UVODNA RIJEČ

Guljenje lubenice

Piše: Jasna A. Petrović

     NASA-in inženjer je pred koju godinu patentirao novi način guljenja i serviranja lubenice. Potrebne su dvije podjednake lubenice, jednu ogulite i ispolirate brusnim papirom, a drugu prepolovite i izdubite (izdubljeno bacite ili pasirate u sok) te ih potom samo spojite, ostalo je dječja igra, a možete to nazvati i mirovinskom reformom na hrvatski način.

     Nije ministar Pavić osobito inventivan, već je naprosto uzeo oguljenu lubenicu od Miranda Mrsića, a on izdubio dru­gu lubenicu, pa ih spojio. Ne bi se on dosjetio dubljenju lu­benice, da mu nisu pomogle četiri inozemne banke koje drže četiri obvezna mirovinska fonda drugog stupa, a čija je mašto­vitost od 2002. godine, kad je uveden drugi mirovinski stup, pokazala neslućene razmjere. Izmislili su privatizaciju četvrtine mirovinskog sustava tako da u najboljoj maniri najomiljenijeg književnog negativca 20. stoljeća, Ostapa Bendera, uzmu drža­vi 5,5 milijardi kuna, a onda joj te iste novce posude uz visoke kamate, i tako kroz 17 godina proizvedu 100 milijardi javnog duga. Ma to je sitnica za domaćeg fondovskog Bendera.

     Pitate se kakva je njemu pak korist? Pa čovjek lijepo ima prosječno 17.000 kuna mjesečne plaće, vozi se u automobili­ma s guznim grijanjem, moćan je i svemoguć, a što je najvaž­nije, može se bez ikakvog nadzora onih čiji novac obrće igrati do besvijesti. Može, jer mu se hoće, kupiti Ledo dionice za po 8.000 kuna, a prodati ih po 603 kune. Može uvjeravati„štediše" kako im čuvaju i kapitaliziraju mirovinsku štednju, a da pri tom tog novca niti nema u opipljivoj formi.

     Lukavi Bender smisli kako napraviti opću medijsku hajku na vlast kako bi od države izmuzli još 20,25 posto iz javnih fi­nancija dodatka na mirovinu, a onda će od tog dodatka, onima bogatijima isplatiti 15 posto gotovine pri odlasku u mirovinu. Suprotno definiciji da je svrha mirovine zaštita od siromaštva u starosti. Suprotno pameti i interesu starih.

     I kad već vidi da mu ipak pohlepa nije zadovoljena, smisli novi bankarski proizvod, posmrtni kredit. Kako je nakon deset­ljetnog pohoda domaćih lešinara ostalo još dosta nekretnina u vlasništvu staraca, hajde da Bender ubere svoju žrtvu paljeni­cu.    Dat će starcima, ali samo onima s vrijednim nekretninama, kredit u npr. 70 posto vrijednosti, odmah ili na mjesečne obro­ke, a onda će dodati administrativne troškove i visoke kamate te za bagatelu doći do ogromne nekretninske mase, kojom će onda diktirati cijene na tržištu.

     Što je igra? To je aktivnost jedne ili više osoba koja služi za razonodu i zabavu. Bit igre je postići neki cilj pridržavajući se zadanih pravila. Sve se poklapa, pogotovo ako ti sam pišeš pravila.

     E moj Ostape, što je guljenje lubenice spram guljenja na­roda, zar ne?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DODATNI ZDRAVSTVENI DOPRINOS

Ukinite ga ili promijenite način obračuna!

 

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske, udruge koje oku­pljaju više od 300.000 umirovljenika i starijih osoba diljem Hrvatske, u okviru tekućih rasprava za poreznu reformu po­krenule su 17. rujna 2018. inicijativu glede načina obračuna do­datnog zdravstvenog doprinosa te uputili dopis ministru finan­cija Zdravku Mariću, koji, kao i obično, uopće nije odgovorio.

     Člankom 14. stavkom 1. točkama 3.1. i 3.2. Zakona o dopri­nosima (NN br. 84/08-115/16) propisan je način obračuna do­datnog doprinosa za zdravstveno osiguranje. lsti se obračunava po stopi od jedan posto, ako je mjesečni iznos mirovine manji ili jednak iznosu prosječene neto plaće ili po stopi od tri posto, ako je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće. Prosječna neto plaća utvrđuje se prema objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zapo­slenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine te iznosi 5.960 kuna.

     No, tu počinje problem, jer dodatni doprinos po stopi od jedan posto ide na teret sredstava državnog proračuna, a ob­veznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovin­sko osiguranje, dok je obveznik doprinosa po stopi od tri posto sam osiguranik. Od plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa izuzeti su i svi branitelji.

     Kako Ministarstvo financija na opetovana traženja umirov­ljeničkih udruga od 2009. godine, kad je takav doprinos/namet uveden, nije ni jedanput ozbiljno razmotrio zahtjev za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za mirovine, zatraženo je da se u okviru aktualne porezne reforme promijeni način obračuna spomenutog dodatka i to na način da se u točki 2. članka 134.c. mjesečna osnovica definira kao iznos mirovine koji prelazi iznos prosječne neto plaće.

     „Predloženim načinom utvrđivanja osnovice, ne bi se diskrimi­niralo umirovljenike koji su obveznici plaćanja dodatnog dopri­nosa od tri posto, jer bi se doprinos obračunavao na razliku iznad iznosa prosječne neto plaće za osam mjeseci prethodne godine, što je i odgovarajuće načinu obračuna dohotka, dok je postojeći način imanentan načinu obračuna dobiti", navodi se u inicijativi koju su potpisale predsjednice umirovljeničkih udruga Višnja For- tuna i Jasna A. Petrović.