UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

6. sjednica Glavnog odbora SUH-a

SUH nezadovoljan položajem umirovljenika

• Kako bi osnažio, SUH mora omasoviti svoje članstvo!

 

Članovi Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske na šestoj su sjednici, održanoj u Zagrebu 21. travnja 2011., izrazili nezadovoljstvo nebrigom o dostojanstvu i sve težem položajem hrvatskih umirovljenika.

Kako je tijekom prezentacije o aktualnim problemima rekao predsjednik Stjepan Krajačić, SUH je javno od Vlade zatražio zaustavljanje divljanja cijena i odmrzavanje mirovina i njihovo usklađivanje, jer inače ugroženi umirovljenici još dublje klize u zonu siromaštva. Na žalost, gospodarski oporavak i razvoj odvijaju se presporo, eksperti poručuju da javnu potrošnju treba smanjiti za 20 milijardi kuna, od čega bi mirovine trebale činiti 10 milijardi! Inflacija će u ovoj i sljedećoj godini iznositi najmanje po 3%. Vlada ipak ne planira odmrznuti mirovine, pa će mirovine i dalje realno padati.

SUH je zatražio da se odmah pristupi reformi mirovinskog sustava i izdvoji posebne/ povlaštene mirovine iz fonda međugeneracijske solidarnosti. Nadalje, zajedno sa sindikatima aktivnih radnika, SUH je upozorio na fenomen neplaćanja doprinosa iz bruto plaća te zatražio kazneni progon neplatiša. SUH je intervenirao nizom prijedloga u program Nacionalnog vijeće za umirovljenike i starije osobe pri vladi RH, ali nije zadovoljan dosadašnjim pristupom rješavanju problema umirovljenika. Također, posredstvom SSSH-a i Gospodarskog socijalnog vijeća, upozoravalo se na pogoršan položaj umirovljenika, ali bez rezultata. Lista zahtjeva SUH-a je podugačka: uređenje drugog mirovinskog stupa, uključenje dodatka za tzv. nove umirovljenike u osnovicu, ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za više mirovine; smanjivanje iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja za uzdržavane članove obitelji, povećanje poreznog cenzus za umirovljenike... Vrhu vlasti je predložena i promjena izbornog modela, kako bi se omogućilo glasanje za osobe, a ne za stranačke liste.

Što će SUH poduzeti? Sukladno svojim temeljnim ciljevima i programima, zaključeno je, SUH će se i dalje boriti za dostojanstvo i bolji položaj umirovljenika i starijih osoba prvenstveno kvalitetnim i stručnim prijedlozima o svim bitnim pitanjima koja utječu na položaj umirovljenika. Da bi u tome bio učinkovitiji, SUH će intenzivirati svoje aktivnosti na povećanju broja članova i jačanju organizacijske strukture. S tim je ciljem odlučeno da će se u svim županijama održati tematske rasprave o načinima pridobivanja članova i zaštite njihovih interesa.

 

GLAVNI ODBOR: 6. sjednica - powerpoint prezentacija

Program SUH-a za 2011.godinu

Izvještaj o radu SUH-a za 2010. godinu