SUH I PUČKA PRAVOBRANITELJICA PROTIV ZLOSTAVLJANJA STARIJIH

Ipak se kreće! Konačno bolja zaštita starijih!

     Zakonodavcima je doš­lo do mozga da su starije osobe u sve težem polo­žaju - kako materijalnom tako i društvenom. Nakon brojnih inicijativa SUH-a, ali i Ureda pučke pravo- braniteljice, Ministarstvo pravosuđa je konačno u Zakon o zaštiti nasilja obi­telji uvrstilo starije kao po­sebno ranjivu kategoriju i predvidjelo kažnjavanje onih koji ih zlostavljaju i zanemaruju. No, još uvijek smo daleko od uspostave zaštite od zloporaba, jer je Zakon o obveznim odnosi­ma koji regulira dosmrtno i doživotno uzdržavanje – podnormiran

 Piše: Ana Kuzmanić

     Između pet i deset posto starijih oso­ba diljem svijeta izloženo je eko­nomskom zlostavljanju, a posebno šokantan je podatak kako starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlo­stavljanje, kako zbog neugode i srama tako i zbog mogućnost i da se obrate osobi od povjerenje", istaknuto je od strane Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavlja­nju starijih osoba, koji se obilježava sva­ke godine 15. lipnja.

Iako je to nekad bila tabu tema, da­nas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta.     Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovi­ma. Zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa finan­cijskim sredstvima. U skladu s Planom održivog razvoja do 2030. godine i Me­đunarodnog madridskog plana o akciji za starenje, starije osobe imaju pravo na dostojanstveni život u starosti, slo­bodan od svih oblika zlostavljanja, uk­ljučujući financijsko i materijalno, koje može dovesti do siromaštva, gladi, be- skućništva, ugroženog zdravlja i dobro­biti, pa čak i do preuranjene smrti.

- Dosmrtno zlostavljanje

     Ured pučke pravobraniteljice na­vodi kako starije osobe u Hrvatskoj zbog istih razloga, kao i u ostatku svi­jeta, ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdrža­vanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine. Sindikat umirovljenika Hrvat­ske upravo na problem ekonomskog zlostavljanja starijih osoba upozorava niz godina, a posebno dobru suradnju po pitanju prevencije ostvaruje s Ure­dom pučke pravobraniteljice u smislu prijava pojedinih slučajeva i pokreta­nja izmjena Zakona o obaveznim od­nosima koji regulira ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva pravosuđa koje se prije nekoliko mjeseci oglasilo na inicijativu SUH-a o izmjenama Zakona o obave­znim odnosima kojima se traži ukida­nje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju, uspostavljanja registra uzdržavatelja i drugog, pri izmjenama Zakona u obzir će se uzeti SUH-ovi prijedlozi prije čega će uslijediti široka rasprava o problemima vezanima za ugovor o uzdržavanju. Barem je tako obećao prethodni ministar pravosuđa, a sigur­ni smo da će i novi ostati pri obećanju.

 -       Porezna reforma pospješila industriju lešinarstva

     U svojim godišnjim izvješćima, puč­ka pravobraniteljica Lora Vidović niz go­dina upućuje preporuke Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu za demografi­ju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa je tako u Izvješću za 2016. preporučila i zakonske izmjene kojima bi sudski po­stupci radi raskida ovih ugovora bili žur­ni, a prvo ročište održavalo bi se u roku od 15 dana od pokretanja postupka.

     No, upozoravaju iz Ureda pučke pra­vobraniteljice, snažniji zaštitni meha­nizmi još uvijek nisu uvedeni, a sustav je i dodatno fleksibiliziran u sklopu po­rezne reforme početkom godine. Tada su bliži srodnici s kojima stariji potpi­suju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju oslobođeni od plaćanja poreza na pro­met nekretnina.

-       (Ne)dovoljan pomak u zaštiti starijih

     Unatoč svemu tome, pozitivan po­mak u pogledu zaštite starijih osoba napravljen je uvrštavanjem starijih oso­ba u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je posebno propisana njihova zaštita. Vrlo važno je kako će zakonom zanemarivanje starijih, poput ostavlja­nja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, postati kažnjivo. No, iako su ove promjene zna­čajne, zaštita starijih osoba morala bi biti još učinkovitija. Zato je pravobra­niteljica početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovila argumente koje im je uputila u ranijoj fazi izrade Zakona.

     Primjerice, potrebno je uvesti ob­vezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u nji­hovom domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i za­što je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obite­lji (3.000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1.000 kuna)?

     Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati ob­vezu dobivanja njihovog pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psiho­loška i druga pomoć a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postup­ku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka. Ipak, dokle god se izmjene zakona ne formaliziraju, zaštita starijih ostaje lista lijepih želja. A dok se konačno Zakonom o ob­veznim odnosima ne regulira pitanje ugovora o uzdržavanju i biznisa koji se oko toga razvio, nema niti lijepih želja.