UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

Konavle: Jednodnevna Hercegovina

     Pun autobus s 54 umirovljenika iz podružnice SUH-a Ko­navle zaputio se u subotu 30. ožujka prema Hercegovini. U ranim jutarnjim satima, SUH-ovci su kratko obišli Neum i nastavili svoj put k Ljubuškom. Nakon kraćeg obilaska grada, uputili su se u Međugorje, gdje su bili na jednosatnoj misi, a potom i na bogatom ručku, odnosno janjetini s ražnja. Nakon dobrog objeda, pjesme i plesa, zadovoljni su se umirovljenici uputili natrag u Neum, gdje su i kupili pokoju sitnicu. Kući su se vratili oko 20 sati.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Dubrovčani u Daruvaru

     Umirovljenici Dubrovačko-neretvanske županije boravili su od 10. do 20. ožujka 2019. u Daruvarskim toplicama. Za vrijeme ugodnog boravka u toplicama, osim terapija i kupanja u vanjskim i unutrašnjim bazenima, 55 umirovljeni­ka imalo je i druge zanimacije.

     U Daruvaru su šetali Julijevim parkom, koji je bogat kultur- no-povijesnim znamenitostima te su posjetili Gradsku knjižni­cu i čitaonicu i čuli priču o Zlatnoj Bibliji.

     Prisustvovali su i predavanju o zdravoj prehrani, a nakon toga mjerili tjelesnu masu. Posjetili su i najstariju poznatu pi­vovaru te čuli pivsku priču o najpoznatijem češkom pivu. Na kraju su u dvorcu grofa Jankovića, poslije obilaska podruma, imali degustaciju kvalitetnih daruvarskih vina i sireva.

Enogastrološku ponudu Podravine SUH-ovci su doživjeli i posjetom Bjelovaru te obilaskom poljoprivrednih imanja u okolici. Uz muziku, degustaciju vina i sireva, obilazili su vina­rije i ostale zabave. Nisu zaobišli niti Viroviticu, gdje su obišli tamošnji sajam. Sve u svemu, u Dubrovnik su se umirovljenici vratili zdraviji i ispunjeni novim doživljajima.

Ante Mandić


DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Festa od menestre u Čilipima

     SUH-ovci iz podružnica Dubrovnik i Konavle-Cavtat, njih 83, zajednički su u subotu 26. siječnja organizirali ručak uz muziku, ples i druženje u restoranu Kameni mlinovi u Čilipima. Na jelovniku je između ostalog   bila i menestra, spe­cijalitet ovoga kraja.

     To je prilika da se umirovljenici bolje upoznaju i stvore pri­jateljstva, ali i da se učlane u SUH. Tako je podružnica Dubrov­nik učlanila 41 novog člana, a podružnica Konavle-Cavtat 33 nova člana u ovoj godini.

Na dobroj organizaciji i zabavi uz pljesak i pjesmu umirov­ljenici su se zahvalili vodstvu SUH-ovih podružnica, a rastanak je protekao uz želju za novim druženjem kao što je bilo ovo.

Ante Mandić


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Umirovljenici jači od bure

      Članovi SUH-ovih podružnica Dubrovnik i Konavle su u subo­tu, 23. veljače, unatoč posjetili Makarsku, Vepric i Imotski. Izlet je uspješno odrađen, unatoč izrazito lošem vremenu, s vrlo jakim naletima bure. Ipak, izletnici su bez većih problema stigli u Makarsku. Zbog orkanske bure nije realizirano planirano stručno vođenje, pa je bilo vremena za nešto dulje ispijanje kave na sigurnom.

U Vepricu je bura još pojačala, pa nije bilo moguće vanjsko razgledavanje. No, zato je upravitelj Veprica, don Mijo, upoznao izletnike s nastankom tog marijanskog svetišta, kojeg je 1908. osnovao splitsko-makarski biskup Juraj Carić po uzoru na Lour- des. Tako su SUH-ovci upoznali bogatu povijest mjesta i vidjeli vrlo vrijedni mozaik„Anđeo mudrosti" koji simbolizira Božju viziju svijeta i povijesti, svjetski poznatog autora, isusovca Marka Ivana Rupnika, čiji mozaici su i u Rimu, Lourdesu, Fatimi, Washingtonu.

     Nakon duhovne obnove, umirovljenici su stigli i do Imotskog, gdje su posjetili spomenike prirode Modro i Crveno jezero, tvr­đavu Topana te neoromaničku crkvu svetog Frane i Franjevačku zbirku, koja se sastoji od devet zasebnih zbirki. Nakon bogatog izleta slijedio je objed u konobi uz rijeku Vrljiku u Donjoj Glavini, a potom i povratak kući. Iako dobro „prozračeni", svi su bili zado­voljni.

Kruno Koroman


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Put dobrote po Bosni

     Cak 57 SUH-ovaca iz Dubrovačko-neretvanske županijske bo­ravilo je od 24. studenog do 4. prosinca u Banji Vrućici. Ovo je već tradicionalno putovanje umirovljenika s juga Hrvat­ske, jer su ondje pošli po peti puta za redom.   Na putu u toplice, svratili su u Banja Luku u posjet biskupu Franji Komarici i Hrvati­ma u banjalučkoj enklavi. Uručen mu je kip svetog Vlaha i dru­gi pokloni, poput suhih smokvi, lozovače, travarice, mandarina, maslinovog ulja i tradicionalnih konavoskih vezova. Biskup je bio oduševljen dolaskom te ih je počastio i održao misu koja je trajala više od sat vremena, a na kojoj se zatekao i Red hrvatskih vitezova.

     Posjetili su i marijansko svetište Komušina-Kondžilo te katoličku crkvu u Tesliću, gdje je snimljena epizoda emisi­je Lijepom našom - Mostovi kultura, u kojoj su sudjelovali i SUH-ovci. Obitelj Brajković poklonila je vrijedne darove sve­ćeniku Ivanu Ravliću, koji je bio organizator snimanja emisije i koji se javno zahvalio Brajkovićima. Tako je uz obilje dobrote obilježen kraj 2018. godine.

Ante Mandić