UVODNA RIJEČ

Ne sprdajte se s nama

Piše: Jasna A. Petrović

     Facebook je postao jedan ogromni virtualni dom umirovlje­nika. Danas ima blizu dvije i pol milijarde aktivnih korisnika koji ga upale barem jednom mjesečno, a broj starijih od 55 godina ubrzano raste. Sindikat umirovljenika Hrvatske od 2015. godine vodi tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaš­tva starijih osoba, koja upravo ovih dana puni 15.000 pratitelja. Godine 2018. objavljene su 423 objave, sa 2,31 milijuna dosega. U prva dva i pol mjeseca 2019. godine broj starijih vjernih prati­telja se povećava i naša stranica postaje platforma glasnog pro­testa protiv narušavanja dostojanstva umirovljenika, ignoriranja masovnog siromašenja, protiv poniženja kopača kanti za smeće i kontejnera, protiv vlasti koje iskazuje tek bešćutnost i hladnoću iz svojih zamrznutih srca.

     Ljudi se koriste društvenim mrežama kako bi se zbližili, pove­zali sa starim poznanicima i sprijateljili s novim ljudima, odnosno održavali postojeće i stvarali nove društvene veze te kako bi po­dijelili i razmijenili razne informacije. No, u novije vrijeme sve je prepoznatljiviji trend interesnog okupljanja. Slično kao s našim Pokretom zbiva se i s portalima Mirovina.hr, Mojevrijeme.hr, Treća dob i sličnima, koji kritički propitkuju svoje pratitelje o temeljnim pitanjima stvarnosti koja se odnosi na treću dob.

     Društvene su mreže postale neizostavan element političke ko­munikacije, ali i kreacije; i to ne samo u uoči izbora, već kao svojevr­sni kontinuirani format za političko okupljanje i izražavanje.

     Kad bi pokondireni političari, kao i njihove obavještajne službe, s nešto više pozornosti čitali komentare na portalima i stranicama koje okupljaju starije „društvene igrače", otkrili bi kakva je njihova percepcija hrvatske političke scene i pojedinih političkih aktera, osobito onih iz redova vlasti. Na stotine stari­jih građana pod imenom i prezimenom, s vidljivim gađenjem i    neočekivano oštrim komentarima prepoznaju svoje pravo na optužbu vladajućih.

     „Ova vlast svakom svojom odlukom doprinosi sve većem ra­slojavanju hrvatskog društva. Pri tome sve više uzimaju za sebe, na račun budućih generacija, a na štetu tihe većine. To su shvatili mladi, obrazovani i sposobni, pa iseljavaju. Svojom sebičnom po­litikom doveli su nas da zaostajemo za zemljama koje su bile iza nas prije njihovog dolaska na vlast i do toga da nas danas ima manje od četiri milijuna", navodi ovih dana jedan umirovljenik te dodaje kako će uskoro na izborima moći iskazati svoju gorčinu.

     Umirovljenica iz Slavonije dodaje prijeteći: „Ne sprdajte se s nama!", jer ćemo znati uzvratiti. Ima nas 1,2 milijuna i trebat ćete naše glasove.

     I doista, dosta! Dosta gomila odbijenica za sve umirovljeničke zahtjeve, dosta usklađivanja mirovina od 20 kuna, dosta odlazaka u mirovinu nakon 40 godina radnog staža s jedva 2.000 kuna, do­sta pogodovanja povlaštenima, uvođenja nameta za starije voza­če, izgladnjivanja udovica koje kopaju po kontejnerima i skupljaju plastične boce, dosta marginalizacije i poniženja, dosta zanema­rivanja sijedih glava.

     Ili kao što kaže naša pratiteljica na Facebooku: „Ne sprdajte se s nama!"

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BENEFICIRANI UMIROVLJENICI

90 dana za spas i dodatak

 

     Telefon u Sindikatu umirovljenika Hrvatske zadnjih dana 2018. „napali" su korisnici mirovina koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osi­guranju individualne kapitalizirane štednje (drugi stup), a ostvarili su staž osiguranja s povećanim trajanjem te im je prije 1. siječnja 2019. iz prvog stupa određena osnovna mirovina, a iz drugog stupa mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Takvima nije bio omogućen prijelaz u prvi stup te ostvarivanje dodatka na mirovinu od 27 posto, što je za posljedicu imalo njihove niže mirovine. Međutim, mirovinska reforma je i njima donijela lijepe vijesti.

     Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Za­kona o mirovinskom osiguranju (čl. 50. st. 1.) beneficirani korisnici mirovine ostvarene prema propisima važećim do kraja 2018., kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. određena osnovna mirovina iz pr­vog stupa, a mirovina prema programu mirovinskog osi­guravajućeg društva iz drugog stupa, mogu u roku od 90 dana od stupanja na snagu izmjena ZOMO-a (najkasnije do 31. ožujka 2019.) podnijeti zahtjev za određivanje mi­rovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u pr­vom stupu.

     U ovom trenutku se ne zna koliko će se od ukupno 600 beneficiranih umirovljenika prijaviti za povratak u prvi stup, ali se procjenjuje da će biti zainteresiranih, zbog toga jer će time ostvariti pravo na dodatak na miro­vinu od 27 posto, ali tek od početka primjene Zakona, od 1. siječnja 2019.

     Za ostvarivanje ovog prava potrebno je u roku od 90 dana, počevši od 1. siječnja 2019., podnijeti zahtjev Hr­vatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO će ko­risnicima mirovine koji su bili osigurani i u II. stupu, a ko­jima je u I. stupu određena osnovna mirovina (čl. 91. st. 1. i 2. ZOMO-a) ili osnovna invalidska mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 1. siječnja 2019. odrediti dodatak na osnovnu mirovinu po službenoj dužnosti, bez donoše­nja rješenja ako je mirovina u isplati.

     Ako korisnik beneficirane mirovine podnese takav za­htjev, na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osi­guranja individualne kapitalizirane štednje određuje se dodatak u postotku od 27 posto, a na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002.) određuje se u postotku od 27 posto po­množenom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj je osiguranik stekao pravo na mirovinu.

     Hoće li svi biti obaviješteni? Prema informaciji koju smo dobili od HZMO-a, koristit će se svi dostupni kana­li koji između ostalog obuhvaćaju suradnju s medijima, komunikaciju preko info-telefona, internetskih stranica i društvenih mreža, izdanja u raznim publikacijama (pri­mjerice, podlistak i u vašem listu), te izdavanje stručno-in- formativnih publikacija Zavoda (pisanih i elektroničkih). Intenzitet i oblik komunikacije se prilagođava konkret­nim projektima, s ciljem kako bi korisnici mirovina s be­neficiranim stažem saznali svoja prava. Želimo im sreću.