UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

O siromaštvu starijih osoba

 

     Uoči Skupštine SUH je organizirao i kratku panel raspravu pod nazivom „Siromaštvo i pandemija: starost kao pre­suda". Na raspravi su sudjelovali prof.dr.sc. Zoran Šućur, s katedre socijalne politike Pravnog fakulteta Zagreb te Andreja Ninić, iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invalidi­tetom Grada Zagreba. Razlog održavanja rasprave je rastuće siromaštvo osoba starije životne dobi, koje se dodatno pogoršalo pandemijom koronavirusa.

     Na raspravi su se tako mogli čuti zastrašujući podaci prema kojima čak 30,1 posto starijih od 65 u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, a taj se broj penje čak na 50,3 posto u slučaju da starije osobe žive kao samci. Udjel prosječne mirovine u pro­sječnoj plaći iznosi svega 37,4 posto te je nakon Irske, najgori u EU. Profesor Šućur je objasnio i razloge zbog čega su žene još ugroženije od muškaraca te se definitivno složio da su mirovi­ne u Hrvatskoj male te da je potrebna hitna izmjena formule njihovog usklađivanja.

     „S jedne strane je privilegija da žene žive duže od muškaraca, ali to sa sobom nosi rizik samačkog života. Samački život je najskuplji, veći su troškovi života, a i žene imaju niže mirovine, zbog nižih plaća ili radi sniženih prihoda zbog porodiljnog dopusta. Jedan dio žena uopće nije participirao na tržištu rada, sve to dovodi do veće ugroženosti žena", objasnio je profesor Šućur, koji se složio sa zahtjevima SUH-a da Vlada mora pod hitno isplatiti i solidarni Covid dodatak, kako bi olakšala život umirovljenicima u vrijeme povećanih troškova života zbog pandemije, ali i povećanog broja smrtnih slučajeva, koje su dijelom i rezultat porasta siromaštva.

     Andreja Ninić je pak prisutnima kazala kako se panel raspra­va simbolično poklopila s proslavom Svjetskog dana socijalnog rada. Predstavila je i neke od brojnih programa i pogodnosti koje njezin ured provodi za osobe starije životne dobi na području Zagreba, te je najavila i skoro donošenje novog Socijalnog plana koji će još više pomoći ugroženim skupinama.

     „Grad Zagreb ima čak 29 programa i mjera kojima obuhvaća ugrožene korisničke skupine, od čega je gotovo polovica usmjerena prema osobama starije životne dobi, što pokazuje da u Gradu jako misle na potrebe starijih osoba", kazala je Ninić i pozvala sve umirovljenike da šalju svoje prijedloge za poboljšanje uslu­ga i uvođenje novih mjera, jer će ih pri izradi novih socijalnih strategija uzeti u obzir.

Igor Knežević