UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZAŠTO UMIROVLJENICI IDU U PROSVJED?

Zato jer ministar ignorira naše zahtjeve

 

     Eto zašto Sindikat umirovljenika poziva sve umirovljeni­ke da se solidariziraju s prosvjedom koji su najavile tri glavne hrvatske sindikalne središnjice.

     U vezi mirovinske reforme umirovljeničke udruge nisu šutjele. Ozbiljan pokušaj da ostvare barem neke od zahtje­va očajnih umirovljenika, čije su mirovine došle na razinu socijalne pomoći, učinile su 3. rujna odaslavši Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mi­rovinskom osiguranju mišljenja i prijedloge Sindikata i Ma­tice umirovljenika. Uz načelne opaske o načinu rada Radne skupine, kao i o prezentaciji „Cjelovite mirovinske reforme", razložno su se očitovali na prijedloge Ministarstva. Zahtjevi su bili usmjereni na zaustavljanje siromašenja umirovlje­nika, pad realne vrijednosti mirovina te jačanje sigurnosti mirovinskog sustava, osobito javnog stupa.

     Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je 20. rujna, vrlo bahato i nerazložno odgovorilo na zahtjeve umirovljenič­kih udruga. „Prema prijedlozima koje ste iznijeli, temeljnim preduvjetima za sveobuhvatnu mirovinsku reformu u Re­publici Hrvatskoj smatrate transformaciju drugog obve­znog mirovinskog stupa u dobrovoljni te razdvajanje op­ćih i posebnih mirovina u cijelosti do individualne razine. Nadalje, za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba hitnim mjerama predlažete promjenu formule uskla­đivanja mirovina, uvođenje novog modela obiteljske miro­vine, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina te pravo svih umirovljenika na rad". Točno, to su zatražile umirovlje­ničke udruge kao svoju minimalnu agendu.

1.             Nećete dobiti bolji model usklađivanja mirovina!

     Tražili smo ukidanje takozvane švicarske formule i usklađivanje mirovina u stopostotnom iznosu s povolj­nijim indeksom - indeksom rasta plaća ili rasta cijena. Ministarstvo u potpunosti odbacuje ikakve promjene u formuli za usklađivanje mirovina, jer se „može dogoditi u recesijskom razdoblju da državni proračun ne bude u mogućnosti u potpunosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkih cijena, a s obzirom na mogući nedostatak potrebnih sredstava koji može proizaći iz stanja u cjelo­kupnom gospodarstvu". Tih sredstava za realizaciju umi­rovljeničkog zahtjeva trebalo bi u 2019. godini samo 337 milijuna kuna, dok bi sljedeće 2020. godine trošak bio 577 milijuna kuna. Takve su procjene učinjene na osnovi očekivanog rasta plaća, a ne kako se vade iz Ministarstva, iz rasta potrošačkih cijena.

     Uglavnom, iako na području bivše Jugoslavije hrvat­ski umirovljenici imaju najniži udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a time i relativno najniže mirovine, iako je    Europska komisija upozorila da Hrvatska treba pove­ćati mirovine, odnosno poraditi na adekvatnosti mirovi­na, Ministarstvo ležerno odgovara kako su umirovljenici potencijalno preskupi. A imaju za pripadnike HVO-a, za korisnike privatnog Royal osiguranja, za besprimjerne pogodnosti za povlaštene, osobito neke kategorije bra­nitelja. Za raju - nema. Zato ostanimo sretni što je već 52 posto svih mirovina potonulo ispod ovogodišnje hrvat­ske linije siromaštva koja iznosi 2.321 kunu.

Predlažemo: ukinite švicarsku formulu i usklađujte mirovine barem s formulom 80:20 prema povoljnijem indeksu!

 2.             Nećete dobiti novi model obiteljske mirovine!

     Tražili smo da se model obiteljske mirovine uskladi sa onim u zemljama koje omogućavaju zadržavanje vlastite mi­rovine i po smrti partnera stjecanje 20 do 50 posto njegove ili njezine mirovine, ovisno o prihodovnom/imovinskom cen­zusu. Argumenti su bili jasni: prosječna je obiteljska mirovina samo 1.900 kuna, a 94 posto svih obiteljskih umirovljenika su - žene. I to žene koje su naglo bačene u siromaštvo po smrti partnera.

     Ministarstvo hladnokrvno preskače činjenice i navodi kako „država jamči upravo onu razinu prava i pravodobnu isplatu ostvarenih davanja koje su pokrivene doprinosima, uzimajući u obzir očekivano trajanje života, predvidivi broj korisnika".   Nadalje,„socijalna sigurnost nakon smrti bračnog/ izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, jamči se in­stitutom izbora mirovine, prema kojem korisnik koji ostvari pravo na dvije ili više mirovina iz mirovinskog osiguranja ge­neracijske solidarnosti može izabrati svoju osobnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu kao povoljniju". Drugim riječima, za­držite svoju mirovinu, koja je ženama za oko 20 posto niža od one koju „zarade" muškarci ili primite 70 posto mirovine preminulog partnera. Točka.

     Kumulacija bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mi­rovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj. Kumulacija s osobnom mirovinom je moguća uz umanjenje obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Slovačkoj i Švedskoj. Ku­mulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom do odre­đenog limita moguća je u Belgiji (tijekom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati) i Francuskoj. Nije moguća kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom u Bugarskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Latvi­ji, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljev­stvu.

     Ponosno dodaju kako u odnosu na druge članice Europske unije, Hrvatska ima najblaže uvjete za ostvarivanje obiteljske mirovine (u većini država dob za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu veća je od 50 godina, a u nekim državama uvjet je i trajanje braka kroz određeno vrijeme) te, uz Sloveniju, najviši postotak za određivanje obiteljske mirovine. Tako je govorio ministar i ostao mirne savjesti. Iako je točno da bi takav mo­del koštao sljedeće godine 983 milijuna kuna, a godinu iza čak 1,2 milijarde kuna, to je sigurno osobito ranjiva skupina umirovljenika na čijoj bi zaštiti temeljem solidarnosti prvog javnog mirovinskog stupa itekako trebalo poraditi.

 

Predlažemo: podignite barem mogućnost stjeca­nja s postojećih 70 posto na 80 posto partnerove mirovine.

3.             Uvođenje zajamčene minimalne mirovine nije prihvatljivo!

     Zašto ne bi bilo prihvatljivo od bijede zaštiti one koji imaju mirovine ispod navedene linije, bilo u postotku na bruto minimalnu plaću (predloženo je 45 posto), tim više jer u svom odgovoru potvrđuju kako se „obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj temelji na načelu uzajamnosti (prema kojemu visina prava u pravilu ovisi o visini ulaganja u mirovinsko osiguranje, odnosno duljini mirovinskog staža i ostvarenim plaćama) te načelu solidarnosti (prema kojemu teret nekih davanja snose solidarno svi osiguranici, odnosno financira se iz do­prinosa)".

     Gle čuda! Najnižu mirovinu, koja je sadašnja zamjena za minimalnu mirovinu, s obzirom da njezina visina ovisi o du­žini mirovinskog staža, definiraju kao motivacijski faktor za osiguranike da dulje ostanu u radu i kasnije ostvare pravo na mirovinu.    Ovakva je teza suluda, jer je i najneupućenijem jasno da nešto što je najniže i minimalno treba štititi kori­snike mirovine od siromaštva, a ne biti poticaj duljem radu.

     Besramno potom navode kako najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2018. iznosi 63,61 kn, za 15 godina staža 954,15 kn, za 40 godina staža 2.544,40 kn, odnosno više za staž duži od 40 godina, kao za­jamčena visina mirovine, ako je mirovina određena prema plaćama manja od najniže mirovine.     Ponosno napominju kako se u okviru ove mirovinske reforme predlaže poveća­nje iznosa najniže mirovine za tri posto od 1. srpnja 2019. godine. Pozdravljamo povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto, jer bolje išta, nego ništa.

 4.             Strpite se, nacionalna mirovina će uskoro! I tako već dvadesetak godina.

     Zatraženo je hitno uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina i to iz sustava socijalne zaštite. Uosta­lom, to je ušlo i u socijalnu strategiju zemlje, ali se rokovi stalno pomiču.

     „Nacionalna mirovina, koja ponekad može ovisiti o raz­doblju navršenog mirovinskog staža ili prebivališta u odre­đenoj državi, ne ovisi o uplaćenim doprinosima i ne isplaću­je se iz sredstava mirovinskog osiguranja. Financira se iz dr­žavnog proračuna ili proračuna regionalnih ili lokalnih jedi­nica, a pravo mogu ostvariti svi građani određene dobi koji nisu ostvarili mirovinu, uz uvjet cenzusa prihoda (ponekad i imovine). Isplaćuje se u pravilu unutar države ostvarivanja prava i to vlastitim državljanima koji imaju prebivalište u dr­žavi u kojoj ostvaruju pravo", točno navode definiciju i kažu kako je prema programu rada Vlade Republike Hrvatske za mandat od 2016. do 2020. godine predviđeno uvođenje na­cionalne mirovine. Živi bili, pa vidjeli!

 5.             Prihvaća se omogućavanje rada svim umirovljenicima bez uskrate mirovine!

     Proširenje prava korisnika prava na rad za umirovljenike prema posebnim i općim propisima uvršteno je u Nacional­ni program reformi 2018. Vlade Republike Hrvatske.   Utoliko je to potrebnije, jer u usporedbi s drugim državama člani­cama Europske unije,   Republika Hrvatska ima najnižu sto­pu zaposlenosti (dobne skupine od 15-64 godina starosti) od 59,6 posto, a stopa zaposlenosti u Europskoj uniji iznosi 71,9 posto, a starijih od 65 godina na radu je samo tri posto. Tako će se, što se pozdravlja, pravo na rad do pola radnog vremena proširiti i na prijevremene starosne umirovljenike, dugotrajne osiguranike te umirovljene vojne i policijske djelatnike. Treba podsjetiti kako od sljedeće godine i bra­nitelji dobivaju pravo na rad uz zadržavanje mirovine, no začudno je da se pruža i braniteljima invalidima ograniče­na mogućnost rada.    Zbunjuje potreba ove Vlade da uvijek pogoduje povlaštenima, umirovljenima prema posebnim propisima, pa tako i ovaj put omogućuje čak i rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine za vojne i policijske djelatnike.

 

Predlažemo: Svim kategorijama umirovljenika prema općim i posebnim propisima treba omo­gućiti unificirani model po kojemu mogu birati između rada na puno radno vrijeme uz pola mi­rovine ili na pola radnog vremena uz cijelu mi­rovinu.

 6.             Neće tamo po brdima poštar nositi mirovine! To košta.

     Nakon što je Kukuriku vlada od 1. siječnja 2014. godine ukinula mogućnost dostave mirovine poštom, zatraženo je od Ministarstva da, u slučaju izoliranosti ili smanjene mobil­nosti i drugih zdravstvenih razloga, treba ponovno omogu­ćiti dostavu mirovine poštom na ruke, a ne samo u udaljene bankomate ili pošte. „Očitujemo se kako prijedlog nije pri­hvatljiv iz više razloga. Prije svega Hrvatski zavod za miro­vinsko osiguranje prilikom donošenja rješenja o priznanju prava i uspostavljanja isplate nije, bez egzaktnih kriterija o izoliranosti pojedinih područja i adekvatne mape takvih po­dručja, u smislu predložene odredbe u mogućnosti utvrditi koliko je prebivalište pojedinog korisnika udaljeno od prve banke ili bankomata, niti može utvrditi prometnu poveza­nost u tom mjestu", Ministarstvo navodi u odgovoru, a gluplji odgovor teško da se moglo očekivati. K tome dodaju da je vrlo komplicirano utvrditi tko je manje ili više mobilan?!

     Napominju na kraju, iskreno, kako je isplaćivanje mi­rovina putem banaka vezano prvenstveno uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna. Pa stoga, starčadi po otocima, brdima, visokim katovima, peri­ferijama i selima, hajde ostanite izloženi riziku zloupotrebe, nasilja, ozljeda. Vašu Vladu to nije briga!

Jasna A. Petrović