UVODNA RIJEČ
Povratak u doba nestašica
Piše: Igor Knežević
Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile totalno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.
Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.
Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.
Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.
Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.
„Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...
Web stranice naših podružnica
SUH I PUČKA PRAVOBRANITELJICA PROTIV ZLOSTAVLJANJA STARIJIH
Ipak se kreće! Konačno bolja zaštita starijih!
Zakonodavcima je došlo do mozga da su starije osobe u sve težem položaju - kako materijalnom tako i društvenom. Nakon brojnih inicijativa SUH-a, ali i Ureda pučke pravo- braniteljice, Ministarstvo pravosuđa je konačno u Zakon o zaštiti nasilja obitelji uvrstilo starije kao posebno ranjivu kategoriju i predvidjelo kažnjavanje onih koji ih zlostavljaju i zanemaruju. No, još uvijek smo daleko od uspostave zaštite od zloporaba, jer je Zakon o obveznim odnosima koji regulira dosmrtno i doživotno uzdržavanje – podnormiran
Piše: Ana Kuzmanić
Između pet i deset posto starijih osoba diljem svijeta izloženo je ekonomskom zlostavljanju, a posebno šokantan je podatak kako starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlostavljanje, kako zbog neugode i srama tako i zbog mogućnost i da se obrate osobi od povjerenje", istaknuto je od strane Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, koji se obilježava svake godine 15. lipnja.
Iako je to nekad bila tabu tema, danas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta. Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovima. Zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa financijskim sredstvima. U skladu s Planom održivog razvoja do 2030. godine i Međunarodnog madridskog plana o akciji za starenje, starije osobe imaju pravo na dostojanstveni život u starosti, slobodan od svih oblika zlostavljanja, uključujući financijsko i materijalno, koje može dovesti do siromaštva, gladi, be- skućništva, ugroženog zdravlja i dobrobiti, pa čak i do preuranjene smrti.
- Dosmrtno zlostavljanje
Ured pučke pravobraniteljice navodi kako starije osobe u Hrvatskoj zbog istih razloga, kao i u ostatku svijeta, ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine. Sindikat umirovljenika Hrvatske upravo na problem ekonomskog zlostavljanja starijih osoba upozorava niz godina, a posebno dobru suradnju po pitanju prevencije ostvaruje s Uredom pučke pravobraniteljice u smislu prijava pojedinih slučajeva i pokretanja izmjena Zakona o obaveznim odnosima koji regulira ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.
Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva pravosuđa koje se prije nekoliko mjeseci oglasilo na inicijativu SUH-a o izmjenama Zakona o obaveznim odnosima kojima se traži ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, uspostavljanja registra uzdržavatelja i drugog, pri izmjenama Zakona u obzir će se uzeti SUH-ovi prijedlozi prije čega će uslijediti široka rasprava o problemima vezanima za ugovor o uzdržavanju. Barem je tako obećao prethodni ministar pravosuđa, a sigurni smo da će i novi ostati pri obećanju.
- Porezna reforma pospješila industriju lešinarstva
U svojim godišnjim izvješćima, pučka pravobraniteljica Lora Vidović niz godina upućuje preporuke Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa je tako u Izvješću za 2016. preporučila i zakonske izmjene kojima bi sudski postupci radi raskida ovih ugovora bili žurni, a prvo ročište održavalo bi se u roku od 15 dana od pokretanja postupka.
No, upozoravaju iz Ureda pučke pravobraniteljice, snažniji zaštitni mehanizmi još uvijek nisu uvedeni, a sustav je i dodatno fleksibiliziran u sklopu porezne reforme početkom godine. Tada su bliži srodnici s kojima stariji potpisuju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju oslobođeni od plaćanja poreza na promet nekretnina.
- (Ne)dovoljan pomak u zaštiti starijih
Unatoč svemu tome, pozitivan pomak u pogledu zaštite starijih osoba napravljen je uvrštavanjem starijih osoba u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je posebno propisana njihova zaštita. Vrlo važno je kako će zakonom zanemarivanje starijih, poput ostavljanja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, postati kažnjivo. No, iako su ove promjene značajne, zaštita starijih osoba morala bi biti još učinkovitija. Zato je pravobraniteljica početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovila argumente koje im je uputila u ranijoj fazi izrade Zakona.
Primjerice, potrebno je uvesti obvezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u njihovom domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i zašto je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obitelji (3.000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1.000 kuna)?
Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati obvezu dobivanja njihovog pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psihološka i druga pomoć a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postupku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka. Ipak, dokle god se izmjene zakona ne formaliziraju, zaštita starijih ostaje lista lijepih želja. A dok se konačno Zakonom o obveznim odnosima ne regulira pitanje ugovora o uzdržavanju i biznisa koji se oko toga razvio, nema niti lijepih želja.