UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE

 

     Jedan od najglasnijih umirovljeničkih zahtjeva već više od desetak godina - uvođenje novog modela obitelj­skih mirovina, ponavljan iz godine u godinu u programi­ma Sindikata umirovljenika Hrvatske, konačno se odmakao od puke retorike.

     Umirovljeničke udruge, Sindikat (SUH) zajedno s Mati­com umirovljenika (MUH), uspjele su nakon dvogodišnjeg inzistiranja, na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovlje­nike i starije osobe, održanoj 2. prosinca 2019. godine, is­hoditi zaključak o osnivanju radne skupine za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine.

     Konačno, 13. veljače 2020. godine održan je prvi jednoipolsatni radni sastanak Skupine za utvrđivanje novog mo­dela obiteljske mirovine kojem su nazočili predstavnici/e Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te SUH-a i MUH-a.

     Vladajućima je ponuđen relativno jednostavan model prema kojem bi udovice/i imali/e pravo birati hoće li pre­uzeti dio mirovine partnera/ice, koji bi se povećao s posto­jećih 70 posto na 85 posto, a ponudio bi se i alternativni model zadržavanja vlastite mirovine, na koji bi im se dodala polovicu umnoška godina staža pokojnog/e supruga/e i ak­tualne vrijednosti mirovine (AVM).

     Primjerice, to bi bila vrijednost jedne AVM od 68,45 kuna puta 35 godina staža. To bi iznosilo 2.395,75 kuna a pedeset posto od toga bi bilo 1.198 kuna. Naš prijedlog je da se taj iznos isplaćuje dodatno kao mirovina preminulog/e partnera/ice. Ako je, primjerice, umirovljenica svojim radom od 35 godina stekla prosječnu mirovinu od 2.507 kuna, dodalo bi joj se za 35 godina rada njenog partnera još 1.198 kuna, pa bi imala mirovinu od 3.705 kuna. Riječ je o ženama koje su ipak ostvarile svoju mirovinu pa je stoga inzistiranje SUH-a na rodnom aspektu itekako opravdano.

     Time bi ova solidarna kategorija u mirovinskom susta­vu dobila svoju punu rodnu dimenziju jer bi se uvažavao i priznavao rad žena, a ne brisao jednim potezom prijelaza u obiteljsku mirovinu. Naime, poznato je kako su 94 posto svih obiteljskih umirovljenika/ca žene, a njihova prosječna mirovina iznosi samo 2.053 kune, što je za 454 kune niže od prosječne mirovine. Očito je riječ o teško ugroženoj so­cijalnoj kategoriji o kojoj ni jedna vlada do sada nije vodila računa, pa je tako 219.739 umirovljenica/ka naprosto bilo ostavljeno po strani.

     Na sastanku radne skupine je odlučeno kako će se, na zahtjev umirovljeničkih udruga, sastav proširiti i na pred- stavnike/ce Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija, a svakako bi se uključili/e i neki/e znanstvenici/e. Tijekom ožujka Ministar­stvo rada i mirovinskog sustava i HZMO trebali bi izraditi analitičke podloge za nastavak rasprave o predloženom modelu, jer u ovom trenutku u javnosti nije poznat poda­tak koliki je ukupni radni staž oba partnera, dok je znana niska obiteljska mirovina.

     Naime, prema Statističkim informacijama HZMO-a za siječanj proizlazi kako je prosječan staž obiteljskog umi- rovljenika/ce samo 28 godina i 4 mjeseca, dok u stvarnosti, kada se doda i izbrisani stečeni radni staž obiteljskih umi­rovljenica, zbrojeni radni staž može doći i do 50 godina, a onda je i laiku jasno kako je prosječna mirovina od 2.053 kuna doista sramotna.