UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA


Sikirevci: Hiperaktivni umirovljenici

     U Sikirevcima je početkom svib­nja održana redovna izvještajna skupština Županijskog povje­reništva SUH-a, a potom skupština Podružnice, na kojoj je prisustvovalo više od 140 članova. Nakon skupštine Podružnica je, uz potporu Općine Si­kirevci, pripremila za članove i uzva­nike tradicionalnu umirovljeničku zabavu.

 

     Nakon toga su podružnice Slavon­ski Šamac i Sikirevci zajednički orga­nizirale izlet u Tuheljske i Daruvarske toplice, a već 12. lipnja, sikirevački umirovljenici bili su na akciji kontrole šećera u krvi. Kuhanjem čobanca su­djelovali su na obilježavanju i proslavi Dana Općine. Također su na imanju obitelji Živić u Sikirevcima, tik uz izvor vode, organizirali izlet i roštiljadu za svoje starije članove koji inače nisu u mogućnosti putovati u druga mjesta.

     Aktivnostima ovdje nije kraj, pa su sikirevački umirovljenici zajedno s umi­rovljenicima iz podružnica iz Slavon­skog Šamca, Donjih Andrijevaca i Zadu- bravlja krajem lipnja bili i na desetod­nevnom ljetovanju u Segetu Donjem. Bravo!

Stjepan Rakitić


 

Trnjani: Uspješna godina

      Izvještajna skupština podružnice SUH-a Trnjani, održana 5. svibnja 2018. pokazala je kako su SUH-ovci iz ovog malog slavonskog mje­sta imali dobru 2017. godinu. Nakon pozdravnog govora predsjed­nice Kamile Lozančič, uslijedili su izvještaji o radu, koji su pokazali kako je podružnica imala pozitivan saldo i organizirala nekoliko za­jedničkih druženja.

     Plan rada za ovu godinu je bogat, uz pojačano privlačenje novih članova, napose mlađih umirovljenika i branitelja. Nakon skupštine, na kojoj je prisustvovalo 27 članova, organiziran je domjenak, na kojem su Trnjanci, s gostima iz SUH-ovih podružnica Sikirevci, Sla­vonski Šamac, Garčin, Zadubravlje i Slavonski Brod, u neformalnom tonu raspravljali o daljnjim akcijama.

Gojko Lončar

SLAVONSKI ŠAMAC: Novi prostor za aktiviste

     Podružnica SUH-a iz Slavonskog Šamca na svojoj je Izvje­štajnoj skupštini, održanoj 27. siječnja 2018., rekapituli­rala svoj rad u prošloj godini te usvojila planove za 2018.

Okupljene su pozdravili načelnik Općine Branislav Milinović te predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Stjepan Rakitić.

Od aktivnosti u 2017. vrijedi pohvaliti doček mladih te udo­mljavanje 100 osoba prilikom Susreta mladih u Vukovaru, te sudjelovanje na prosvjedu„Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti" u Zagrebu.

     Na sjednici su usvojeni plan rada i financijski plan za 2018. iz kojih je vidljivo kako podružnica treba poraditi na prikuplja­nju članova. Od aktivnosti se planiraju i izleti te druženja umirovljenika. Vrijedi spomenuti kako su SUH-ovci iz Slavonskog Šamca, zahvaljujući svojoj općini, dobili nove prostore za rad u koje bi se trebali uskoro useliti.

Tomislav Vilajtović


 

BUKOVLJE – VRANOVCI: Hvala načelniku

 

     U petak 23. ožujka u podružnici Bukovlje-Vranovci održana je re­dovna izvještajna skupština. Pred­sjednik podružnice Ivan Sojčić otvorio je skupštinu te pozdravio sve prisutne i goste, Stjepana Rakitića iz županijskog povjereništva, te načelnika Općine Bukovlje Davora Petrika.

Ovo je ujedno bila i prilika da se vodstvo podružnice zahvali načelniku na odobrenim projektima u prošloj i ovoj godini. To je u blagajnu donijelo fi­nancijska sredstva, kojima će SUH moći financirati svoje aktivnosti na dobrobit starijih sugrađana. Sojčić je također na­pomenuo da se prošle godine povećao broj članova, što je ocijenjeno pohval­nim i iznimno važnim za podružnicu. Nakon iscrpnog dnevnog reda uslijedio je domjenak sa bogatom zakuskom uz vesele tamburaše i prisutne članove.

S.R.

 


LUTVINKA - SLAVONSKI BROD

Palačinke i humanost

     Podružnica SUH-a iz slavonskobrod- skog naselja Lutvinka na svojoj je Izvještajnoj skupštini održanoj 22. prosinca 2017. informirala članove o aktivnostima u tekućoj te planovima za 2018. godinu. Na početku sjednice okupljenima se obratio predsjednik Žu­panijskog povjereništva Stjepan Rakitić, rekavši kako podružnica često provodi razne aktivnosti, ali se rijetko oglašava u medijima. Uz poruku kako treba poveća­ti članstvo, Rakitić je poželio Lutvinčanima dobar rad u idućem razdoblju.

     Predsjednik podružnice Vinko Kuz- mić nabrojao je sve aktivnosti u kojima su njeni članovi sudjelovali. Između osta­log, članovi podružnice Lutvinka često sudjeluju i u humanitarnim aktivnosti­ma, pa su tako bili angažirani na Danima palačinki, čiji je prihod išao za pomoć obitelji Benčević, a pomagali su i najpo­trebitijima u vrijeme Božićnih blagdana.

     Podružnica je 2017. godinu završila u financijskom plusu i sa 68 članova, a na sjednici su usvojeni svi važniji dokumen­ti za nastavak kvalitetnog rada, koji će, prema najavama iz Lutvinke, biti obilje­žen nužnim privlačenjem novih članova te daljnjim društvenim aktivnostima.

Milorad Cvijanović