UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZAGREB: 5. SPORTSKI SUSRETI SUH ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Podsljeme na tronu

     Podružnica Studentski grad je u subotu 7. listopada 2017. godine bila domaćin 5. sportskih susreta Povjereništva SUH-a Za­greb i Zagrebačke županije, na kojima su natje­catelji iz 13 podružnica omjerili snage u zabav­nim sportskim disciplinama, kao što su pikado i nošenje jaja na žlici.

Već od 9 sati počele su se okupljati ekipe sindikalnih podružnica iz svih dijelova grada Zagreba, ali uskoro se pridružila i ekipa iz Samo­bora, koja je „probila led" iz   Zagrebačke župa­nije. Nakon prijava uz svježa peciva, krenulo se s postrojavanjem.    Ukupno se prijavilo 12 timo­va sa po 8 natjecatelja, dok su se iz podružnice Centra prijavila samo tri najhrabrija natjecate­lja, koji su zbog tako malog broja morali sudje­lovati u svim igrama.

Od treme do ushićenja

     Sportske susrete je, prema običaju, otvori­la predsjednica Povjereništva SUH Zagreb, Bi­serka Budigam i tom prilikom svima zaželjela sreću u natjecanju. Na igrama je bila prisutna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, koja je prilikom obraćanja prisutnima podsjetila na skorašnji prosvjed umirovljenika u šest hrvat­skim gradova.

     Ekipe su nastojale što bolje odraditi zadatke koji se od njih traže, ali bilo je tu i treme i nerviranja, kao i ushićenja kada se ubace svi krugovi na čunj ili kada je puno loptica u obruču ili u košu, kada su strelice pikada što bliže centru, kad se postigne veliki broj golova ili kada ne padne jaje sa žlice. Na kraju se odigrala i igra guranja šibica bocom privezanom oko pojasa, koja je razveselila sve prisutne.

Važno je sudjelovati

     Natjecatelji i gosti su se nakon igara uputili u Mjesni odbor Studentski grad, gdje ih je doče­kao grah s domaćim kobasicama, koje je spravio kuhar Antun Grgić. Grah je bio odličan, pa se če­sto tražilo repete.

     Nakon jela i kratkog odmora, došlo je vrije­me da se proglase pobjednici. Treće mjesto pri­palo je domaćinu Studentskom gradu, druga je bila ekipa iz susjednog Oporovca, dok je prvo mjesto osvojila ekipa iz Podružnice Podsljeme. Bez obzira na uspješnost, preciznost, a pogoto­vo sreću, čestitke svima koji su prisustvovali na ovim igrama jer su one samo jedan mali dopri­nos kako bi se ljudi upoznali i družili, a potom i zapjevali.

     Hvala ravnatelju OŠ V. Novaka koji je omogu­ćio korištenje dvorane bez naknade, zatim Ma­rijanu Jardasu koji je omogućio korištenje kaza­na. Karolini Muža na posudbi rekvizita, Antunu Grgiću na dobrom ručku. I na kraju veliko hva­la domaćicama, sucima i svima koji su na bilo koji način pripomogli kako bi se ove sindikalne sportske igre održale u ugodnoj atmosferi.

Snježana Živčić