UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA


 

NOVA GRADIŠKA: Piknik na Strmcu

     Drugu godinu zaredom SUH-ova podružnica iz Nove Gradiške održala je 8. kolovoza piknik za svoje članove i goste na izletištu Strmac, na obroncima Psunja, u dvo­rištu općinske kuće Cernik. Po dolasku su članovi malo uredili sjenicu i okoliš te nakon toga popili zasluženo piće.

     Nakon toga stigli su gosti iz županijskog povjereništva SUH-a Brodsko-posavske županije na čelu s predsjednikom Stjepanom Rakitićem, a stigao je i predsjednik Stranke umi­rovljenika te županije, Vinko Kuzmić. Uslijedio je zajednički ručak s roštilja, uz piće i prijateljski razgovor među članovima i prijateljima iz Slavonskog Broda i Sikirevaca.

     Potom je održan turnir u šahu i belotu, a prva mjesta u oba natjecanja zauzele su ekipe podružnice iz Nove Gradiške. Pi­knik je bio i medijski popraćen, domaća radio postaja „Prkos" iz Nove Gradiške objavila je vijest o događaju na radiju i svom portalu. Druženje u prirodi po lijepom i sunčanom vremenu, ali u hladovini sjenice i borova lijepog Strmca trajalo je do predvečer.

Vesna Valenta


Slavonski brod: Korčula za pamćenje

     Suhovci podružnice Slavonski Brod već tradicionalno ljetuju na Kor­čuli, pa je tako pedesetak člano­va tamo boravilo od 14. do 26. lipnja 2019. Zajedničko ljetovanje nije samo uživanje u kupanju u moru, već su to kave, ručkovi, odlasci u šetnje, obilje­žavanje važnih datuma rođendana i imendana. To su dani za pamćenje.

     Korčula je doživljaj za koji su se pripremali cijelu godinu. Već tri godine odlazi se i u drugoj grupi u osmom mjesecu. Nije tu kraj uživa­nju. Ide se i na izlet u Bizovac, ali i na neke destinacije u inozemstvu. Do sada je u 2019. godini organizirano šest jednodnevnih izleta i jedno lje­tovanje, a bit će toga još dosta do kraja godine, poručuju Suhovci iz Broda.

Ana Dujanović


 

DONJI MIHOLJAC: Radno i veselo

     U subotu 2. ožujka SUH-ovci iz Donjeg Miholjca održali su izvještajnu skupštinu. Na njoj je bilo prisutno 90 članova koji su izglasali novi financij­ski plan i plan rada za 2019. godinu.

     U realizaciju plana su krenuli već 9. ožujka kad je u hotelu Slavona održana proslava Dana žena. Uz sveča­ni doček, 83 članice SUH-a dobile su karanfile, a nakon bogate večere, iskušale svoje plesne korake uz živahnu glazbu.

Zlatko Risek


 

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA:  U čast Ivani

     Članovi SUH-a Brodsko-posavske žu­panije, okupili su se 18. travnja 2019. na glavnom trgu u Slavonskom Bro­du kako bi odali počast Ivani Brlić Mažura- nić, povodom 145. obljetnice njenoga rođenja. Na njenu bistu su položili cvijeće, prisjećajući se tako književnih djela koja su obilježila njihovu, ali i mladost brojnih generacija. Ivana Brlić Mažuranić ostavila je dubok trag u hrvatskoj dječjoj književ­nosti, ali i u novijoj povijesti Slavonskog Broda.

Vinko Kuzmić


 

LUTVINKA: Humanitarni advent

     Predblagdansko ozračje u slavonskobrodskom naselju Lutvinka okrunjeno je prvim Adventom, kojeg je organizi­rala tamošnja podružnica SUH-a, uz pomoć još nekolicine udruga i donatora. Tako je 19. prosinca oko 1.000 uzvanika su­djelovalo u bogatom programu Adventa u Lutvinci. Nastupila su tri benda, neizostavne su bile kobasice i kuhano vino, a vrhunac Adventa bilo je spuštanje Djeda Mraza s obližnje zgrade, koji je potom djeci podijelio slatkiše.

Advent je imao humanitarno značenje. Sav prikupljeni iznos, ukupno 10.040 kuna, otišlo je u ruke Osnovne škole Milan Amruš, za djecu s posebnim potrebama. Time je pozitivno završena 2018. godina, a za 2019. su Lutvinčani poželjeli još više dobrote.

Vinko Kuzmić