UVODNA RIJEČ

Oda o svilenom tepihu

Piše: Jasna A. Petrović

     Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božan­stvo, ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode uvijek je svečan, ozbiljan i naglašen. Počevši od antičke Grčke, oda je česti pje­snički oblik u svim vremenima.

     I u ovom našem vremenu ode nisu rijetka pojava, mada ne nužno u rimama. Moguće ih je pronaći i u javnim natječajima, pa da i u tako skučenom formatu imaju dimenziju božanskog, lju­bavnog i domoljubnog. Tako je u Narodnim novinama objavljen natječaj za nabavu novog namještaja za potrebe Užeg kabine­ta Vlade Republike Hrvatske. Radi se o nabavi konferencijskog stola, 12 konferencijskih stolica, dviju fotelja, dviju polufotelja, dvosjeda, jednog središnjeg i dvaju bočnih stolića, stolne lampe, tepiha, 13 zavjesa te stalka i koplja za zastavu. Sve to bi trebalo koštati 680.000 kuna.

    Natječaj je pun posebnih zahtjeva pa se tako doznaje da stolci moraju imati bazu od masivnog drveta jasena s četiri kraka koji čine oblik piramide, na način da se krakovi postolja spajaju u točki hvatišta na sjedalo, što valjda ukazuje na božansku di­menziju pozadine korisnika. Školjka sjedala mora biti izrađena od prešanog lameliranog drveta hrasta, kako bi se naglasilo do­moljublje. I tako dalje, i tako dalje.

     Fotelje će biti presvučene visoko kvalitetnom anilinskom ko­žom, otpornom na vlagu, habanje i utjecaj UV zraka, a na podu će biti ručno vezeni tepih s 50 posto svile. Najvažniji je detalj, valjda onaj ljubavnog karaktera, da se stolna svjetiljka mora sa­stojati od cilindričnog stalka sa žaruljom promjera pet centime­tara, izrađenog od masivnog drveta breze s metalnom bazom, što nekako vuče na nordijsku mitologiju.

     Postavili smo ovu značajnu informaciju na tematsku Facebook stranicu Sindikata umirovljenika, i ostali u čudu koliko se naših 16.000 pratitelja razumije u javne natječaje i potrebe ure­da Vlade. Uglavnom, oko tristotinjak komentara pokazuje puno razumijevanje za„znucane" fotelje ministara, te dodaju vlastite prijedloge kako riješiti problem ruiniranog kabineta.

     Mnogi su se zabrinuto zapitali kad su se to fotelje uspjele izlizati, a da narod nije primijetio, dok drugi tvrde kako su mini­strima dovoljne školske klupe ili preporučuju plastične stolice. Zabrinuti Riječanin ih poziva da kupe 10 komada stolica za pri­manje terapije na dnevnoj hematološkoj bolnici u KBC Rijeka. Za tepih tvrde da bi bio dovoljan onaj koji usput donesu Kinezi, a drugi pristaju samo na polovne fotelje (kao avione).

     Neki su se raspištoljili i upitali kako ih nije sramota, dok djeca nemaju lijekove, a umirovljenici kopaju po kantama, ali su takva pitanja daleko od duha ove ode o svilenom tepihu, pa će biti zanemarena. Kao što piše jedna pratiteljica, fotelje nikome nikad nisu dale pamet, isto im se piše, dok druga upozorava: „Vi narode i dalje trošite svoje fotelje doma kad je potrebno izaći na glasa­nje, a mogli biste taj dan mijenjati povijest." No, nećemo o tome. To bi već bila oda o foteljama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

IZ IZVIJEŠĆA PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2018.

Ništa od nacionalne mirovine sljedeće godine  

 

      „Imajući vidu podatak Eurostata da samo 64 posto stanovnika RH starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo uz Španjolsku na dnu EU, uvođenje nacio­nalne mirovine predviđene Strategijom bio bi važan korak kojim bi se mnogim starim osobama koje žive u siromaštvu omogućio dostojanstven život, a to je bila i preporuka u našim ranijim izvješći­ma. Međutim, tijekom 2018. je Institut za javne financije izradio Analizu parameta­ra iz sustava socijalne skrbi, mirovinsko­ga sustava te stanja na tržištu rada i EU prakse, temeljem koje je MRMS zaključi­lo kako je 'projekt uvođenja nacionalne mirovine kompleksna materija jer se radi o uvođenju novog socijalno-zaštitnog instituta, posebno imajući u vidu pozi- cioniranje i utjecaj na postojeći sustav socijalne skrbi te mirovinski sustav po pitanju najniže mirovine. Budući da nam drugi podaci nisu dostupni, a prema najavama Vlade nacionalna se mirovina planira uvesti 2020., ovakav stav uvelike obeshrabruje i opravdano se postavlja pitanje hoće li se to doista i učiniti."

     „Iz Izvješća o provedbi Strategije vidljivo je da su provedene sve predvi­đene aktivnosti za 2017. koje su uglav­nom projektne, a odnose se na razvi­janje usluga usmjerenih zadržavanju starih osoba u svojim domovima. Ipak, većina sustavnih mjera, poput uvo­đenja statusa njegovatelja za starije osobe, nacionalne mirovine, ujednača­vanja modela financiranja domova za starije osobe i učinkovitiji inspekcijski sustav, ostavljena je za zadnju godinu primjene"

Pojma nemaju o dosmrtnom uzdržavanju

     „Niz godina zagovaramo uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama za pri­matelje dosmrtnog uzdržavanja, kako bi se suzbio ovaj način ekonomskog zlostavljanja starijih osoba, pa je tako uvažena preporuka iz Izvješća za 2016. o zabrani njihovog sklapanja za pruža- telje socijalnih usluga, njihove zaposle­nike i članove obitelji, što je Zakonom o socijalnoj zaštiti propisano od 2017.

     2018. smo proveli istraživanje o in- formiranosti starijih osoba s rizicima sklapanja ovih ugovora na uzorku od 500 osoba od 65 i više godina. 71 posto ispitanika čulo je za mogućnost sklapa­nja ugovora o dosmrtnom, a 76 posto o doživotnom uzdržavanju, ali čak 72 posto ne zna razliku između njih. Tako­đer, oko 25 posto ispitanika koji su za ugovore čuli, ne osjećaju se dovoljno informiranima o rizicima njihovog pot­pisivanja

     Ministarstvo pravosuđa ne raspo­laže podacima o broju i prosječnom trajanju sudskih postupaka za raskid ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u 2018., kao ni o broju sudskih postupaka za njihov raskid koji su prekinuti zbog smrti primatelja uzdržavanja, sukladno čl. 212. ZPP-a. Ni Hrvatska javnobilježnička komo­ra nema podatke o broju sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u 2018., budući da ne postoji jedinstvena evidencija, ali podržava njeno ustro­javanje, jer bi tako ovaj pravni institut postao transparentniji i omogućila bi se kontrola broja sklopljenih ugovora po pojedinom davatelju uzdržavanja."

Ranjiva skupina bez socijalne potpore

     „Početkom godine stupio je na sna­gu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obi­telji, u koji su na prijedlog Ureda Pučke pravobraniteljice starije osobe uvedene kao posebno ranjiva skupina. Prvi po­daci MUP-a o njegovoj primjeni pokazu­ju kako je tijekom 2018. prekršajima iz Zakona bilo oštećeno 1.200 osoba stari­je životne dobi, dok podaci o broju pra­vomoćno osuđenih osoba za počinjenje nasilja u obitelji nad starijom osobom za sada nisu dostupni. Nažalost, nije propisana i obveza nadležnih tijela soci­jalne skrbi da žurno, po saznanju o poči- njenju obiteljskog nasilja prema starijoj osobi, osiguraju mogućnost pružanja socijalnih usluga u vlastitom domu, kako bi se i tako spriječila instituciona­lizacija ove posebno ranjive skupine...

     Zaštita starijih osoba od obiteljskog nasilja ne smije biti utemeljena samo na sankcioniranju nezakonitog pona­šanja, već mora imati snažno uporište u politici sustavne potpore obitelji. Briga o starijim osobama često se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u RH, prema podacima iz Izvješća EK za RH za 2015., za svoje nemoćne članove obite­lji brine oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditelji­ma, međutim, njihove potrebe propisi u pravilu ne prepoznaju, pa tako nemaju mogućnost korištenja bolovanja ili ne­plaćenog dopusta, kao ni prilagodbe radnog vremena ili ostvarivanja prava na status njegovatelja."

Domovi bez nadzora

     „Tijekom 2018. proveden je 121 in­spekcijski nadzor nad pružateljima uslu­ga smještaja za starije, što je povećanje za 16,5 posto u odnosu na 2017. To nije veći pomak, posebno jer je od tog broja provedeno samo 47 nadzora u obitelj­skim domovima i 14 u udomiteljskim obiteljima, pa je njime obuhvaćeno samo 13 posto obiteljskih domova i 0,7 posto udomiteljskih obitelji, što je posve nedostatno.

     U 75 posto obiteljskih domova utvrđene su nepravilnosti, a odnose se na nedo­statak medicinske sestre ili njegovateljice, neurednu evidenciju i dokumentaciju, smještaj većeg broja korisnika od utvrđe­nog kapaciteta ili obitelj ne živi u objek­tu u kojem pruža usluge. Vezano za pro­storne uvjete, utvrđeno je da su izvršene promjene bez pribavljanja novog rješenja, prostori su neuredni i neodržavani, a u so­bama je veći broj kreveta od propisanog. Nad korisnicima se primjenjuju mjere sputavanja, ne vodi se briga o njihovom zdravlju, ograničavaju im se posjete, a ko­risnik ne potpisuje ugovor o smještaju."