UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Tko se aplikacija boji još?

 

     Ako mislite da su aplikacije na mo­bitelima poput Facebooka (koja je i dalje u Hrvatskoj najpopularnija), Vibera ili WhatsApp-a rezervirane samo za djecu i mlade, grdno se varate. Prema nekim istraživanjima provedenima u Hr­vatskoj, dobna skupina koja najviše kori­ste spomenute aplikacije na pametnim telefonima bez daljnjega jesu mladi od 20 do 35 godine, ali sve je više i onih iz generacije 60+.

     Naime, prema pisanjima vodećeg portala za medijsko opismenjavanje hr­vatskih građana - Medijskapismenost. hr, upravo ta skupina (osobe starije od 60 godina) je u Hrvatskoj sve prisutnija na nikad popularnijoj društvenoj plat­formi - Facebooku. Svakako je pohvalno da starije osobe, upravo putem društve­nih mreža, ne ostaju usamljene, jer se na njima obnavljaju i odr­žavaju davno izgubljene ljubavi i/ili prijateljstva - na taj način us­pijevaju odolijevati usamljenosti i socijalnoj izoliranosti.

     Ono što starije generacije, kao i one od vrtićke dobi pa do sred­njoškolske, trebaju znati i poseb­no paziti jest što točno objavljuju na Facebooku. Problem i kod jed­nih i kod drugih jest činjenica da su nedovoljno informirani o po­stavkama sigurnosti - današnja djeca su takozvani digitalni do­moroci, koja vrlo brzo savladavaju teh­nologiju, a starije generacije ili su vrlo malo ili nikako za vrijeme radnog vijeka koristile računala te je njihovo znanje o takozvanim postavkama sigurnosti i pri­vatnosti na svakoj od društvenih mreža ili platformi veoma šturo i ograničeno.

Recite NE Facebook kvizovima

     Ako ste na Facebooku rješavali kviz kako biste primjerice otkrili koja ste vr­sta pizze, kakva je vaša osobnost sude­ći po kućnome ljubimcu, ili koji je grad u Hrvatskoj ili na svijetu baš po vašoj mjeri, vjerojatno pritom niste razmišljali koliko osobnih podataka tako otkrivate i kome. Ovakvi i slični kvizovi preplavili su Facebook i druge društvene mreže pa čak i ako ih sami ne ispunjavate, vjero­jatno često vidite rezultate testova svo­jih prijatelja.

     Sve informacije koje ste o sebi ot­krili na društvenim mrežama - svaka fotografija koja Vam se svidjela, svako mišljenje s kojim ste se složili, svaki ci­tat poznate osobe s kojim se niste složi­li - mogu biti kupljene, prodane ili čak ukradene, a onaj tko se domogne Vaših osobnih podataka, znat će gotovo sve o Vama, kao i o Vašim prijateljima.

     Slično je i s online testovima osob­nosti. Zabrinjavajuće je što te aplikacije ne prikupljaju samo podatke iz online kvizova i testova osobnosti, već se "pri­kopčaju" na društvenu mrežu i poput parazita prikupljaju sve podatke s Vašeg Facebook profila, uključujući Vaše poli­tičke i vjerske stavove.

     Vaši Facebook prijatelji također mogu nesvjesno dijeliti Vaše podatke dok rješavaju kvizove dajući tako kreato­rima tih kvizova uvid u druge profile te im omogućuju stvaranje grupa istomi­šljenika. Takve grupe mogu biti vrijedne svakome tko želi ciljano reklamirati neki proizvod ili uslugu. Bez obzira na to radi li se o oglašavanju nekog brenda cipela ili o političkoj kampanji, poruka se ovako može isporučiti ciljanoj publici koja će je učiniti viralnom, što znači da će prepla­viti neku društvenu mrežu i proširiti se dalje poput šumskog požara.

Kako se zaštiti

     Kako smo rekli, budite oprezni s kvi­zovima i testovima osobnosti na druš­tvenim mrežama. Ako želite biti sigurni, jednostavno ih nemojte rješavati. Svaki Vaš klik daje kompanijama informacije o vama. Premda nije svaki kviz povezan sa zlouporabom podataka, trebali biste prije rješavanja pažljivo pročitati uvjete korištenja kako biste saznali koje se sve informacije prikupljaju o vama i kako se koriste.

     Provjerite koje sve informacije o sebi dijelite na društvenim mrežama. Kada kliknete na neki kviz, trebali biste vidjeti koje se sve informacije iz Vašeg profila traže. Neke aplikacije dopuštaju Vam da u uredite te informacije, ali budite svje­sni da najčešće dijelite više nego što bi­ste htjeli.

Redovito obnavljajte postavke pri­vatnosti na svim društvenim mrežama koje koristite. Sve društvene mreže nude postavke privatnosti, no uglavnom ih morate sami postaviti i uključiti. Ovo je odličan trenutak da sjednete sa svojom djecom i/ili unucima te pregledate svo­je postavke privatnosti na društvenim mrežama. Facebook nudi nekoliko razi­na privatnosti - ovo je najsigurnije da sve objave budu vidljive samo Vama, što znači da ih samo Vi možete vidjeti, te ih Facebook ne smije dijeliti s drugima. Također pregledajte što Facebook od osobnih podataka dijeli s drugim apli­kacijama. Zatražite pomoć stručnjaka ili unuka koji su digitalno pismeniji od Vas.

Često mijenjajte lozinke

     Koristite dvofaktorsku provjeru au­tentičnosti - zamolite nekog tko Vam može pomoći po tom pitanju, ili pomoć potražite na jednom od besplatnih raču­nalnih tečajeva za umirovljenike. Vjerujte, tamošnji predavači će Vam rado pomoći. Većina društve­nih mreža nudi ovu vrstu provjere autentičnosti, koja Vam dozvo­ljava da ovlastite samo određene uređaje s kojima pristupate svom korisničkom računu, odnosno profilu. Ona povećava razinu si­gurnosti jer onemogućuje druge ljude da se prijave s vašim kori­sničkim računom, čak i ako imaju vašu lozinku.

     Izbrišite stare korisničke raču­ne i promijenite svoje lozinke. S ovime također zatražite pomoć nekog stručnjaka. Stari profili i korisnički raču­ni idealna su meta hakera. Kako biste ih pronašli, upišite na Googleu svoje ime i prezime; iznenadit ćete se što ćete tamo pronaći. Ako ih vi možete pronaći, mogu i drugi. Još jedna važna stvar - povreme­no mijenjate lozinke, za koje je najbolje da su kombinacija malih i velikih slova te jednog ili dva broja. Promijenite ju neko­liko puta godišnje te ju zabilježite u no­tes. Dobra lozinka je ključ Vaše sigurnosti na Facebooku ili bilo kojoj drugoj mreži.

     I na kraju, bez panike! Facebook je mnogim starijim osobama postao dnev­na zabava, otkrivaju stare školske kolege, zagubljene rođake, dijele svoje misli, pa i političke stavove. Zašto ne? Sindikat umirovljenika ima svoju tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima čak 16.000 prati­telja. Tamo je kutak za jadanje i psovanje, prepoznavanje sličnosti i razumijevanje različitosti. Idite i na takve specijalizirane stranice i družite se. Facebook sve više postaje jedan veliki dnevni boravak za starije. Hajdemo na virtualni čaj/kavu i kolače!

Marta Hržić Bijelić