UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

HOBIJI SU ZDRAVI I ZA TIJELO I ZA DUŠU

Pleti i cvati

 

     Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pa­žnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisut­ni u obitelji. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtijeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirno­ćom i spokojstvom, što se kasnije odraža­va i sniženjem krvnog tlaka.

Sve pod kontrolom

     Hobiji pružaju umirujući osjećaj kon­trole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organiz­ma. Možda čovjek ima malo toga za go­voriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobiva kredit, zasluge - i zadovoljstvo - nakon dobro obavljenog posla.

     Znanstveno je potvrđeno da fizička aktivnost produžuje životni vijek, me­đutim i ona manje aktivna zanimanja su zdrava. Jedna je švedska studija pokazala da ljudi koji su redovno uključeni u hobi­je, kao što su, na primjer, šivanje, obrađi­vanje vrta, pravljenje goblena, itd., imaju manju vjerojatnost da će patiti od men­talnih smetnji. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, našlo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, razmišljanje - kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki - imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija.

Demencija, pa-pa!

     Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jest smanjuje rizik od nastanka demencije.

     Mnogi hobiji imaju i društveni karak­ter. Od igranja karata, kao što je bridž, igranja šaha, do razmjena raznih pred­meta s drugim kolekcionarima (kao što su na primjer poštanske marke itd.). Takvo angažiranje u kontaktima sa sličnim du­šama, stimulira i pojačava imunitet orga­nizma.

     Jedna japanska studija, provedena na gotovo 12.000 osoba, je našla da muškar­ci koji imaju razne hobije ili su uključeni u različite aktivnosti svoje lokalne zajedni­ce, imaju manju vjerojatnost da će umri­jeti od moždanog udara ili drugih cirkulatornih oboljenja, nego oni bez ijednog hobija ili oni koji su društveno potpuno pasivni.

Promjena život znači

     Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Ustva­ri, zašto ne biste unijeli malo promje­ne u svoj život? Dok uživate u toj maloj promjeni, zabavi, vi istovremeno s tim možete pomoći borbi protiv svoje even­tualne depresije, stresa kojem ste gotovo permanentno izloženi, visokom krvnom tlaku itd.

     Obrađivanje vrta, primjerice, je sasvim sigurno nešto više nego samo usaditi ne­koliko lijepih cvjetova i nadati se da će procvjetati. Naime, predan odnos prema svojem vrtu može rezultirati poboljša­njem našeg dišnog i srčanožilnog susta­va, boljoj snazi i fleksibilnosti organizma.

     Nekome hobi može biti stvaranje no­vih recepata za ukusne obroke ili kolače. Putovanja mogu iznijeti na vidjelo dio vas koji bi inače mogao ostati neotkriven. Tu se ne radi samo o skupim putovanjima. Tu se radi o otkrivanju života i kultura u izabranoj destinaciji. Bez obzira koju vrstu putovanja planirate - opušteno ležanje na plaži, putovanje automobilom ili neka pustolovina - svako putovanje kao hobi znači da ćete uživati u jednom dodatnom elementu nezavisnosti u svom životu.

Čitaj, snimaj, gledaj

     Kad razvijete naviku čitanja, manje je važno što čitate, a važnija je činjeni­ca da osjećate zadovoljstvo u tom činu. Umjetnost nije samo stvoriti nešto lijepo. Radi se o tome da otkrivate jednu tajnu stranu sebe. Za vrijeme tog otkrivanja čo­vjek također uživa u jednom unutarnjem miru i emocionalnoj ravnoteži, koju oso­ba možda traži. Nema potrebe kupovati skupu opremu. Nabavite najjednostavniji i najjeftiniji fotoaparat i počnite snimati. Nemojte podcijeniti mentalne i fizičke koristi od fotografiranja. Privlačnost „hva­tanja" prirode u svoj njezinoj ljepoti, kom­binirana je sa svim onim zdravstvenim ko­ristima boravka u prirodi.

     Ljudi se prečesto ne potrude pronaći vrijeme za hobije u kojima uživaju, zato jer misle da hobiji nisu važni. Međutim, odabrati pravi hobi stvara osjećaj mental­ne i fizičke stabilnosti, koja nam je potreb­na da budemo zdravi, kako starimo. Kad se osjećamo nesretni, imamo sklonost okriviti okolnosti u životu, umjesto da se zapitamo činimo li išta što će pridonijeti našoj vlastitoj sreći.

Uhvati sreću

     Kad malo razmislite o aktivnostima u kojima uživate, kao što su npr. planina­renje, slaganje puzzli, kuhanje, skuplja­nje poštanskih maraka itd., uočit ćete da ako za njih pronađete vrijeme, da će vam ti hobiji povećati sreću na dnevnoj bazi. Pronaći hobi koji je usmjeren prema va­šem osobnom interesu može pomoći bo­ljem snu, manjoj upotrebi lijekova i čak smanjenju prekomjerne tjelesne težine.

     Vesele fizičke aktivnosti stimuliraju lu­čenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće" i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom. Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. U svakodnev­noj jurnjavi, ključ ukupnog blagostanja i sreće je ravnoteža. Kada se radi ili samuje, puno sati na dan, čovjek gubi ono vrijeme koje bi mogao provesti s prijateljima, svo­jom obitelji ili u nekoj rekreativnoj vožnji biciklom, nogometu itd. Ljudi permanen­tno traže stanje ravnoteže i kada sudje­lujemo u stvarima u kojima uživamo, u mogućnosti smo povećati ukupnu sreću i samopouzdanost.

     Ima ih koji kažu: „I ja bih imao hobi, ali nemam vremena za to." To je laž. Tko ima volju, nađe i vrijeme. Prema tome, kažu eksperti, nastavite sa svojom ribičijom, skupljanjem lutaka ili papirnatih salveta iz ugostiteljskih objekata. Možda će drugi misliti da ste opsjednuti, međutim vi zna­te najbolje kako stvari stoje.

dr. Ivo Belan