UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
kakvo usklađivanje mirovina tražimo
Nema za nas, ima za njih
Pišu nam umirovljenici kako su osramoćeni i poniženi, jer su usklađivanjem mirovina u ožujku dobili pet do petnaest kuna veću mirovinu. Posebno je bijes izazvalo to usklađivanje od 0,94 posto, koje se nekima učinilo na prvi pogled probavljivo, dok nisu saznali da dodani iznos na mirovinu trebaju podijeliti na tri mjeseca, te im je mirovina usklađena samo za neki mizeran iznos mjesečno, za kilu kruha ili litru mlijeka, ili tek mjericu jagoda sa štanda.
Pošalji ministru „medeka"
I maloj bebi je jasno da hrvatske mirovine za većinu umirovljenika nisu adekvatne i dovoljne preživljavanje, te da su daleko od zarađenog prava na dostojanstveni život. Mnogi su htjeli organizirati spaljivanje tih bijednih „medeka" ili desetica kuna na Markovom trgu u Zagrebu, no zabranjeno je paliti novac, posebno javno. Drugi su predlagali da im dostavimo tekući račun resornog ministra, kako bi mu poslali „usklađene" sitniše, no više bi potrošili na poštarinu; a treći su ironično pitali koliko lipa je porasla najniža mirovina...
Sindikat i Matica umirovljenika su 14. veljače uputili zahtjeve za uvođenjem hitnih mjera protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, među kojima je prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina. Kako bi se zaustavio višegodišnji trend pada mirovina u odnosu na plaće potrebno je hitno izmijeniti formulu usklađivanja, i to tako da se obračunava samo prema indeksu koji je više rastao (plaće i cijene). To bi bilo u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50 posto prosječne neto plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi.
U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto - indeks plaće prema mirovinama je čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini: plaće su u tom razdoblju porasle 5,30
posto, a mirovine 2,75 posto - indeks je čak 193. Dakle, kad ministar ponosno zbori kako su lani mirovine najviše rasle od 2008., to je upravo suprotno - najviše su pale.
Ipak stručni tim Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je za potrebe Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe izradio projekcije efekata takvog novog modela usklađivanja, kad bi bio primijenjen od 1.1.2018. Po toj projekciji je jasno da bi se tada mirovine usklađivale 100 posto prema rastu plaća, jer se bilježi, ali i predviđa, daleko veći rast plaća, nego li potrošačkih cijena. Prema važećem modelu su u 2017. godini mirovine rasle za 2,75 posto, dok bi prema prijedlogu umirovljeničkih udruga rasle za 3,40 posto.
Starim modelom u 2018. godini očekuje se rast od samo 2,6 posto, a prema novom modelu 3,1 posto rasta. Iako je riječ o vrlo malom pomaku u usklađivanju mirovina, koje umirovljenicima s niskim mirovinama ne bi bitno pomogao, ipak je riječ o postavljanju novog, boljeg sustava usklađivanja. No, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ga - odbija, jer bi to uzrujalo ministra financija Zdravka Marića. Tvrde da je to previše, a riječ je u 2018. o 169 milijuna kuna više.
Nismo na dnevnom redu
Nova formula za usklađivanje niti nije na dnevnom redu nove mirovinske reforme. Tako da i dalje možemo očekivati samo sitni rast od po jedan do dva posto i povećanje jaza relativne vrijednosti mirovine, tj. udjela neto mirovine u neto plaći od jedva 37 posto. No, imali su novaca sanirati Royal Osiguranje od privatne firme, plaćati dugove pripadnicima HVO-a i povećavati mirovine po posebnim propisima. Nemaju samo za radničke umirovljenike koji dotiču dno bijede.
Eto kako je na zadnje sramotno povećanje mirovina reagirao Stani- slav Solc iz Zagreba: „EUREKA! Doživjeli smo i taj dan! Mirovine nam rastu! Super je povećanje za 0,94% A ja se osobno pitam: sa kojom to pameću premijer i ona osoba iz Titovih dvora misle dobiti nas umirovljenike na izborima?", pita se Stanislav. Pitamo se i mi.
Jasna A. Petrović