UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

BJELOVAR: Stari s premalo potpore

     U sklopu projekta „Kako do do­stojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", kojeg SUH provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u Bjelovaru je 14. studenoga 2017. godine uspješno realizirana još jedna edukativna radionica, ovoga puta u sjedištu bjelovarske podružni­ce SUH-a.   Okupila je 25 sudionika, a uvodne riječi su dale predsjednica po­družnice Ana Široki te potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam, dok su uvodna predavanja o pravima starijih osoba iz sustava socijalne skrbi dali socijalna radnica Danijela Popović te pravnik Zlatko Musa iz bjelovarskog Centra za socijalnu skrb.

     Pitanja je bilo mnogo, kaže Ana Ši­roki, a kako i ne bi. Mnogo problema muči naše umirovljenike: „Svi su, očeki­vano, bili usredotočeni na pitanja zbog čega mirovine ne idu gore, poput cije­ne sindikalne košarice? Naše mirovine su niske, a znamo da su naši umirovlje­nici predzadnji u Europi po visini miro­vine, iza nas je samo Bugarska."

     Široki dodaje kako su takva pitanja razumljiva s obzirom na činjenicu da velik dio naših umirovljenika već dugo živi na rubu siromaštva. Ističe i tužnu stvarnost onih koji su zbog vlastite dje­ce svoju kuću dali pod hipoteku. „Bili smo uvjereni kako će naša djeca dobro živjeti, da se neće ovoliko mučiti... No, eto, naša je država takva kakva je i ljudi su, opravdano, posve razočarani, a me­hanizama socijalne potpore za starije gotovo i nema." Dodaje kako su po­stavljali i pitanja o zdravstvenom osi­guranju, s obzirom na nelogičnost ve­likih nadoplata ili plaćanja lijekova, koji često budu posve nedostupni građani­ma. Istaknuli su i neučinkovitost zdrav­stvenog sustava u bolnicama, gdje su umirovljenici prisiljeni ili strpljivo čeka­ti svoj red ili platiti privatno toliko po­treban liječnički pregled. A otkuda i s čime, s pravom se pitaju umirovljenici.

     Unatoč problemima s kojima se sva­kodnevno susreću, bjelovarski SUH-ov- ci nakon radionice još su se neko vrije­me zadržali u prostorijama podružnice, komentirajući kako su ovakve radionice itekako od pomoći ljudima koje nepra­vedni mirovinski, socijalni i zdravstveni sustavi sve više zanemaruje.

 

 Bjelovar: Svi na prosvjed!

     Uz brojne članove i članice podružnice SUH-a Bjelovar te goste, 21. srpnja u hotelu Central u Bjelovaru, održana je izvještajna skupština podružnice. Predsjednica Ana Široki pozdravila je sve prisutne, a po­sebno Đurđicu Kahlinu u ime SSSH, Jasnu Grgić-Škaurin u ime gradonačelnika, Sandru Cindrić u ime župana Bjelovarsko-bilogorske županije te Milana Tomičića, zamjenika predsjednice SUH-a.

     Kahlina je u kratkom obraćanju pozvala na jaču suradnju SUH-a i SSSH te pozdravila angažman članova u prvomajskom prosvjedu. O radu SUH-a na nacionalnoj razini i važnosti izlaska na prosvjed u listopadu ove godine govorio je Tomičić te podsjetio na preniske mirovine i poraznu statistiku o položaju starijih osoba u Hrvatskoj. Nakon formalnog dijela skupštine i usvajanja financijskog plana i programa rada, kako i priliči, usli­jedila je zabava uz pjesmu, hranu i ples.

BJELOVAR: Dan iznenađenja

     I ove godine održana je godišnja izvještajna skupština Bjelovarske podružnice SUH-a, te ujedno obilježio Međunarodni dan starijih osoba. Ovoga puta je predsjednica Ana Široki osmislila jedno iz­nenađenje za članove, točnije - za bračne parove koji su zajedno pristupili u članstvo SUH-a. Svaki je par dobio zahvalnicu i buket cvijeća! Dodijeljene su i zahvalnice zaslužnima. Skupštini su pri­sustvovali i brojni gosti, a radni dio skupštine protekao je vrlo kon­struktivno u nazočnosti oko 160 članova i gostiju, koji su se nakon djela, prihvatili i jela. U prelijepom objektu Hotela Central, druže­nje je nastavljeno uz glazbu i ples te je trajalo do kasno u noć.

Read more...

 

BJELOVAR: Nove inicijative, glazba i ples

     Podružnica SUH-a Bjelovar održala je Izvještajno-izbornu skupštinu 30. lipnja 2016. godine u prostoru hotela „Central“ u Bjelovaru. Uz redovni dio skupštine, članovi podružnice i njihovi gosti uživali su u večeri, živoj glazbi i druženju. Skupštini je pri­sustvovala potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam, predstav­nici Thalassotherapije iz Crikvenice, te članovi Županijskog i Gradskog Odbora Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).

     Izabrana su radna tijela Skupštine, a za novu predsjednicu je ponovno izabrana dosadašnja predsjednica Ana Široki. U Izvještaju o radu i djelovanju podružnice istaknute su brojne aktivnosti poput organiziranja edukativnih predavanja, izleta i druženja za članove. Svake godine 50 umirovljenika odlazi na liječenje u Thalassotherapiju u Crikvenici, a posebno su ponos­ni na organizaciju dobrosusjedske pomoći u kući koju pružaju bolesnim i nepokretnim članovima.

     Angelina Belošević, predsjednica Radnog predsjedništva predstavila je inicijativu da se organizira civilni nadzor domova za starije osobe, a da Ministarstvo socijalne skrbi pojača nadzor nad privatnim domovima jer su zapažanja korisnika i žalbe na smještaj i postupke svakodnevne. Nakon službenog dijela, druž­enje se još dugo nastavilo uz pjesmu i ples.

BJELOVAR: Disanje na plaži

     Članovi bjelovarske podružnice SUH-a kažu kako slijede svoje programske pla­nove kojima je cilj podizanje kvalitete ži­vota i zdravlja članova. Tako je Podružni­ca SUH-a Bjelovar za svojih tridesetak članova organizirala boravak u Thalassotherapiji - Crikvenica u razdoblju od 7. do 13. lipnja 2015....

Read more...