UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ŠTO DONOSE IZMJENE OVRŠNOG ZAKONA

Nitko se ne usudi taknuti u javne bilježnike

 

     Početkom kolovoza stupile su na snagu izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima se, prema tvrdnja­ma Ministarstva pravosuđa, želi uspo­staviti pravednija ravnoteža između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire. Glavne novi­ne odnose se na povećanje zaštićenog dijela plaće, zaštitu jedine nekretnine od ovrhe, te zbrinjavanje onih kojima je nekretnina već ovršena i prodana.

     Prema podacima Fine krajem lipnja u blokadi je bilo 325.009 građana s du­gom nešto većim od 42 milijarde kuna, od čega čak 40-tak tisuća umirovljenika, međutim ostaje upitno koliko će ove mjere pomoći blokiranima.

 

Zaštita od ovrhe na jedinoj nekretnini

 

     Prema izmjenama zakona uvedena je zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini za ovršenika koji ne obavlja registrira­nu djelatnost i ima samo nekretninu u kojoj živi. No, jedina nekretnina će se moći ovršiti nakon sudske presude ako je stečena kaznenim djelom, ili je ovrše­na radi plaćanja alimentacije ili uzdrža­vanja djeteta.

     Nadalje, ovrha nad nekretninom neće se pokrenuti ako zbroj glavnica tražbina s već pokrenutim ovrhama na toj nekretnini ne prelazi 20.000 kuna, a čak i u tom slučaju sud može odbiti pri­jedlog za ovrhu na nekretnini ako ocije­ni kako bi provedbom ovrhe bila naru­šena pravična ravnoteža između intere­sa ovršenika i ovrhovoditelja. Sud će od­lučivati je li vrijednost imovine vrijedna razmjernosti dugu, a ovrhovoditelj će morati dokazati da se pokušao naplatiti iz druge imovine. Prva nekretnina će se moći izgubiti samo ako vlasnik potpiše prije, primjerice, dizanja kredita, da je s tim suglasan.

 

Stambeno zbrinjavanje ovršenika na godinu i pol

 

     Ukoliko osoba ipak mora iseliti iz ne­kretnine u kojoj stanuje jer je prodana u ovrsi, a nužna je za zadovoljenje njenih osnovnih stambenih potreba ili osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati, ima pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju od 18 mjeseci isplatom nov­čane naknade za troškove smještaja. O priznanju prava na smještaj, na zahtjev ovršenika, odlučivati će centar za soci­jalnu skrb koji će naknadu za troškove smještaja mjesečno isplaćivati izrav­no na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna, a ukupna visina novčane naknade za troškove smještaja neće moći prelaziti iznos od devet pro­sječnih neto plaća u Republici Hrvat­skoj, tj. oko 35.000 kuna.

     Izmjenama Zakona također se pro­pisuje i da ovršenik prethodno mora dobiti obavijest na kućnu adresu čim je Fina zaprimi, čime će se spriječiti pro­vođenje ovrhe a da ovršeni ne zna ni tko, ni zašto mu je uzeo novac s računa ili ga blokirao. To je osobito važno zbog umirovljenika, kojih većina do sada nije uspijevala dobiti nikakve podatke o ovrsi zbog toga što velike banke i dalje prolongiraju uključivanje detalja o ovrsi u bankovnu obavijest o ovrsi nad miro­vinom. Također, više neće biti automat­ske ovrhe po bilo kojoj osnovi, već će kad ovrha sjedne, novac još 60 dana biti na računu, iako blokiran. U tom roku će ovršeni imati pravo na žalbu i poduzi­manje svih pravnih radnji.

 

Zaštita 3/4 primanja

 

     Još jedna novina odnosi se i na slu­čaj kada se ovrha provodi na plaći, mi­rovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika manjem od pro­sječne neto plaće u Hrvatskoj. Prema izmjenama Zakona povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Kod ovrhe na temelju zaduž­nice ili bjanko zadužnice omogućava se ovršenicima korištenje pravnih sredsta­va poput odgode prijenosa sredstava i/ ili proglašenje pljenidbe i prijenosa ne­dopuštenim. Međutim, ostaje upitno da li će ova mjera pomoći umirovljenicima čije su mirovine izuzetno male.

     Izmjenama zakona uvodi se i poseb­na vrsta sankcije u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili kako bi ih se prisililo da pravo­vremeno povuku prijedlog za ovrhu u slučaju kada im je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu. Prema dosadaš­njem zakonu za povrat su se morale pi­sati posebne zamolbe, a prakticiran je i rok zastare.

     Mnogo toga značajnog nije riješeno. Nije prihvaćen prijedlog da nekretnina bude zaštićena od ovrhe za dug u izno­su do 50.000 kuna, čime bi bilo obuhva­ćeno još 48.142 građana. Također, nije riješen jedan od gorućih problema ve­zan uz ovrhe, a to je uloga javnih biljež­nika u cijelom procesu, te visina njiho­vih troškova. Ovu kiselu jabuku morat će zagristi, unatoč svom otporu javno- bilježničkog i odvjetničkog lobija, novi Ovršni zakon u čiju bi se izradu trebalo krenuti na jesen. Naravno, bez jamstva koliko će pisanje tog zakona trajati i bez procjene koliko će građana izgubiti svo­je jedine domove.

Marina Bubalo