UVODNA RIJEČ

Ne sprdajte se s nama

Piše: Jasna A. Petrović

     Facebook je postao jedan ogromni virtualni dom umirovlje­nika. Danas ima blizu dvije i pol milijarde aktivnih korisnika koji ga upale barem jednom mjesečno, a broj starijih od 55 godina ubrzano raste. Sindikat umirovljenika Hrvatske od 2015. godine vodi tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaš­tva starijih osoba, koja upravo ovih dana puni 15.000 pratitelja. Godine 2018. objavljene su 423 objave, sa 2,31 milijuna dosega. U prva dva i pol mjeseca 2019. godine broj starijih vjernih prati­telja se povećava i naša stranica postaje platforma glasnog pro­testa protiv narušavanja dostojanstva umirovljenika, ignoriranja masovnog siromašenja, protiv poniženja kopača kanti za smeće i kontejnera, protiv vlasti koje iskazuje tek bešćutnost i hladnoću iz svojih zamrznutih srca.

     Ljudi se koriste društvenim mrežama kako bi se zbližili, pove­zali sa starim poznanicima i sprijateljili s novim ljudima, odnosno održavali postojeće i stvarali nove društvene veze te kako bi po­dijelili i razmijenili razne informacije. No, u novije vrijeme sve je prepoznatljiviji trend interesnog okupljanja. Slično kao s našim Pokretom zbiva se i s portalima Mirovina.hr, Mojevrijeme.hr, Treća dob i sličnima, koji kritički propitkuju svoje pratitelje o temeljnim pitanjima stvarnosti koja se odnosi na treću dob.

     Društvene su mreže postale neizostavan element političke ko­munikacije, ali i kreacije; i to ne samo u uoči izbora, već kao svojevr­sni kontinuirani format za političko okupljanje i izražavanje.

     Kad bi pokondireni političari, kao i njihove obavještajne službe, s nešto više pozornosti čitali komentare na portalima i stranicama koje okupljaju starije „društvene igrače", otkrili bi kakva je njihova percepcija hrvatske političke scene i pojedinih političkih aktera, osobito onih iz redova vlasti. Na stotine stari­jih građana pod imenom i prezimenom, s vidljivim gađenjem i    neočekivano oštrim komentarima prepoznaju svoje pravo na optužbu vladajućih.

     „Ova vlast svakom svojom odlukom doprinosi sve većem ra­slojavanju hrvatskog društva. Pri tome sve više uzimaju za sebe, na račun budućih generacija, a na štetu tihe većine. To su shvatili mladi, obrazovani i sposobni, pa iseljavaju. Svojom sebičnom po­litikom doveli su nas da zaostajemo za zemljama koje su bile iza nas prije njihovog dolaska na vlast i do toga da nas danas ima manje od četiri milijuna", navodi ovih dana jedan umirovljenik te dodaje kako će uskoro na izborima moći iskazati svoju gorčinu.

     Umirovljenica iz Slavonije dodaje prijeteći: „Ne sprdajte se s nama!", jer ćemo znati uzvratiti. Ima nas 1,2 milijuna i trebat ćete naše glasove.

     I doista, dosta! Dosta gomila odbijenica za sve umirovljeničke zahtjeve, dosta usklađivanja mirovina od 20 kuna, dosta odlazaka u mirovinu nakon 40 godina radnog staža s jedva 2.000 kuna, do­sta pogodovanja povlaštenima, uvođenja nameta za starije voza­če, izgladnjivanja udovica koje kopaju po kontejnerima i skupljaju plastične boce, dosta marginalizacije i poniženja, dosta zanema­rivanja sijedih glava.

     Ili kao što kaže naša pratiteljica na Facebooku: „Ne sprdajte se s nama!"

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NAPAD NA STARIJE VOZAČE

Žrtve, a ne krivci!

 

     Mediji su se raspisali kako će stariji od 65 godi­na po novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama morati (ponovno) plaćati produ­ljenje vozačke dozvole, iako je sadašnje zakonsko rješenje posve transparentno i pravično, a to je da se liječnički pregled ne plaća temeljem dobi, jer to je onda diskriminacija, već temeljem zdravstvenog statusa neovisno o dobi. K tome, liječnički pregled ne pružaju nepoznati i u zdravstveno stanje pacijen­ta neupućeni stručnjaci medicine rada, već njegov ili njezin liječnik primarne zdravstvene zaštite.

     Pa što se tu onda zbiva? Ako sve imamo ure­đeno, zbog čega Ministarstvo unutarnjih poslova, zajedno s auto-moto društvima i moćnim lobijem medicine rada čak treći puta u četiri godine uporno nastoji promjenama zakona uvesti plaćanje produ­ljenja vozačke dozvole za osobe starije od 65 godi­na. Pardon, sada 67 godina, jer su ipak uvažili da je to zakonska dob za umirovljenje.

     Sindikat i Matica umirovljenika su zatražili da se hitno na 10. sjednicu Nacionalnog vijeća za umirov­ljenike i starije osobe, koja je održana 18. prosinca 2018. godine, stavi na dnevni red pitanje plaćanja produljenja vozačkih dozvola i osigura nazočnost predstavnika MUP-a. Zatraženo - učinjeno!

     Josip Mataija i Vladimir Trivunović iz MUP-a uredno su se odazvali te objasnili zgranutim umi­rovljenicima da nije riječ samo o namjeri, već da je tekst Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama već napisan i u redovitoj proceduri te da je u njemu predložena i odredba koja propisuje da vozači stariji od 67 godina moraju na ob­vezni liječnički pregled kod liječnika specijalista medicine rada, kako bi se utvrdilo ispunjavaju li i dalje zdravstvene uvjete potrebne za sigurno upravljanje motornim vozilom.

Europa kao krinka

     „S medicinskog aspekta izvjesno je da s godinama opadaju refleksi, slabi vid, sluh i slično, stoga treba obaviti pregled kako bi se utvrdila sposobnost za vožnju", rekao je policijski „zdravstveni" stručnjak Mataija, a zatim, kao da je iščitavao iz socijalističkih plakata Auto-moto Saveza Jugo­slavije, naglasio kako prema statističkim podacima za 2017. vozača starijih od 67 godina ima 212.000, a sudjelovali su u 11,7 posto prometnih nesreća, odnosno u 3.477 nesreće, od čega su uzrokovali 2.730 prometnih nesreća, što je ot­prilike 70 posto. I sa suzom u oku Mataija je rekao kako su u tim nesrećama smrtno stradale 24 osobe. Nije, međutim, koristio službene MUP-ove statistike koje svaki putnik na­mjernik lako nađe na web stranici tog Ministarstva, a u ko­jima stoji kako se od 2015. do danas udjel svih nesreća koje su skrivili vozači stariji od 65 godina nije bitno mijenjao te u 2017. iznosi 10,5 posto.

     Mataija je izazvao smijeh nazočnih umirovljenika kad je ozbiljnim gardom naglasio kako je „cilj navedene zakonske izmjene približiti se Europi". Spomenuo je primjer Mađar­ske koja ima drastičnije mjere, iako postoje i države koje nemaju na ovaj način propisan obvezan liječnički pregled za starije vozače, ali nije pritom naveo uobičajeni primjer Njemačke, jer, gle čuda, Njemačka, Belgija, Francuska i još poneka zemlja nemaju nikakvo dobno ograničenje za upravljanje motornim vozilima. I MUP-ovce osobito radu­je što je „njihove prijedloge podržala medicinska struka", umjesto da su priznali kako im zapravo pogoduju.

     Gotovo je na rubu groteske bilo tvrđenje Mataije „kako je zamjetno da u Hrvatskoj ljudi teško sami priznaju da više nisu sposobni voziti i prestanu sudjelovati u prometu kao vozači, pa je potrebno uvesti takvu mjeru". Dodao je kako razumije da je cijena tog pregleda problem i da vjeruje da će se pokušati naći rješenje da to ne bude na teret umirov­ljenika.

Umirovljenici oštro protiv

     I dok je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavrano- vić komentirao kako su starije osobe kao sudionici promet­nih nesreća najčešće žrtve, a ne krivci, predsjednica Sin­dikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović je dodala kako su umirovljenici nezadovoljni što njihovi predstavnici nisu uključeni u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona, već su popustili pritiscima tradicionalnog zdrav­stvenog lobija, osobito medicine rada. Petrović je naglasila kako je riječ o diskriminaciji, jer se bolest poistovjećuje sa starošću. Nadalje, ocijenila je kako se po treći put koristi pri­lika da se prilikom implementacije neke europske direktive u Zakon progura plaćanje zdravstvenih pregleda za starije vozače, a taj je prijedlog u interesu medicinskih lobija, te je jasno kako je tu jedini interes zarada liječnika medicine rada. Zapitala je prisutne MUP-ovce zbog čega potvrdu o zdravstvenom stanju pacijenta ne bi davao liječnik opće prakse, koji dobro poznaje pacijentove boljke i terapije, već se pogoduje privatnim biznisima u zdravstvu, a riječ je o milijunima kuna.

     Predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna isti­če kako se tu radi o diskriminaciji i nametnutoj novčanoj obvezi te je podržala stav da to treba biti u domeni odgo­vornosti liječnika opće prakse. „Stariji vozači su cijeli život izdvajali za zdravstveni sustav i neće pristati na ovu izmje­nu ni kada bi pregled bio besplatan, jer se radi o diskrimi­naciji", zaključila je.

     Zdenka Čuhnil je dodala kako su statistički podaci izvu­čeni iz konteksta i drugačiji dojam bi se stekao uvidom u potpunu statistiku, uključujući ostale starosne kategorije vozača i sudjelovanje u prometnim nesrećama. Istaknula je kako upravo vozači starije životne dobi čine najmanje prekršaja u prometu, jer poštuju prometne propise. Milan Tomičić je napomenuo kako su upravo mladi vozači veća opasnost u prometu zbog prebrze vožnje, dok su stariji češće žrtve u prometu. Umirovljenici neće prihvatiti ovaj prijedlog.

     Biserka Budigam se kao psihologinja osvrnula na izne­sene statističke podatke. Smatra kako nisu uvjerljivi niti dokazani. Istaknula je da umirovljenicima smeta izjednača­vanje starosti s bolešću. Stava je kako ne treba uključivati medicinu rada te da u zakonskom prijedlogu nije navede­no koliko često će se nakon 67 godine ti pregledi morati obavljati, ili bi se i tu pogodovalo medicini rada pa da bude što češće.

     Željko Šemper je dodao kako je ovo novi pokušaj dob­ne diskriminacije. Prema zakonskoj odredbi liječnik koji uoči određene zdravstvene probleme je dužan, uz upo­zorenje vozaču, obavijestiti policijsku upravu o promjeni zdravstvenog stanja vozača, neovisno o njegovoj starosnoj dobi, dakle i prije 67 godine.

Medicina rada opet jaše

     Već i činjenica da su predstavnici MUP-a naglasili kako su u radnoj skupini za izmjenu ovog Zakona sudjelovali pred­stavnici MUP-a i Fakulteta prometnih znanosti, uz službenu podršku hrvatskih liječničkih udruga, daje dovoljno argu­menata umirovljeničkim udrugama da se ozbiljno, glasno i javno usprotive uvođenju plaćenih zdravstvenih pregleda. Nije uopće u pitanju hoće li tih 450 kuna za pregled platiti netko drugi ili će se uvesti nekakav prihodovni ili imovinski cenzus, već je riječ o nepotrebnom guljenju umirovljenika i drugih starijih osoba.     Zašto se to tvrdi? Poznata je situa­cija da liječnik primarne zdravstvene zaštite upozori svog pacijenta i njegovu obitelj kako dotični ne bi više trebao upravljati motornim vozilom, ali isti ode kod prve ordinaci­je medicine rada, plati tarifu i lijepo dobije potvrdu o zdrav­stvenoj sposobnosti za vožnju.

     Predsjedavajuća, pomoćnica Ministra rada i mirovin­skog sustava Melita Čičak zamolila je predstavnike MUP-a da prenesu nadređenima nezadovoljstvo umirovljenika te da će se pokušati organizirati sastanak u MUP-u. Završno je    Jasna A. Petrović je zamolila nazočnog predstavnika Mini­starstva zdravstva Tomislava Đidaru da o problematici oba­vijesti i nadležne u tom ministarstvu.

     Istu priču, pod pritiskom istog nezasitnog zdravstvenog lobija, isti su policijski stručnjaci progurali još 2014. godine pod Kukuriku Vladom. Očito su umreženi lobiji i hobotnice vječni, samo se Vlade mijenjaju.