UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA


 

NOVA GRADIŠKA: O svemu pomalo

     Umirovljenici iz Nove Gradiške imali su raznolik kraj go­dine. Nakon obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada, na kojem su ugostili predstavnike Županijskog povjereništva Brodsko-posavske županije te organizirali zajednički turnir u šahu i belotu, SUH-ovci su se okrenuli i drugim aktivnostima.

     Tako je u sklopu projekta „Zadovoljni i radosni u trećoj životnoj dobi", koji je financiran putem javnog poziva Grada Nove Gradiške, održano korisno predavanje. U Gradskoj su vijećnici dva liječnika i psiholog govorili o procesima koji se događaju kod starenja te dijelili korisne savjete.

     S dolaskom Božića vrijedni SUH-ovci su zajedno s Udrugom tjelesnih invalida organizirali radionicu izrade čestitki i aranžmana, koju je vodila potpredsjednica podružnice Ne- venka Milinčević. Tako su umirovljenici novogradiškog kraja dobiti mali znak pažnje ovih blagdana, što ih je svakako ra­zveselilo.

Vesna Valenta

 


 

SLAVONSKI BROD: Ne dajte se prevariti

      U ponedjeljak 19. studenog, u prostorijama slavonskobrodskog SUH-a održan je okrugli stol pod nazivom„Kako zaštititi starije osobe od prevare i kriminala". Na početku okruglog stola četrdesetak zainteresiranih je pozdravila predsjednica podružnice Ana Dujanović i pravni savjetnik SUH-a Milan Tomičić, koji je potom upozorio na opasnosti ugovora o uzdržavanju te pojasnio nekoliko bitnih stvari o darovnim ugovorima, dok je pravna savjetnica SUH-a Mia Škarica konkretizirala primjere.

      Potom su voditelj službe u krim-policiji Boris Janč i zamjenik načelnika policijske postaje Slavonski Brod Dražen Puljko govorili o četiri tipa kaznenih djela u kojima su starije osobe najčešće žrtve. Poseban su naglasak stavili na prijevare, a naročito one u kojima se nešto nudi besplatno ili osoba dolazi na vrata lažno se predstavljajući.

     Upozorili su i na prijevare putem druš­tvenih mreža te posebno istaknuli kako država nema mehanizme da žrtvama vrati novac ili imovinu otuđenu prijevarama. Policija je izdala i brošure s korisnim sa­vjetima, a kako je cilj okruglog stola bila samozaštita, može se očekivati kako Bro­đani neće nasjesti na podmukle trikove kriminalaca.

M.D.


 

SLAVONSKI BROD: Druženje u Poloju

     Sedamdesetak članova SUH-a iz Slavonskog Broda odlučilo je proslaviti Među­narodni dan starijih osoba druženjem u rekreacijskom izletištu Poloj. Malo su uranili jer je druženje bilo organizirano u subotu 29. rujna, dva dana ranije.

     U Poloju su se umirovljenici družili uz karte, živu glazbu i bogati ručak, a koliko im to druženje znači govori i činjenica da su svi poželjeli ponovno se okupiti što sko­rije.  Kako i ne bi, kad je ovo već postala slavonskobrodska umirovljenička tradicija.     Naime, Poloj je odredište umirovljenika već šestu godinu zaredom.


 

7. SPORTSKI SUSRETI SUH-a BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

     U četvrtak 18. listopada, održani su 7. Sportski susreti umirovljenika Brod- sko-posavske županije u organizaciji Županijskog povjereništva SUH-a i domaći­na, podružnice Sikirevci. Druženje je u dvo­rištu sikirevačke Općine okupilo šezdesetak natjecatelja te trostruko više gledatelja i uzvanika.

     Gotovo bez zagrijavanja, sportski dio za­počeo je natjecanjem u pikadu i to u mješo­vitoj konkurenciji, s ukupno 33 natjecatelja. Mješovito je bilo i na pobjedničkom posto­lju, jer su se tamo našli Josip Polić iz Garčina, Ruža Milardić iz Sikirevaca i Petar Poljak iz slavonskobrodske Lutvinke.

     Nakon toga se prešlo na nešto teži, ali i pravi tradicijski sport - potezanje konopa. Nastupile su četiri ekipe sa po pet natjecate­lja, a najveće mišićne mase imali su SUH-ovci iz Garčina. Na tron su se popele i ekipe iz Bu- kovlja i Sikirevaca...

Read more...


 

DONJI MIHOLJAC: More liječi

    Pedeset članova podružnice SUH-a iz Donjeg Miholjca je od 27. ko­lovoza do 3. rujna tradicionalno boravilo u Crikvenici, odnosno u lječilištu Thalassotherapia. Ondje su uz sedam polupansiona uživali u raskoši sjevernojadranske obale. Uz organiziran boravak, po­trebitima su bile omogućene terapije, a ostali su se kupali i uživali u slobodnom vremenu. U sklopu boravka, organiziran je izlet brodom u Bašku na otoku Krku. Dojmovi s ljetovanja bili su odlični i članovi bi rado da se tako nešto ponovi. No, to će biti moguće tek idućeg ljeta.

Zlatko Risek