UVODNA RIJEČ

Glasaj za sebe

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto nećemo pisati o tome za koga trebate gla­sati na predsjedničkim izborima, za Slastičarku s Pantovčaka koja slabo pjeva, teškog Karak­tera s političkog centra, pjevača-biznismena koji je okupio prvu bijelu kockicu grba i spremnost za sve, ili, pak, za sredovječnog Ducea koji će u predsjed­ničke dvore doseliti cijelu obitelj i osnovati univer­zalno savjetovalište za politički nepismen narod.

     Nećemo vam reći niti da trebate glasati za dečka s Princetona koji bi htio da mu država tati i mami plaća čuvanje njegove djece, niti za Rosu Luxembourg s borbene fronte ili uljuđenu prav­nicu s oštrim jezikom, a pogotovo ne za Antu koji se zove po Paveliću, a konclogor zove takozvanim Jasenovcem. Nemojte glasati za takozvane, tek to­liko ćemo vam reći.

     Glasajte za sebe. Vi ste najosramoćenija najjad­nija društvena skupina, jer nakon što ste otkupili stanove, izgradili tvornice i autoceste i podigli svo­ju djecu da budu radnom snagom diljem Europe, ovdje vas nitko ne poštuje, ne vidi, niti ne čuje. Glasajte za sebe jer imate stalno opadajući udjel mirovine u prosječnoj plaći od samo 38 posto, jer je svaki treći od vas siromašan, a 53 posto vas ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva. Gla­sajte za sebe jer ste pod stare dane postali kolek­cionari plastičnih boca, kopači kontejnera i saku­pljači raznobojnih ostataka hrane na tržnicama za kreativan božićni ručak. Jer se po pola dana grijete u kružnim vožnjama tramvajima, a noću škljocate gebisima od zime i gladi u svom opustjelom stanu za koji više nemate za režije.

     Glasajte za sebe, jer je ovo država u kojoj se po­vlastice dijele po partiji, babi i kumu, jer je korupci­ja vaša svakodnevica, a banke su gospodari malog hrvatskog svemira. Pljunite u šake i donesite svoju odluku: ja glasam za sebe.

     Što god odlučili, na vama je. Samo nemojte ostati kod kuće i sljedećih pet godina kukati po susjedstvu ili društvenim mrežama. Vaša odgovor­nost je - vaš glas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH-ovci na VII. Kongresu SSSH

Radnici i umirovljenici za snaženje javnog mirovinskog stupa!

Pod motom „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. studenoga 2014. godine, u hotelu Well, u Tuheljskim Toplicama, održan je Sedmi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čija je SUH članica od 1993. godine.

Zastupnici VII. kongresa SSSH  iskazali su dosadašnjem predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije u sljedeće četiri godine. Od 137 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za Mladena Novosela je glasovalo njih 136. Jedan glasački listić je bio nevažeći. U radu prvoga dana Kongresa sudjelovalo je 138, u drugoga dana 141 zastupnik od ukupno 152. Među izaslanicima bili su i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske – predsjednica Jasna A. Petrović i zamjenik Milan Tomičić, te dosadašnja članica Vijeća SSSH potpredsjednica Milica Čavkić. Tomičić je bio članom Izborne komisije, a Petrović u Radnom predsjedništvu Kongresa.

Zastupnici VII. kongresa SSSH usvojili su Deklaraciju „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“, Deklaraciju o stvarnom odlučivanju žena u sindikatima, kao i nekoliko rezolucija: Rezoluciju o revitalizaciji industrijske proizvodnje i otvaranju novih radnih mjestaRezoluciju o zaštiti zdravlja radnika na radnom mjestu, te Rezoluciju o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama.

SUH-u je osobito značajno što je Kongres prihvatio usvojiti prijedlog Rezolucije o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama, jer je najnovijim istupima premijera u pitanje dovedena upravo ta dimenzija međugeneracijske solidarnosti, jednako kao i prvi javni mirovinski  stup. Umirovljenici i radnici po tom pitanju nemaju dvojbe – prvi mirovinski stup, odnosno javni mirovinski stup temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti temelj su mirovinskih sustava u Europi, te bi svaki pokušaj dokidanja tog temelja bio jednak individualizaciji rizika starosti i bolesti.

Jasno je poručeno i to da drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, kao dopunski, treba biti dobrovoljan i transformiran u tzv. profesionalnu mirovinsku štednju.