UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Zbrka, a ne čisti računi

Na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske,  na dnevni red 16. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 11. veljače, stavljeno je izvješće o postupku razdvajanja dijelova mirovine prema članku 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz svu dobru volju i razumijevanje Sindikata umirovljenika Hrvatske za obavljanje takvom kompliciranog posla, ovo što je učinjeno nije ono što se htjelo i što je podržano.

Podsjećamo da je SUH 9. srpnja 2013. uputio otvoreno pismo predsjednicima Vlade, Sabora i  Republike, u kojem je naglasio kako je potrebno razdvojiti  mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema posebnim propisima).

Na žalost, ono što je učinjeno od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te utemeljeno na nerazumljivim koeficijentima ugrađenima u članak 80. Zakona o mirovinskom osiguranju, nema veze s namjerom postizanja čistih računa, već stvara dodatnu zbrku i nezadovoljstvo. Dio problema na koji ukazuju i branitelji okupljeni u šatoru potiče baš od takvih zbrkanih računica MRMS-a.

S obzirom da je većina rješenja koja su odaslana umirovljenima prema posebnim propisima (za sada s odgodom od 6 mjeseci za branitelje) utemeljena na koeficijentima za koje ne postoje transparentne računice, koji su izračunavani na razini skupina/kategorija, a ne na individualnoj razini, rečena rješenja su utemeljena na povredama materijalnog prava, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja            te s evidentnim povredama odredaba postupka.

Poznato je da su i SUH, ali i Hrvatska stranka umirovljenika, osobito njezin zastupnik Željko Šemper, izrazito zagovarali potrebu individualnog  razgraničenja individualnih mirovina na dijelove s posebnim i s općim dijelom, a nikako izračun na temelju skupnih koeficijenata, što dovodi do potpune zbrke. Nadalje, kako je jasno da su predviđene dva različita modela usklađivanja mirovina, onaj za umirovljenike ili dijelove mirovina koje su izračunate temeljem općih propisa, te za umirovljenike ili dijelove mirovina izračunatih na osnovu posebnih propisa, takva zbrka već u dogledno vrijeme će uzrokovati materijalna oštećenja dijela umirovljenika.

Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a je na ovoj sjednici zatražila da se, kako bi se barem spriječilo ozbiljnije posljedice donese politička odluka da se usklađivanja mirovina svih kategorija umirovljenika u Hrvatskoj vrši na temelju istog modela. Podsjećamo kako se sada neprecizno i najčešće pogrešno izračunat dio ili cijela mirovina prema posebnim propisima usklađuju prema posebnim (restriktivnim) uvjetima u odnosu na tzv. radničke umirovljenike (mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3%). SUH traži, osobito u uvjetima kad su mirovine cijelu 2014. godinu bile zamrznute, a u ovoj godini možemo očekivati rast na kapaljku, da se sve mirovine usklađuju o istom modelu. To nije podržano na sjednici Nacionalnog vijeća. SUH će stoga ići na pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju u tom dijelu, te i na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 80. ZOMO.