UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva:

Umirovljenici u obranu javnog zdravstva! Žele zdravstvenom kunom krpati druge državne dugove. Žele vam oduzeti ono zadnje što imate!

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske zabrinjava najava ministra financija Zdravka Marića kako postoji mogućnost povrata zdravstvene riznice u državni proračun, s obrazloženjem kako se dvogodišnje razdoblje odvojenog djelovanja nije pokazalo učinkovitim. Zapravo, gospodin ministar bi sada želio utopiti zdravstvenu kunu u opću „mišancu“ državnog proračuna, kako bi se još manje transparentno njime upravljalo.

     Tek takvim razdvajanjem postalo je jasno da država godinama ne uplaćuje svoje obveze zdravstvu, a s druge strane šakom i kapom dijeli zdravstvena prava. Sada se barem zna koliko je država obvezna uplatiti i koliko njena velikodušnost košta. Tako se ujedno spriječilo državu da  u zdravstvenu blagajnu poseže nenamjenski, za potrebe drugih ministarstava i druge prohtjeve. Zdravstvo je u minusu koji je zabrinjavajući, ali rješenje nije u zakopavanju glave u pijesak, već u stvarnoj reformi zdravstvenog sustava, osobito sustava javne nabave, u kojem je korupcija evidentna.  Povratak na takvu matricu vratio bi zdravstveni novac u potpunu netransparentnost, i to na štetu pacijenata

     Umirovljenici su prije tri godine javno podržali izdvajanje zdravstvene riznice, te opstanak državnog dopunskog i dodatnog osiguranja, jer su to jedina jamstva opstojnosti javnog zdravstva, te jamstva održavanja cijena dopunskog i drugih oblika dodatnih zdravstvenih košarica.

     Hoće li ministar Marić prigrabiti i zdravstvenu riznicu i „propisati“ n recept privatizaciju zdravstva, kako bi državne dugove zdravstvu prebacio na leđa pacijenata?

     Već su reagirale i brojne udruge pacijenata i liječnika naglašavajući kako nema dvojbe da će pacijenti u tom slučaju imati lošiju uslugu, a doći će u pitanje stabilnost zdravstvenog sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi.

Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga poziva:

Umirovljenici, dignite se u obranu javnog zdravstva! Žele nam zdravstvenom kunom krpati druge državne dugove. Žele vam oduzeti ono zadnje što imate!

     Nadalje, Sindikat umirovljenika Hrvatske protivi se najavi ministra zdravstva Milana Kujundžića o mogućem poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja sa sadašnjih 70 kuna mjesečno, sve dok država ne izvrši povrat svojih dugovanja u zdravstvenu riznicu i provede reformu javne nabave u zdravstvu. Također, tražimo povećanje imovinskog cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, jer se nije mijenjao od 2004. godine, a  u 13 godina troškovi života, pa i cijene lijekova i liječenja su rasle. Podsjećamo kako je to posebno pogodilo kategoriju umirovljenika, najveću skupinu korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja.

     Naime, sada cenzus za besplatno dopunsko osiguranje iznosi 1.516,32 kn po članu obitelji za prethodnu kalendarsku godinu, a za umirovljenike – samce, 1.939,39 kuna, što je sramotno nisko, utoliko više što je linija siromaštva oko 2.85 kuna, pa bi cenzus za samca trebao iznositi barem toliko.

     SUH pozdravlja i prijedlog da se dodatna sredstva za zdravstveno osiguranje namaknu iz poreza na cigarete, alkohol, gorivo i sl., ali ne i prijedlog da se „otvori prostor za dodatno zdravstveno osiguranje“. U Hrvatskoj su cigarete među najjeftinijima u Europskoj, samo 56 posto prosjeka EU.

     „Tko želi više, neka plati više“, konstatacija ministra zdravstva Milana Kujundžića, neoliberalna je uzrečica koja priziva privatizaciju zdravstva i poručuje građanima da mogu umrijeti, ako ne mogu platiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Poznato je da od 2010. godine umirovljenici koji preminu u tekućoj godini imaju čak 16 posto niže mirovine. Brže umiru, dakle, siromašniji.

     Stoga pozivamo ministra na dijalog, da zajedno s umirovljeničkim udrugama, predstavnicima najbrojnije korisničke skupine zdravstva, nađe socijalno osjetljivo rješenje za poboljšanje zdravstvenog sustava. Poručujemo, kako prostora za iznalaženje dodatnih sredstava za zdravstveni sustav ima, a prvi korak k tome je borba protiv korupcije u javnoj nabavi, sprječavanju sive ekonomije i mita u javnom zdravstvenom sustavu te uvođenju načela osobne odgovornosti svih onih koji upravljaju zdravstvenim sustavom.

  Sindikat umirovljenika Hrvatske

                                                            Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a