UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
PROVJERITE IMATE LI PRAVO NA BESPLATNO DOPUNSKO!
Cenzus za samca 2.047,20 kuna
Šesnaestogodišnja borba umirovljeničkih udruga za povećanje prihodovnog cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, u kojoj su umirovljeničke udruge organizirale brojna priopćenja, prosvjede pred Vladom, lobiranje u Saboru, službene inicijative, a Hrvatska stranka umirovljenika i peticiju, okončana je slabašnim rezultatima, s obzirom da su umirovljeničke udruge tražile cenzus u visini hrvatske linije siromaštva.
Nažalost, mukotrpnim pregovorima direktno s Ministarstvom zdravstva, pa zatim i ministrom financija Mari- ćem, te na kraju s premijerom Plen- kovićem u prosincu 2019. godine, uz stalno poticanje i daljnje podsjećanje, konačno je 30. ožujka 2020. usvojen izmijenjeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kojim je prihodovni cenzus od 1. svibnja povećan na 2.000 kuna, odnosno 1.563,23 kuna (po članu obitelji).
Održali riječ
Na umirovljeničkoj sceni je nastala pobuna, jer su mnogi ustvrdili kako time nitko novi neće biti oslobođen od plaćanja dopunskog. Tome u prilog je govorila i činjenica da je još u travnju realizirano usklađivanje mirovina za 0,7 posto, pa se očekivalo da će i temeljem takvog mizernog povećanja neki novi umirovljenici izgubiti pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.
Umirovljeničke udruge su zatražile da se na 1. sjednicu Nacionalnog vijeća stavi izviješće o primjeni izmjena Zakona i, gle čuda, pokazalo se da su u Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje održali riječ, jer od početka godine, unatoč usklađivanju mirovina, nisu nikome uskratili već postojeće besplatno dopunsko osiguranje. Dapače, svim osiguranicima kojima je po automatizmu poslana obavijest da će izgubiti dopunsko, to je pravo u naravi zadržano.
Tako je u svibnju izvršena revizija oko 14.000 polica te je utvrđeno da gotovo 6.000 osiguranika koji su pret
hodno izgubili to pravo, imaju pravo biti vraćeni u sustav. Tim je izmjenama Zakona, navodi članica Nacionalnog vijeća iz HZZO-a, Morana Krušarovski, oko 20.000 tisuća siromašnih osoba ostalo ili ušlo u sustav besplatnog dopunskog osiguranja.
S obzirom da su umirovljeničke udruge inzistirale da u Zakon uđe automatsko usklađivanje prihodovnog cenzusa svake godine, najkasnije do 30. studenoga, time se prati usklađivanje mirovina, tako da više nitko ne bi gubio besplatno dopunsko zato što mu je za koju kunu povećana mirovina.
Mnogi ne koriste pravo
U HZZO su održali riječ i kad je u pitanju usklađivanje cenzusa, te je 26. studenoga Upravno vijeće donijelo Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. To znači da je od 1. siječnja 2021. godine cenzus za člana obitelji povišen na 1.600,12 kuna, a za samca, na 2.047,20 kuna. Tako je sigurno da od početka ove godine nadalje niti jedan umirovljenik neće zbog usklađivanja mirovine izgubiti dopunsko.
Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika su zadovoljne što je došlo i do benefita za dvadesetak tisuća siromašnih građana, ali i dalje inzistira da se cenzus poveća na 2.710 kuna za samca, koliko ove godine iznosi hrvatska linija siromaštva, te da se prema tom parametru redovito usklađuje. To je svakako bolje trajno rješenje, pa se treba nadati da će vlast otvoriti srce. Istina, zbunjujući je i podatak da u evidencijama HZZO-a postoji 204.000 građana koji bi prema svojim primanjima mogli dobiti besplatnu policu, ali iz nepoznatog razloga to nisu učinili. Sindikat i Matica stoga planiraju pokretanje medijske kampanje, zajedno s HZZO-om, kako bi se što više zakinutih građana pozvalo ostvariti svoje pravo na dopunsko na teret državnog proračuna.
J. A. Petrović