UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

IMA LI SMISLA POSTITI

Prednosti i rizici gladovanja

 

     Kroz stoljeća, bezbroj ljudi je provodilo određeno raz­doblje bez hrane zbog različitih razloga. Povijest nam govori da su i Mojsije, Isus, Buda i Muhamed postili. I danas ima onih koji poste iz vjerskih razloga, dok drugi prakticiraju povremeni post, kao početak režima za skidanje prekomjerne tjelesne težine ili iz drugih zdravstvenih razloga. Neki pak iz­javljuju da tako „čiste" organizam od štetnih tvari. Znanost tek treba potvrditi takve zdravstvene koristi od posta. Međutim, razumljivo, biti bez hrane kroz dugo razdoblje je krajnje opa­sno. S druge strane, neki ljudi kažu da povremeno gladovati, recimo kroz jedan dan, i ako se to brižljivo provede, može pru­žiti mentalno nadahnuće, duševnu okrepu.

Produživanjem posta u tijelu se događaju brojne promje­ne. Za vrijeme prvog do trećeg dana bez hrane (ili je na dijeti s vrlo malo kalorija), organizam troši svoje rezerve glikogena, primarnog izvora energije. Glikogen se stvara iz konzerviranih ugljikohidrata i uskladištava se u mišićima i jetri. Uz glikogen gubi se i voda i nešto mišićnog tkiva. Sve zajedno dovodi i do određenog gubitka tjelesne težine. Tek kad su zalihe glikoge­na potpuno istrošene, u svrhu osiguranja energije tijelo poči­nje koristiti masno tkivo.

     Osim toga, nakon otprilike tjedan dana gladovanja tjelesni metabolizam se dramatično usporava. Nakon tri ili četiri tjed­na tijelo će trebati i do 20 posto manje kalorija za normalno funkcioniranje. Ako se gladovanje nastavlja, rizici po zdravlje postaju vrlo ozbiljni. Na primjer, biti samo na vodi kroz duže razdoblje može smanjiti tjelesne rezerve natrija i kalija. Rezul­tat može biti fatalan. Čak i „modificirana" gladovanja (ona koja uključuju niskokalorične sokove, voće, povrće ili proteinske napitke), nisu bez zdravstvenog rizika.

Pogrešan put za gubitak tjelesne težine

     Istraživanja pokazuju da manje od pola ljudi koji počnu s gladovanjem s ciljem gubitka tjelesne težine uspiju postići te­žinu koju su željeli. Od onih kojima to ipak uspije, manje od tre­ćine njih uspiju održavati tu tjelesnu težinu duže od 18 mjeseci.

Gladovanje s ciljem gubitka prekomjerne tjelesne težine puno je potencijalnih neuspjeha. Ipak, za nekog tko treba iz­gubiti puno kilograma, recimo dvadeset, medicinski kontroli­rano gladovanje može biti vrijedna, korisna metoda.

     Za mnoge ljude gladovanje je poseban trenutak kada osjećaju da imaju kontrolu nad sobom. Gladovanje ih pro- žme izvanrednim osjećajem moći, vladanja i unutarnje snage. Simbolično, ali i doslovno, post predstavlja kraj jednog lošeg perioda, a to je biti prekomjerno težak i prekomjerno jesti. To je početak nečeg svježeg i novog - imati normalnu tjelesnu težinu i kontrolu nad nagonom za jelom. Međutim, pravi iza­zov nije gladovanje samo po sebi, nego su to svi oni mjeseci i godine nakon toga, kada čovjek mora pronaći načine kako će se nositi s navikama u prehrani, s izgledom svog tijela i dru­gim emocionalnim pitanjima.

     Što se tiče mišljenja o „čišćenju" organizma od raznih tok­sina za vrijeme posta i gladovanja, tu još stvari nisu sasvim jasne. Znanost tek treba dokazati da gladovanje aktivira eli­minaciju otrova, štetnih tvari u tijelu. Međutim, i pored toga što ne postoje čvrsti dokazi da je postiti jedan dan tjedno ili mjesečno korisno, neki doktori smatraju da takav post može biti simbolično važan za nekoga tko želi postići zdravije pre­hrambene navike.

Nekima je zabranjeno

     Osim toga, jedan dan posta može pomoći da se dođe u duboko misaono stanje duha. U nekim slučajevima čovjek može osjetiti da vlada svojim tijelom i taj post može imati umirujući učinak na raspoloženje i misli.

Određene osobe ne bi smjele nikada postiti, čak ni na je­dan dan: žene koje su trudne ili doje, osobe koje boluju od šećerne bolesti, koje imaju bubrežne ili jetrene probleme. Oni koji uzimaju lijekove trebaju se posavjetovati s liječnikom prije posta.     Inače, nema nikakve opasnosti od jednodnevnog gladovanja. Jedino valja voditi računa da se za vrijeme posta popiju dovoljne količine vode, da se izbjegava naporan rad i da se odmah prestane s postom ako se osjeti vrtoglavicu i omaglicu. Kad se prekida s postom preporučljivo je prekinuti ga postupno, konzumirajući male količine hrane.

     Ja već dvadeset godina postim uvijek istog dana u tjednu. Toga dana uobičajeno doručkujem i zatim ništa ne konzumi­ram, osim vode, do doručka sljedećeg dana. S takvom vrstom posta osjećam se dobro i mogu ga preporučiti i drugima, koji su inače dobrog zdravstvenog stanja.

dr. Ivo Belan