naš bi budući penzić, s ovakvim nesigurnim radnim vi­jekom, u mirovinu mogao otići i u 70. Da ne spominjemo stotine tisuća honoraraca, kojima su doprinosi smanjeni. Dakle, budu­ćim generacijama ne gine ništa drugo negoli najniža mirovina. A što je s onima koji su otišli u mirovinu i dobili mogućnost da je radom mrvicu poboljšaju?

     „Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenici­ma koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisni­ma", reče Pavić i ostane živ drugi put.

     Iako nije dobro što ljudi moraju raditi dok su u mirovini (a što dovoljno govori o kvaliteti mirovinskog sustava), oni su na to pri­siljeni, jer s prosječno 2.407 kuna su svakoga mjeseca u troumici: hoće li sve dati na normalnu prehranu, hoće li platiti režije da im ne sjedne ovrha ili će odabrati život bez nužnih lijekova? Nema tu riječi o socijalizaciji, već o pukom preživljavanju.

     Uostalom, umirovljenici su socijalizirana bića. Ministar ne zna da sve SUH-ove podružnice provode brojne aktivnosti na kojima se umirovljenici mogu družiti, zabavljati se i nakratko za­boraviti sve ovo. Izleti, plesnjaci, spontana druženja su način na koji naši penzići ostaju u društvu. Oni se ne uključuju u njega, jer su odavno njegov dio. A i bili su dovoljno korisni kroz svoj radni vijek i red je da se malo i odmore. Zaslužili su.

     Ali nisu zaslužili biti bijesni čitave godine. Prvi april je prošao i ovakve izjave više nisu šala. Umirovljenici su nam to potvrdili na našoj tematskoj Facebook stranici: „Od povišice što dobijemo možemo kupiti karton jaja i gađati ga. Možda više neće pričati gluposti i ponižavati ljude", reče ljutito Slavica Grubešić.

     Pa, ministre, sretan Uskrs žele vam društveno uključeni, kori­sni i bijesni umirovljenici.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

Konavle: Jednodnevna Hercegovina

     Pun autobus s 54 umirovljenika iz podružnice SUH-a Ko­navle zaputio se u subotu 30. ožujka prema Hercegovini. U ranim jutarnjim satima, SUH-ovci su kratko obišli Neum i nastavili svoj put k Ljubuškom. Nakon kraćeg obilaska grada, uputili su se u Međugorje, gdje su bili na jednosatnoj misi, a potom i na bogatom ručku, odnosno janjetini s ražnja. Nakon dobrog objeda, pjesme i plesa, zadovoljni su se umirovljenici uputili natrag u Neum, gdje su i kupili pokoju sitnicu. Kući su se vratili oko 20 sati.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Dubrovčani u Daruvaru

     Umirovljenici Dubrovačko-neretvanske županije boravili su od 10. do 20. ožujka 2019. u Daruvarskim toplicama. Za vrijeme ugodnog boravka u toplicama, osim terapija i kupanja u vanjskim i unutrašnjim bazenima, 55 umirovljeni­ka imalo je i druge zanimacije.

     U Daruvaru su šetali Julijevim parkom, koji je bogat kultur- no-povijesnim znamenitostima te su posjetili Gradsku knjižni­cu i čitaonicu i čuli priču o Zlatnoj Bibliji.

     Prisustvovali su i predavanju o zdravoj prehrani, a nakon toga mjerili tjelesnu masu. Posjetili su i najstariju poznatu pi­vovaru te čuli pivsku priču o najpoznatijem češkom pivu. Na kraju su u dvorcu grofa Jankovića, poslije obilaska podruma, imali degustaciju kvalitetnih daruvarskih vina i sireva.

Enogastrološku ponudu Podravine SUH-ovci su doživjeli i posjetom Bjelovaru te obilaskom poljoprivrednih imanja u okolici. Uz muziku, degustaciju vina i sireva, obilazili su vina­rije i ostale zabave. Nisu zaobišli niti Viroviticu, gdje su obišli tamošnji sajam. Sve u svemu, u Dubrovnik su se umirovljenici vratili zdraviji i ispunjeni novim doživljajima.

Ante Mandić


DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Festa od menestre u Čilipima

     SUH-ovci iz podružnica Dubrovnik i Konavle-Cavtat, njih 83, zajednički su u subotu 26. siječnja organizirali ručak uz muziku, ples i druženje u restoranu Kameni mlinovi u Čilipima. Na jelovniku je između ostalog   bila i menestra, spe­cijalitet ovoga kraja.

     To je prilika da se umirovljenici bolje upoznaju i stvore pri­jateljstva, ali i da se učlane u SUH. Tako je podružnica Dubrov­nik učlanila 41 novog člana, a podružnica Konavle-Cavtat 33 nova člana u ovoj godini.

Na dobroj organizaciji i zabavi uz pljesak i pjesmu umirov­ljenici su se zahvalili vodstvu SUH-ovih podružnica, a rastanak je protekao uz želju za novim druženjem kao što je bilo ovo.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Umirovljenici jači od bure

      Članovi SUH-ovih podružnica Dubrovnik i Konavle su u subo­tu, 23. veljače, unatoč posjetili Makarsku, Vepric i Imotski. Izlet je uspješno odrađen, unatoč izrazito lošem vremenu, s vrlo jakim naletima bure. Ipak, izletnici su bez većih problema stigli u Makarsku. Zbog orkanske bure nije realizirano planirano stručno vođenje, pa je bilo vremena za nešto dulje ispijanje kave na sigurnom.

U Vepricu je bura još pojačala, pa nije bilo moguće vanjsko razgledavanje. No, zato je upravitelj Veprica, don Mijo, upoznao izletnike s nastankom tog marijanskog svetišta, kojeg je 1908. osnovao splitsko-makarski biskup Juraj Carić po uzoru na Lour- des. Tako su SUH-ovci upoznali bogatu povijest mjesta i vidjeli vrlo vrijedni mozaik„Anđeo mudrosti" koji simbolizira Božju viziju svijeta i povijesti, svjetski poznatog autora, isusovca Marka Ivana Rupnika, čiji mozaici su i u Rimu, Lourdesu, Fatimi, Washingtonu.

     Nakon duhovne obnove, umirovljenici su stigli i do Imotskog, gdje su posjetili spomenike prirode Modro i Crveno jezero, tvr­đavu Topana te neoromaničku crkvu svetog Frane i Franjevačku zbirku, koja se sastoji od devet zasebnih zbirki. Nakon bogatog izleta slijedio je objed u konobi uz rijeku Vrljiku u Donjoj Glavini, a potom i povratak kući. Iako dobro „prozračeni", svi su bili zado­voljni.

Kruno Koroman


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Put dobrote po Bosni

     Cak 57 SUH-ovaca iz Dubrovačko-neretvanske županijske bo­ravilo je od 24. studenog do 4. prosinca u Banji Vrućici. Ovo je već tradicionalno putovanje umirovljenika s juga Hrvat­ske, jer su ondje pošli po peti puta za redom.   Na putu u toplice, svratili su u Banja Luku u posjet biskupu Franji Komarici i Hrvati­ma u banjalučkoj enklavi. Uručen mu je kip svetog Vlaha i dru­gi pokloni, poput suhih smokvi, lozovače, travarice, mandarina, maslinovog ulja i tradicionalnih konavoskih vezova. Biskup je bio oduševljen dolaskom te ih je počastio i održao misu koja je trajala više od sat vremena, a na kojoj se zatekao i Red hrvatskih vitezova.

     Posjetili su i marijansko svetište Komušina-Kondžilo te katoličku crkvu u Tesliću, gdje je snimljena epizoda emisi­je Lijepom našom - Mostovi kultura, u kojoj su sudjelovali i SUH-ovci. Obitelj Brajković poklonila je vrijedne darove sve­ćeniku Ivanu Ravliću, koji je bio organizator snimanja emisije i koji se javno zahvalio Brajkovićima. Tako je uz obilje dobrote obilježen kraj 2018. godine.

Ante Mandić