UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

kakvo usklađivanje mirovina tražimo

Nema za nas, ima za njih

 

     Pišu nam umirovljenici kako su osramoćeni i poniženi, jer su usklađivanjem mirovina u ožuj­ku dobili pet do petnaest kuna veću mirovinu. Posebno je bijes izazvalo to usklađivanje od 0,94 posto, koje se nekima učinilo na prvi pogled probavljivo, dok nisu saznali da do­dani iznos na mirovinu trebaju podi­jeliti na tri mjeseca, te im je mirovi­na usklađena samo za neki mizeran iznos mjesečno, za kilu kruha ili litru mlijeka, ili tek mjericu jagoda sa štanda.

Pošalji ministru „medeka"

    I maloj bebi je jasno da hrvatske mirovine za većinu umirovljenika nisu adekvatne i dovoljne preživlja­vanje, te da su daleko od zarađenog prava na dostojanstveni život. Mno­gi su htjeli organizirati spaljivanje tih bijednih „medeka" ili desetica kuna na Markovom trgu u Zagrebu, no zabranjeno je paliti novac, posebno javno. Drugi su predlagali da im do­stavimo tekući račun resornog mini­stra, kako bi mu poslali „usklađene" sitniše, no više bi potrošili na pošta­rinu; a treći su ironično pitali koliko lipa je porasla najniža mirovina...

     Sindikat i Matica umirovljenika su 14. veljače uputili zahtjeve za uvođe­njem hitnih mjera protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, među kojima je prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva je promje­na formule usklađivanja mirovina. Kako bi se zaustavio višegodišnji trend pada mirovina u odnosu na plaće potrebno je hitno izmijeniti formulu usklađivanja, i to tako da se obračunava samo prema indeksu koji je više rastao (plaće i cijene). To bi bilo u skladu s predizbornim obe­ćanjem aktualne   Vlade o rastu miro­vina prema 50 posto prosječne neto plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situa­cijom u državi.

U zadnjih osam godina bruto pla­će su porasle 12,10 posto, potrošač­ke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto - indeks plaće prema mirovi­nama je čak 148! Taj disparitet po­sebno je izražen u 2017. godini: pla­će su u tom razdoblju porasle 5,30

posto, a mirovine 2,75 posto - indeks je čak 193. Dakle, kad ministar po­nosno zbori kako su lani mirovine najviše rasle od 2008., to je upravo suprotno - najviše su pale.

     Ipak stručni tim Hrvatskog za­voda za mirovinsko osiguranje je za potrebe Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe izradio projekcije efekata takvog novog mo­dela usklađivanja, kad bi bio primije­njen od 1.1.2018. Po toj projekciji je jasno da bi se tada mirovine usklađi­vale 100 posto prema rastu plaća, jer se bilježi, ali i predviđa, daleko veći rast plaća, nego li potrošačkih cijena. Prema važećem modelu su u 2017. godini mirovine rasle za 2,75 posto, dok bi prema prijedlogu umirovlje­ničkih udruga rasle za 3,40 posto.

     Starim modelom u 2018. godini očekuje se rast od samo 2,6 posto, a prema novom modelu 3,1 posto rasta. Iako je riječ o vrlo malom po­maku u usklađivanju mirovina, koje umirovljenicima s niskim mirovi­nama ne bi bitno pomogao, ipak je riječ o postavljanju novog, boljeg sustava usklađivanja. No, Ministar­stvo rada i mirovinskog sustava ga - odbija, jer bi to uzrujalo ministra financija Zdravka Marića. Tvrde da je to previše, a riječ je u 2018. o 169 mi­lijuna kuna više.

Nismo na dnevnom redu

     Nova formula za usklađivanje niti nije na dnevnom redu nove mirovin­ske reforme. Tako da i dalje možemo očekivati samo sitni rast od po jedan do dva posto i povećanje jaza rela­tivne vrijednosti mirovine, tj. udjela neto mirovine u neto plaći od jedva 37 posto. No, imali su novaca sanirati Royal Osiguranje od privatne firme, plaćati dugove pripadnicima HVO-a i povećavati mirovine po posebnim propisima.    Nemaju samo za radnič­ke umirovljenike koji dotiču dno bi­jede.

     Eto kako je na zadnje sramotno povećanje mirovina reagirao Stani- slav Solc iz Zagreba: „EUREKA! Do­živjeli smo i taj dan! Mirovine nam rastu! Super je povećanje za 0,94% A ja se osobno pitam: sa kojom to pa­meću premijer i ona osoba iz Titovih dvora misle dobiti nas umirovljenike na izborima?", pita se Stanislav. Pita­mo se i mi.

Jasna A. Petrović