UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BANKE ŠTEDE NA INFORMATIČKIM PROGRAMIMA

ZABA I PBZ, kad ćete umirovljenike informirati o ovrhama?

 

     Nakon što je Sindikat umirovljenika Hrvatske 2013. godine pokrenuo inicijativu o obavještavanju umi­rovljenika o obračunatim ustegama/ ovrhama iz mirovinskih primanja, tek su sredinom 2015. godine pokrenuti konkretni koraci od strane HZMO-a pre­ma bankama da se realizira inicijativa SUH-a.

     S obzirom da je predstavnica SUH-a u Upravnom vijeću HZMO-a postala već svima dosadila postavljanjem pi­tanja o pravu na informiranje o detalji­ma ustega, a osobito ovrha, kako bi se spriječilo da ovršeni umirovljenici kat­kad plaćaju duplo, nakon četiri godine borbe za ostvarivanje ustavnog prava na informacije o vlastitim financijskim sredstvima, tek 18 od 25 poslovnih ba­naka preko kojih se isplaćuju mirovine obavještava korisnike o ustegama.

     Pet banaka - Sberbanka, Splitska banka, Privredna banka, Zagrebačka banka, Raiffeisenbanka - HZMO-u su dale obećanje kako će s obavještava­njem korisnika započeti tijekom prve polovice 2017. godine, no kako imamo informacije, to još nisu započele. Pri­morska banka i Partner banka nikada nisu dostavila čak ni odgovor HZMO-u vezano za obavještavanje korisnika o ustegama, točnije od samog početka ignoriraju požurnice, obavijesti i ostale dopise.

 Informiranje korisnika nije prioritet poslovanja

     Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a od 5. svibnja 2017. godine, tadašnji po­moćnik ravnatelja Ante Babić rekao je kako su „banke aktivnosti provodile u skladu sa svojim mogućnostima i prio­ritetima u poslovanju, na što Zavod ne može utjecati". Ukratko, prioritet banka nije informiranje korisnika o njihovim financijskim sredstvima.

     Kako je predsjednica SUH-a Jasna Pe­trović istaknula na istoj sjednici Uprav­nog vijeća, nedostupnost informacija protivna je Ustavu, a i nezamislivo je da poslodavac ustegne dio sredstava bez informacija na što se ustegnuta sred­stva odnose. „Ako HZMO ne poduzme potrebne korake da Zagrebačka banka i Privredna banka počnu poštovati Ustav RH, SUH će biti prisiljen poduzeti druge mjere, npr. sugerirati umirovljenicima da otvore tekuće račune u drugim ban­kama", kazala je Petrović.

 Tri ovrhe na jedan račun

     Podsjećamo, u ustege spadaju ovr­he, krediti, krediti prema poslovnoj su­radnji, te premije dopunskog zdravstve­nog osiguranja, a prema podacima za ožujak ove godine, najveći broj otpada na premije dopunskog zdravstvenog osiguranja (272.261 korisnika), a slije­de ovrhe s 54.822 korisnika s ukupno 54.990.681,53 kuna. Iako takav broj ko­risnika u usporedbi s ukupnim brojem ovršenih nešto manji od njihova udjela u toj dobnoj skupini (16.75%), važno je ono što ističe sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić kada komentira Ovršni zakon.

     „Znamo da u Hrvatskoj imate 95 ti­suća umirovljenika koji imaju prosječnu mirovinu od 230 kuna, daljnjih 88 tisu­ća koji imaju 700 kuna, pola milijuna hrvatskih umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna. A samo jedan ra­čun, primjerice Holdinga od 200 kuna, vama predstavlja tri ovrhe po najmanje 800 kuna. Možete biti dužni od 1.800 do 2.400 kuna temeljem troškova ovrhe za samo jedan jedini račun".

Kolakušićeva poanta je da Ovršni za­kon pogoduje samo uskom krugu poje­dinaca iz odvjetništva i javnog bilježniš­tva, jer iz ovršnog postupka ni jednom izmjenom nije maknuta financijska agencija, a niti javni bilježnici, koji su ne­potrebni trošak. Osnovna svrha ovršnog postupka je naplata potraživanja, a ne dodatno haračenje građana i građanki, što sadašnji Ovršni zakon predstavlja jer zbog samo jedne lipe duga, osobu se može ovršiti i naplatom raznoraznih ha­rača je dovesti do basnoslovnog iznosa.