UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

CENZUS ZA BESPLATNO DOPUNSKO

Izmjene zakona kreću u hitnu proceduru

 

     U dogovoru premijera Plenkovića sa Sindikatom i Maticom umirov­ljenika, nakon 16 godina cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje bi se trebao konačno povisi­ti, i to za samca sa 1.939 kuna na 2.000 kuna, a za člana domaćinstva sa 1.516 kuna na 1.565,23 kune. To je daleko manje nego što je iznosio početni pri­jedlog SUH-a, tj. da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja u ovoj godini iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, najvažniji element po­stignutog dogovora jest da će se novi cenzus povisivati svake godine u studenom i to u iznosu koji odgovara porastu mirovina temeljem dva uskla­đivanja u toj godini. Što to znači? Kako je unatrag godine dana oko 10.000 umirovljenika zbog usklađivanja miro­vina „preskočilo" cenzus za koju kunu, to su morali započeti plaćati 70 kuna dopunsko. Dakle, simbolična zadnja povišica mirovina od šezdeset kuna za njih je zapravo značila još manje novca u novčaniku.

     Stoga je SUH nakon tri prosvjedna okupljanja pred Vladom krajem 2019. godine, udružio snage s Maticom i započela su lobiranja. Već je tada bilo jasno da Sabor neće prihvatiti inicijati­vu Hrvatske stranke umirovljenika da se cenzus poveća na 2.340 kuna mje­sečno za samca, a za što su prikupili i 52.000 potpisa podrške građana. Za­koni predloženi od strane opozicijskih stranaka se u pravilu ne prihvaćaju, pa je tako završio i ovaj HSU-ov prijedlog. Obespravljeni umirovljenici nisu mogli čekati nove izbore i politike.

     Stoga, nakon razgovora s Kazimi­rom Vardom iz Stranke MB365, došlo je do prvog razgovora s ministrom fi­nancija Zdravkom Marićem, a onda i s premijerom. Kompromisno rješenje je postignuto: povećanjem od 3,05 posto vraća se besplatno dopunsko osigura­nje za oko deset tisuća onih koji su ga izgubili unatrag godine dana, no još je važnije da više nitko neće izgubiti do­punsko zbog usklađivanja mirovina.

     Na sjednici Vlade 11. prosinca 2019. premijer Andrej Plenković je najavio kako je pitanje cenzusa za besplat­no dopunsko zdravstveno osiguranje pred rješavanjem i to u dogovoru s dvi­je umirovljeničke udruge.

     Iako je načelno sve dogovoreno, izmjene Zakona o zdravstvenom osi­guranju i Zakona o mirovinskom osi­guranje tijekom prosinca i siječnja išle su po uobičajeno sporoj proceduri pa je nekoliko tisuća umirovljenika koji če­kaju da im se vrati pravo na besplatno dopunsko zdravstveno bili u nedoumi­ci što činiti. Proteklih tjedana javljali su se brojni umirovljenici koji nisu zapo­čeli plaćati svoje police, jer čekaju da se cenzus povisi kako bi imali besplatno dopunsko, a zbog čega strahuju otići kod liječnika, što može biti kobno po njih.

     No, ne trebaju brinuti, jer je Vlada odlučila potrebne izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osigura­nju staviti u hitnu saborsku procedu­ru već u veljači. Izmjenama se buduća procedura povećavanja prihodovnog cenzusa olakšava, kako se ne bi moralo opet čekati petnaestak godina na iz­mjene zakona.

     Prema podacima SUH-a, u posljed­njih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 200 tisuća, odno­sno sa 944 tisuće na oko 743 tisuće. To pravo sada ima oko 163 tisuće umirov­ljenika, ali sa svakim simboličnim pove­ćanjem mirovina njihov broj se smanji­vao. Sada bi konačno tome trebao doći kraj. Naime, niti najnovije usklađivanje mirovina u ožujku 2020. neće više do­vesti do ispadanja iz sustava besplat­nog dopunskog zdravstvenog osigura­nja, već će se pričekati kraj godine i po­dizanje novog prihodovnog cenzusa. Tako su predstavnicima Sindikata i Ma­tice umirovljenika predstavili zakon­ske izmjene u Ministarstvu zdravstva. U svemu tome jedino je nezadovoljan HSU, kao da je mogao postići više?! K tome, oni nisu niti tražili automatsko usklađivanje novog prihodovnog cen­zusa, što su udruge postigle.

     Inače, problem cenzusa za dopunsko zdravstveno aktualizirao se u posljednje dvije godine, kada je zabilježen veći rast mirovina kroz usklađivanje nego ranije pa su brojni umirovljenici upozorili da su zbog nekoliko desetaka kuna veće mirovine prekoračili cenzus i dobili novi mjesečni trošak od 70 kuna za policu.

     Treba istaknuti kako podizanje cen­zusa na 2.000 kuna te na oko 1.565,23 kuna po članu obitelji će ispraviti ne­pravdu samo prema onima koji su nedavno ostali bez besplatnog do­punskog, odnosno lanjskim rujanskim usklađivanjem, dok je na desetke tisu­ća onih koji su to pravo već prije izgu­bili. Zato će se Sindikat umirovljenika Hrvatske i dalje zalagati da cenzus za dopunsko bude hrvatska linija siro­maštva, koja je u 2019. iznosila 2.485 kuna, a čiju visinu svakoga rujna utvr­đuje Državni zavod za statistiku.

Igor Knežević