UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Zbrka, a ne čisti računi

Na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske,  na dnevni red 16. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 11. veljače, stavljeno je izvješće o postupku razdvajanja dijelova mirovine prema članku 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz svu dobru volju i razumijevanje Sindikata umirovljenika Hrvatske za obavljanje takvom kompliciranog posla, ovo što je učinjeno nije ono što se htjelo i što je podržano.

Podsjećamo da je SUH 9. srpnja 2013. uputio otvoreno pismo predsjednicima Vlade, Sabora i  Republike, u kojem je naglasio kako je potrebno razdvojiti  mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema posebnim propisima).

Na žalost, ono što je učinjeno od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te utemeljeno na nerazumljivim koeficijentima ugrađenima u članak 80. Zakona o mirovinskom osiguranju, nema veze s namjerom postizanja čistih računa, već stvara dodatnu zbrku i nezadovoljstvo. Dio problema na koji ukazuju i branitelji okupljeni u šatoru potiče baš od takvih zbrkanih računica MRMS-a.

S obzirom da je većina rješenja koja su odaslana umirovljenima prema posebnim propisima (za sada s odgodom od 6 mjeseci za branitelje) utemeljena na koeficijentima za koje ne postoje transparentne računice, koji su izračunavani na razini skupina/kategorija, a ne na individualnoj razini, rečena rješenja su utemeljena na povredama materijalnog prava, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja            te s evidentnim povredama odredaba postupka.

Poznato je da su i SUH, ali i Hrvatska stranka umirovljenika, osobito njezin zastupnik Željko Šemper, izrazito zagovarali potrebu individualnog  razgraničenja individualnih mirovina na dijelove s posebnim i s općim dijelom, a nikako izračun na temelju skupnih koeficijenata, što dovodi do potpune zbrke. Nadalje, kako je jasno da su predviđene dva različita modela usklađivanja mirovina, onaj za umirovljenike ili dijelove mirovina koje su izračunate temeljem općih propisa, te za umirovljenike ili dijelove mirovina izračunatih na osnovu posebnih propisa, takva zbrka već u dogledno vrijeme će uzrokovati materijalna oštećenja dijela umirovljenika.

Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a je na ovoj sjednici zatražila da se, kako bi se barem spriječilo ozbiljnije posljedice donese politička odluka da se usklađivanja mirovina svih kategorija umirovljenika u Hrvatskoj vrši na temelju istog modela. Podsjećamo kako se sada neprecizno i najčešće pogrešno izračunat dio ili cijela mirovina prema posebnim propisima usklađuju prema posebnim (restriktivnim) uvjetima u odnosu na tzv. radničke umirovljenike (mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3%). SUH traži, osobito u uvjetima kad su mirovine cijelu 2014. godinu bile zamrznute, a u ovoj godini možemo očekivati rast na kapaljku, da se sve mirovine usklađuju o istom modelu. To nije podržano na sjednici Nacionalnog vijeća. SUH će stoga ići na pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju u tom dijelu, te i na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 80. ZOMO.