UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

 

SLAVONSKI BROD: Voda koja liječi

      Pedeset i pet članova Podružnice SUH-a Slavonski Brod, 26.studenoga 2015. godine posjetili su termalno lječilište u malom simpatičnom gradiću Laktaši u BiH.

     Prvo veliko iznenađenje bilo je prilikom izlaska iz autobusa i ulaska u lijepo uređen hotel SAN. U zatvorenom bazenu wellnes centra hotela postavljene su ležaljke s ručnicima i uz korištenje „bademantila“ za šetnju po hotelu. Na bazenskom kafiću su nam ponudili bukare s pitkom mineralnom vodom...

Read more...

SUH BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE: Županijski odmor i druženje

     Županijsko povjereništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske Brodsko-posavske županije po drugi put je organiziralo ljetovanje na moru za svoje članove iz vi­še podružnica. I ove godine se u suradnji podružnica Sikirevci i Slavonski Šamac - Kruševica, a zahvaljuju­ći marljivoj tajnici povjereništva Ljubici Bešlić, okupilo dovoljno zainteresiranih članova i otputilo na deseto- dnevno ljetovanje u Donji Seget kod Trogira...

Read more...

SIKIREVCI: Tko ima više članova?

     Godišnja skupština Podružnice SUH-a Sikirevci održana je 25. travnja u Jarugama. Zašto baš u Jarugama, tom graničarskom naselju? Zato što je čak 50-ak članova ove podružnice iz tog dijela općine. A kad doda­mo da su članovi SUH-a iz Jaruga upravo dobili netom dovršenu općinsku dvoranu, jasno je zašto je izvještajna konferencija otišla - na bolje. ...

Read more...

SLAVONSKI BROD: Uvijek spremni za izlete

Lijepo vrijeme za brojne članove brodske podružnice Sindikata umirovljenika pravo je vrijeme za organizirane izlete. Članovi to jedva čekaju, pa se i nakon po­vratka sa 12- dnevnog ljetovanja na Korčuli nastavlja organiziranjem lutanja sa svrhom...

Read more...

SLAVONSKI BROD: Ljubitelji izleta i toplica

Topliji zimski dani i sunce koje sve češće proviruje iza oblaka, ovih su dana izmamili naše slavonskobrodske SUH-ovce na njihov prvi ovogodišnji izlet.

Read more...