UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA


 

SLAVONSKI BROD – LUTVINKA: Sve za dječju sreću

      Podružnica SUH-a Lutvinka iz Slavonskog Broda organi­zirala je akciju uređenja dječjeg igrališta u istoimenom naselju. Uz pomoć donatora, članovi Podružnice su zasu­kali rukave te uredili klupe i ljuljačke na zadovoljstvo djece i mještana, koji su oduševljeni akcijom umirovljenika. Ovakvih i sličnih malih akcija na svačije zadovoljstvo bit će sve više.

Vinko Kuzmić


Sikirevci: Hiperaktivni umirovljenici

     U Sikirevcima je početkom svib­nja održana redovna izvještajna skupština Županijskog povje­reništva SUH-a, a potom skupština Podružnice, na kojoj je prisustvovalo više od 140 članova. Nakon skupštine Podružnica je, uz potporu Općine Si­kirevci, pripremila za članove i uzva­nike tradicionalnu umirovljeničku zabavu.

 

     Nakon toga su podružnice Slavon­ski Šamac i Sikirevci zajednički orga­nizirale izlet u Tuheljske i Daruvarske toplice, a već 12. lipnja, sikirevački umirovljenici bili su na akciji kontrole šećera u krvi. Kuhanjem čobanca su­djelovali su na obilježavanju i proslavi Dana Općine. Također su na imanju obitelji Živić u Sikirevcima, tik uz izvor vode, organizirali izlet i roštiljadu za svoje starije članove koji inače nisu u mogućnosti putovati u druga mjesta.

     Aktivnostima ovdje nije kraj, pa su sikirevački umirovljenici zajedno s umi­rovljenicima iz podružnica iz Slavon­skog Šamca, Donjih Andrijevaca i Zadu- bravlja krajem lipnja bili i na desetod­nevnom ljetovanju u Segetu Donjem. Bravo!

Stjepan Rakitić


 

BUKOVLJE – VRANOVCI: Hvala načelniku

 

     U petak 23. ožujka u podružnici Bukovlje-Vranovci održana je re­dovna izvještajna skupština. Pred­sjednik podružnice Ivan Sojčić otvorio je skupštinu te pozdravio sve prisutne i goste, Stjepana Rakitića iz županijskog povjereništva, te načelnika Općine Bukovlje Davora Petrika.

Ovo je ujedno bila i prilika da se vodstvo podružnice zahvali načelniku na odobrenim projektima u prošloj i ovoj godini. To je u blagajnu donijelo fi­nancijska sredstva, kojima će SUH moći financirati svoje aktivnosti na dobrobit starijih sugrađana. Sojčić je također na­pomenuo da se prošle godine povećao broj članova, što je ocijenjeno pohval­nim i iznimno važnim za podružnicu. Nakon iscrpnog dnevnog reda uslijedio je domjenak sa bogatom zakuskom uz vesele tamburaše i prisutne članove.

S.R.


 

Trnjani: Uspješna godina

      Izvještajna skupština podružnice SUH-a Trnjani, održana 5. svibnja 2018. pokazala je kako su SUH-ovci iz ovog malog slavonskog mje­sta imali dobru 2017. godinu. Nakon pozdravnog govora predsjed­nice Kamile Lozančič, uslijedili su izvještaji o radu, koji su pokazali kako je podružnica imala pozitivan saldo i organizirala nekoliko za­jedničkih druženja.

     Plan rada za ovu godinu je bogat, uz pojačano privlačenje novih članova, napose mlađih umirovljenika i branitelja. Nakon skupštine, na kojoj je prisustvovalo 27 članova, organiziran je domjenak, na kojem su Trnjanci, s gostima iz SUH-ovih podružnica Sikirevci, Sla­vonski Šamac, Garčin, Zadubravlje i Slavonski Brod, u neformalnom tonu raspravljali o daljnjim akcijama.

Gojko Lončar

SLAVONSKI ŠAMAC: Novi prostor za aktiviste

     Podružnica SUH-a iz Slavonskog Šamca na svojoj je Izvje­štajnoj skupštini, održanoj 27. siječnja 2018., rekapituli­rala svoj rad u prošloj godini te usvojila planove za 2018.

Okupljene su pozdravili načelnik Općine Branislav Milinović te predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Stjepan Rakitić.

Od aktivnosti u 2017. vrijedi pohvaliti doček mladih te udo­mljavanje 100 osoba prilikom Susreta mladih u Vukovaru, te sudjelovanje na prosvjedu„Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti" u Zagrebu.

     Na sjednici su usvojeni plan rada i financijski plan za 2018. iz kojih je vidljivo kako podružnica treba poraditi na prikuplja­nju članova. Od aktivnosti se planiraju i izleti te druženja umirovljenika. Vrijedi spomenuti kako su SUH-ovci iz Slavonskog Šamca, zahvaljujući svojoj općini, dobili nove prostore za rad u koje bi se trebali uskoro useliti.

Tomislav Vilajtović