UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

 

SLAVONSKI BROD: U Korčulu po zdravlje

     Interes članova Sindikata umi­rovljenika, za ljetovanje u pred- smjeni na Korčuli 12 dana bio ogroman, ali je u autobusu za lipanjsku smjenu bilo samo 50 mjesta za članove Sindikata umi­rovljenika. U proteklih pet godi­na u organizaciji ove podružnice na Korčuli je ljetovalo preko 200 brodskih umirovljenika.

     Iako tijekom godine imamo brojne i zanimljive programe i druženja naših članova, odlazak na Korčulu u ljeto svima je prira­stao srcu i žao nam je da svima ne možemo udovoljiti. Boravak na Korčuli nam puno znači, to je za naše zdravlje jako važno, družimo se, svaku večer imamo organizirane programe, slavon­ska gastronomska iznenađenja i tradicionalna jela. Po običaju dok smo tamo ići ćemo na izlete u bližu okolicu, ovog puta bro­dicom do obližnjih plaža Badija, Lumbarda i drugih korčulanskih ljepota. Ovo je peta godina zaredom da organizirano idemo ljetovati na našu Korčulu, uvijek nam je prelijepo, bit će, sigur­no, i ovog puta, kažu Ana Duja- nović, predsjednica podružnice Sindikata umirovljenika, i Ivica Šimek, predsjednik Komisije za organizaciju izleta.

 

ŠLAVONSKI ŠAMAC

Izborni dan zaljubljenih

     Izborna skupština podružnice Slavonski Šamac održana je 14. veljače 2017. godine u društvenom domu u Kru- ševici, gdje se okupilo stotinjak članova i članica SUH-a iz čitave županije. Osim predsjednika i predsjednica po­družnica iz županije, izbornoj skupštini prisustvovali su načelnica Vera Bošnjak te njena zamjenica Kristina Brlečić. Posebno iznenađenje za prisutne bio je dolazak predsjed­nice SUH-a Jasne Petrović, predsjednice Povjereništva SUH-a Zagreb Biserke Budigam te pravnika Ante Kupre- šaka.

     Petrović se prisutnima obratila motivirajućim govo­rom te još jednom istaknula kako prava snaga SUH-a leži u podružnicama koje su njegovi pokretači. Uspješan dalj­nji rad novom/starom predsjedniku podružnice Slavonski Šamac Petru Lešiću zaželjela je i načelnica Bošnjak koja je naglasila svoju podršku radu podružnice u svakom smislu - financijski i sudjelovanjem na mnogobrojnim druženji­ma članova i članica. Druženje uz hranu, glazbu i pjesmu udruženi članovi i članice SUH-a nastavili su dugo u dan.

(Ana Kuzmanić)

 

SLAVONSKI BROD: Županijski tulum

     Blagdanski domjenak Županijskog povjereništva SUH-a Brodsko-Posavske županije bila je radna i svečana prigoda da se okupe povjerenici iz različi­tih gradova i mjesta diljem županije. Predsjednik    Povjereništva Stjepan Rakitić osvrnuo se na rad podružnica i njihovih članova te izrazio zadovoljstvo radom SUH-a u protekloj 2016. te pozvao sve člano­ve da se još vise založe za bolje rezultate u 2017. Na kraju domjenka i dobrog druženja podijeljeni su i pri­godni pokloni.

 

NOVA GRADIŠKA: Radionica čestitki

     Podružnica SUH-a u Novoj Gradišci za kraj godine organizirala je radionicu izrade čestitki i aranžmana za božićne i novogo­dišnje blagdane. Radionicu je vodila Nevenka Milinčević, potpred­sjednica podružnice Nova Gradiška, ujedno i učiteljica u mirovini koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom, a koje je prenije­la na članove SUH-a.

      Vrijedni SUH-ovci izradili su dvadesetak čestitki, aranžman za stol i adventski vijenac. Čestitke su poslane poslovnim suradnici­ma - Županiji, Gradu, medijima, udrugama u gradu, dok se ostatak materijala ostavio za daljnje korištenje, toč­nije, za izradu čestitki povodom Valentinova i Uskrsa. Poslije radio­nice uslijedilo je druž­enje uz kavu, sok i glazbu. Akcijom izra­de čestitki tako je uspješno i radno zavr­šila još jedna godina.

 

(Vesna Valenta)

 

 

SIKIREVCI: Aktivnosti na sve strane

     Tijekom 2016. godine podružnica Sikirevci, uz podružnice Zadubravlje i Sla­vonski Šamac, organizirala je izlete i druženja. Tako je više od 50 članova podružnice Slavonski Šamac u rujnu otputovalo na organizirano hodočašće u Međugorje. Dvodnevno putovanje proveli su Šamćani i Kruševćani odlično, ia­ko je predsjednik podružnice Peter Lešić sve to organizirao na štakama.

     Dan starijih osoba obilježili su članovi SUH-a Zadubravlje, na koji se odaz­vao velik broj umirovljenika, koji su se zabavljali s gostima dugo u noć. Um­irovljenici podružnice SUH-a Sikirevci također su obilježili Dan starijih osoba, i to izletom.     Autobusom su u jutarnjim satima otputovali u Sveti Martin na Muri, gdje su uz gostoljubivost načelnika opčine i turističke zajednice, čitav dan pro­veli uz druženje. Ako i ova 2017. godina pođe istim ritmom, umirovljenicima iz brodsko-posavske županije neće biti dosadno.