UVODNA RIJEČ

Prvi april je prošao

Piše: Milan Dalmacija

     Umirovljenička populacija, oko 1,2 milijuna ljudi, svakod­nevno trpi udarce sa svih strana, pa i od onih koje su birali da ih zastupaju i vode brigu o njima. Tako je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, inače poznat po tome da mu je jezik brži od pameti, ponovno briljirao. I to dvaput.

     „I dalje će većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u du­ćanima, medicinske sestre, svi oni koji ulaze na tržište rada s 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 24.-25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65. osigurati radit će do 67 godina", reče Pavić i ostane živ prvi put.

     To bi funkcioniralo u savršenom gospodarsko-političkom okruženju, a svi dobro znamo da ništa na ovom svijetu nije sa­vršeno, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Naime, krajem veljače je u Hrvatskoj od nešto više od 1,5 milijuna osiguranika, njih gotovo 350.000 radilo na određeno vrijeme, a malo iznad 50.000 u ne­punom radnom vremenu. U skupini onih između 15 i 39 godina registrirano je 25.800 prijava na nepuno radno vrijeme. Ako uz­memo u obzir prosječno trajanje studija od 7,5 godina i stručno osposobljavanje koje traje godinu dana i još godinu dana traže­nja posla, naš bi budući penzić, s ovakvim nesigurnim radnim vi­jekom, u mirovinu mogao otići i u 70. Da ne spominjemo stotine tisuća honoraraca, kojima su doprinosi smanjeni. Dakle, budu­ćim generacijama ne gine ništa drugo negoli najniža mirovina. A što je s onima koji su otišli u mirovinu i dobili mogućnost da je radom mrvicu poboljšaju?

     „Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenici­ma koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisni­ma", reče Pavić i ostane živ drugi put.

     Iako nije dobro što ljudi moraju raditi dok su u mirovini (a što dovoljno govori o kvaliteti mirovinskog sustava), oni su na to pri­siljeni, jer s prosječno 2.407 kuna su svakoga mjeseca u troumici: hoće li sve dati na normalnu prehranu, hoće li platiti režije da im ne sjedne ovrha ili će odabrati život bez nužnih lijekova? Nema tu riječi o socijalizaciji, već o pukom preživljavanju.

     Uostalom, umirovljenici su socijalizirana bića. Ministar ne zna da sve SUH-ove podružnice provode brojne aktivnosti na kojima se umirovljenici mogu družiti, zabavljati se i nakratko za­boraviti sve ovo. Izleti, plesnjaci, spontana druženja su način na koji naši penzići ostaju u društvu. Oni se ne uključuju u njega, jer su odavno njegov dio. A i bili su dovoljno korisni kroz svoj radni vijek i red je da se malo i odmore. Zaslužili su.

     Ali nisu zaslužili biti bijesni čitave godine. Prvi april je prošao i ovakve izjave više nisu šala. Umirovljenici su nam to potvrdili na našoj tematskoj Facebook stranici: „Od povišice što dobijemo možemo kupiti karton jaja i gađati ga. Možda više neće pričati gluposti i ponižavati ljude", reče ljutito Slavica Grubešić.

     Pa, ministre, sretan Uskrs žele vam društveno uključeni, kori­sni i bijesni umirovljenici.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova

 

ZAHTJEV ZA POVLAČENJE PRIJEDLOGA O OBVEZNIM PLAĆENIM LIJEČNIČKIM PREGLEDIMA ZA STARIJE VOZAČE

 

Poštovani gospodine ministre Božinoviću,

 

     Potaknuti novim Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 108/17), koji upravo kreće u proceduru, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju da se po četvrti put u tri zadnje godine nastoji uvesti obvezan liječnički pregled prilikom produljenja vozačke dozvole za vozače starije od 65 odnosno 67 godina.

     Na zahtjev najvećih umirovljeničkih udruga na 10. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike, u čijem radu su sudjelovali i dužnosnici Ravnateljstva policije, raspravljena su nepotpuna i neargumentirana statistička uporišta kojima se nastojalo dokumentirati potrebu uvođenja takve odredbe. Na sjednici je također zaključeno kako će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ime umirovljeničkih udruga zatražiti prijam u Ministarstvu unutarnjih poslova, kako bi se izložila argumentirana stajališta predstavnika 282 tisuće vozača starijih od 65 godina. Međutim, kako do takvog razgovora još nije došlo, Matica i Sindikat umirovljenika se obraćaju ovim direktnim putem.

     Od kolovoza 2014., kad je takav prijedlog o uvođenju obveznih pregleda za starije vozače prigodom obnove vozačke dozvole pokrenula tadašnja Kukuriku vlada, snažan lobi medicine rada i liječničke komore, u suradnji sa Službom za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije MUP-a, zagovarao je „usklađivanje s europskim propisima“. Takvi su zahtjevi nastavljeni i 2016. (Oreškovićeva vlada) i 2017. (Most) s pozivanjem na određene europske direktive, koje su se, međutim, odnosile na npr. auto sjedalice za djecu, a najnovije na vozačke dozvole u prometu osoba i tereta. Sada svjedočimo ponovljenom pokušaju uvođenja obveznih zdravstvenih pregleda, a sve kako bi se lobiju medicine rada omogućilo probitačne zarade.

             Upravo je nevjerojatno, ali i nedopustivo to što je u službenom materijalu koji je objavljen u e-savjetovanju o procjeni učinka, navedena neistina zbog kojeg bi i Vi, gospodine ministre, trebali tražiti odgovornost onih koji su se to usudili napraviti. Obrazloženje za javno savjetovanje jest da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Potrudili smo se i sami nabavili integralni tekst Direktive (EU) 2018/645 Europskog parlamenta i vijeća od 1. travnja 2018. godine na koju se službeno pozivaju Vaši „stručnjaci“. Ostali smo zaprepašteni. Nigdje, ni u jednom retku, nema ništa od promjena vezanih za osobe starije od 65 godina, a upravo se to navodi kao polazna osnova za ozbiljnu izmjenu zakona. Upozoravamo da to ne bi smjelo ostati bez posljedica po one koji su servirali notornu laž spram javnosti.

            Dakle, korišteni su  „argumenti“, jednaki kao i prije šezdeset godina od strane Auto Moto Saveza Jugoslavije, kad je naglašavano kako su vozači krivci u 70 posto prometnih nesreća. Istina je, međutim, drugačija.

     Unutar Plana zakonodavnih aktivnosti MUP-a za 2019. godinu stoji kako se izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastoji „smanjiti broj nesreća koje su uzrokovali vozači stariji od 65 godina“, a ista formulacija upotrijebljena je na čak pet mjesta unutar dokumenta, bez ikakvih dodatnih objašnjenja i argumenata, iako je poznato da su u samo 10,5 posto prometnih nesreća sudjelovale osobe starije od 65 godine.

     Međutim, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i višekratno u javnosti, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i voditelj Odjela za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa Vladimir Trivunović su navodili statistike koje nisu istovjetne onima na web stranicama MUP-a te zanemarivali zakone i praksu zemalja Europske unije, kao i postojeće prihvatljivo zakonsko uređenje u Hrvatskoj. Naime, hrvatski zakon polazi od toga da starost nije bolest te se stavlja u obvezu liječnicima primarne zdravstvene zaštite da za sve vozače vrše prijavu policiji ukoliko nisu zdravstveno sposobni za vožnju. Posve je logično da o tome prosuđuju liječnici koji poznaju pacijenta i njegovu/njezinu terapiju te da to čine besplatno, a ne da se obvezuje starije vozače na odlazak na pregled stručnjaku medicine rada koji ih prvi put vidi u životu i to uz naknadu od najmanje 450 kuna.

     Predloženo rješenje koje sankcionira starije vozače nije niti u duhu europske prakse. Zemlje članice nisu obvezne propisati obvezne liječničke preglede za obnovu vozačke dozvole starijim vozačima, ali to mogu učiniti. Također, nigdje ne piše da se takvi pregledi moraju obavljati kod liječnika medicine rada, što se kod nas uporno gura kako bi se pogodovalo pojedinim privatnim liječnicima na uštrb javnog zdravstvenog sustava i umirovljenika. Primjera pozitivne prakse u EU ima na pretek i nabrojat ćemo samo neke. Danci obnavljaju vozačke nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, u Nizozemskoj se vozačka produljuje na pet godina bez pregleda, a u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja za upravljanje vozilom.

     Dodajmo i to da, s obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna, a 52 posto umirovljenika ispod linije siromaštva (2.321 kune), te da 23 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu, jasno je da plaćanje liječničkog pregleda kod medicine rada predstavlja ogroman problem, ali i diskriminaciju starijih vozača.

     Nadalje, držimo pogrešnim što kao zainteresirana strana nismo bili uključeni u rad radne skupine za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već samo predstavnici Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i MUP-a uz podršku liječničkih udruga. Doista se ne bi smjelo bez relevantnih istraživanja i statistika kroz zakonska rješenja pogodovati samo jednoj interesnoj skupini privatnika u zdravstvu. Osim toga, potrebno je provesti reviziju sudskih odluka, kao što je to u svojem istraživanju provela Poliklinika Zagreb (bivši Zavod za prometnu medicinu i psihologiju prometa) u kojem je utvrđeno da niti u jednoj sudskoj presudi kao uzrok prometnih nesreća nije navedena starost ili bolest, pa je očito ovdje riječ o čudnoj raboti.

     Stoga Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika neće stati, nego će sa svime upoznati i Vladu i Sabor i pozvati ih da ne nasjedaju prijedlozima kojima bi se u zakon unijele odredba s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućem odnosom prema starijim osobama. Uz to napominjemo da je sadašnji, važeći, Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj usklađen s europskim propisima i da samo tražimo da u dijelu koji se odnosi na obnovu vozačkih dozvola ostane na snazi postojeća regulativa. 

 

     U Zagrebu, 21.01.2019.

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                      Sindikat umirovljenika Hrvatske

Višnja Fortuna, predsjednica                                       Jasna A. Petrović, predsjednica