UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

HOBIJI SU ZDRAVI I ZA TIJELO I ZA DUŠU

Pleti i cvati

 

     Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pa­žnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisut­ni u obitelji. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtijeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirno­ćom i spokojstvom, što se kasnije odraža­va i sniženjem krvnog tlaka.

Sve pod kontrolom

     Hobiji pružaju umirujući osjećaj kon­trole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organiz­ma. Možda čovjek ima malo toga za go­voriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobiva kredit, zasluge - i zadovoljstvo - nakon dobro obavljenog posla.

     Znanstveno je potvrđeno da fizička aktivnost produžuje životni vijek, me­đutim i ona manje aktivna zanimanja su zdrava. Jedna je švedska studija pokazala da ljudi koji su redovno uključeni u hobi­je, kao što su, na primjer, šivanje, obrađi­vanje vrta, pravljenje goblena, itd., imaju manju vjerojatnost da će patiti od men­talnih smetnji. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, našlo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, razmišljanje - kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki - imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija.

Demencija, pa-pa!

     Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jest smanjuje rizik od nastanka demencije.

     Mnogi hobiji imaju i društveni karak­ter. Od igranja karata, kao što je bridž, igranja šaha, do razmjena raznih pred­meta s drugim kolekcionarima (kao što su na primjer poštanske marke itd.). Takvo angažiranje u kontaktima sa sličnim du­šama, stimulira i pojačava imunitet orga­nizma.

     Jedna japanska studija, provedena na gotovo 12.000 osoba, je našla da muškar­ci koji imaju razne hobije ili su uključeni u različite aktivnosti svoje lokalne zajedni­ce, imaju manju vjerojatnost da će umri­jeti od moždanog udara ili drugih cirkulatornih oboljenja, nego oni bez ijednog hobija ili oni koji su društveno potpuno pasivni.

Promjena život znači

     Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Ustva­ri, zašto ne biste unijeli malo promje­ne u svoj život? Dok uživate u toj maloj promjeni, zabavi, vi istovremeno s tim možete pomoći borbi protiv svoje even­tualne depresije, stresa kojem ste gotovo permanentno izloženi, visokom krvnom tlaku itd.

     Obrađivanje vrta, primjerice, je sasvim sigurno nešto više nego samo usaditi ne­koliko lijepih cvjetova i nadati se da će procvjetati. Naime, predan odnos prema svojem vrtu može rezultirati poboljša­njem našeg dišnog i srčanožilnog susta­va, boljoj snazi i fleksibilnosti organizma.

     Nekome hobi može biti stvaranje no­vih recepata za ukusne obroke ili kolače. Putovanja mogu iznijeti na vidjelo dio vas koji bi inače mogao ostati neotkriven. Tu se ne radi samo o skupim putovanjima. Tu se radi o otkrivanju života i kultura u izabranoj destinaciji. Bez obzira koju vrstu putovanja planirate - opušteno ležanje na plaži, putovanje automobilom ili neka pustolovina - svako putovanje kao hobi znači da ćete uživati u jednom dodatnom elementu nezavisnosti u svom životu.

Čitaj, snimaj, gledaj

     Kad razvijete naviku čitanja, manje je važno što čitate, a važnija je činjeni­ca da osjećate zadovoljstvo u tom činu. Umjetnost nije samo stvoriti nešto lijepo. Radi se o tome da otkrivate jednu tajnu stranu sebe. Za vrijeme tog otkrivanja čo­vjek također uživa u jednom unutarnjem miru i emocionalnoj ravnoteži, koju oso­ba možda traži. Nema potrebe kupovati skupu opremu. Nabavite najjednostavniji i najjeftiniji fotoaparat i počnite snimati. Nemojte podcijeniti mentalne i fizičke koristi od fotografiranja. Privlačnost „hva­tanja" prirode u svoj njezinoj ljepoti, kom­binirana je sa svim onim zdravstvenim ko­ristima boravka u prirodi.

     Ljudi se prečesto ne potrude pronaći vrijeme za hobije u kojima uživaju, zato jer misle da hobiji nisu važni. Međutim, odabrati pravi hobi stvara osjećaj mental­ne i fizičke stabilnosti, koja nam je potreb­na da budemo zdravi, kako starimo. Kad se osjećamo nesretni, imamo sklonost okriviti okolnosti u životu, umjesto da se zapitamo činimo li išta što će pridonijeti našoj vlastitoj sreći.

Uhvati sreću

     Kad malo razmislite o aktivnostima u kojima uživate, kao što su npr. planina­renje, slaganje puzzli, kuhanje, skuplja­nje poštanskih maraka itd., uočit ćete da ako za njih pronađete vrijeme, da će vam ti hobiji povećati sreću na dnevnoj bazi. Pronaći hobi koji je usmjeren prema va­šem osobnom interesu može pomoći bo­ljem snu, manjoj upotrebi lijekova i čak smanjenju prekomjerne tjelesne težine.

     Vesele fizičke aktivnosti stimuliraju lu­čenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće" i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom. Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. U svakodnev­noj jurnjavi, ključ ukupnog blagostanja i sreće je ravnoteža. Kada se radi ili samuje, puno sati na dan, čovjek gubi ono vrijeme koje bi mogao provesti s prijateljima, svo­jom obitelji ili u nekoj rekreativnoj vožnji biciklom, nogometu itd. Ljudi permanen­tno traže stanje ravnoteže i kada sudje­lujemo u stvarima u kojima uživamo, u mogućnosti smo povećati ukupnu sreću i samopouzdanost.

     Ima ih koji kažu: „I ja bih imao hobi, ali nemam vremena za to." To je laž. Tko ima volju, nađe i vrijeme. Prema tome, kažu eksperti, nastavite sa svojom ribičijom, skupljanjem lutaka ili papirnatih salveta iz ugostiteljskih objekata. Možda će drugi misliti da ste opsjednuti, međutim vi zna­te najbolje kako stvari stoje.

dr. Ivo Belan