UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH I PUČKA PRAVOBRANITELJICA PROTIV ZLOSTAVLJANJA STARIJIH

Ipak se kreće! Konačno bolja zaštita starijih!

     Zakonodavcima je doš­lo do mozga da su starije osobe u sve težem polo­žaju - kako materijalnom tako i društvenom. Nakon brojnih inicijativa SUH-a, ali i Ureda pučke pravo- braniteljice, Ministarstvo pravosuđa je konačno u Zakon o zaštiti nasilja obi­telji uvrstilo starije kao po­sebno ranjivu kategoriju i predvidjelo kažnjavanje onih koji ih zlostavljaju i zanemaruju. No, još uvijek smo daleko od uspostave zaštite od zloporaba, jer je Zakon o obveznim odnosi­ma koji regulira dosmrtno i doživotno uzdržavanje – podnormiran

 Piše: Ana Kuzmanić

     Između pet i deset posto starijih oso­ba diljem svijeta izloženo je eko­nomskom zlostavljanju, a posebno šokantan je podatak kako starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlo­stavljanje, kako zbog neugode i srama tako i zbog mogućnost i da se obrate osobi od povjerenje", istaknuto je od strane Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavlja­nju starijih osoba, koji se obilježava sva­ke godine 15. lipnja.

Iako je to nekad bila tabu tema, da­nas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta.     Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovi­ma. Zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa finan­cijskim sredstvima. U skladu s Planom održivog razvoja do 2030. godine i Me­đunarodnog madridskog plana o akciji za starenje, starije osobe imaju pravo na dostojanstveni život u starosti, slo­bodan od svih oblika zlostavljanja, uk­ljučujući financijsko i materijalno, koje može dovesti do siromaštva, gladi, be- skućništva, ugroženog zdravlja i dobro­biti, pa čak i do preuranjene smrti.

- Dosmrtno zlostavljanje

     Ured pučke pravobraniteljice na­vodi kako starije osobe u Hrvatskoj zbog istih razloga, kao i u ostatku svi­jeta, ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdrža­vanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine. Sindikat umirovljenika Hrvat­ske upravo na problem ekonomskog zlostavljanja starijih osoba upozorava niz godina, a posebno dobru suradnju po pitanju prevencije ostvaruje s Ure­dom pučke pravobraniteljice u smislu prijava pojedinih slučajeva i pokreta­nja izmjena Zakona o obaveznim od­nosima koji regulira ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva pravosuđa koje se prije nekoliko mjeseci oglasilo na inicijativu SUH-a o izmjenama Zakona o obave­znim odnosima kojima se traži ukida­nje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju, uspostavljanja registra uzdržavatelja i drugog, pri izmjenama Zakona u obzir će se uzeti SUH-ovi prijedlozi prije čega će uslijediti široka rasprava o problemima vezanima za ugovor o uzdržavanju. Barem je tako obećao prethodni ministar pravosuđa, a sigur­ni smo da će i novi ostati pri obećanju.

 -       Porezna reforma pospješila industriju lešinarstva

     U svojim godišnjim izvješćima, puč­ka pravobraniteljica Lora Vidović niz go­dina upućuje preporuke Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu za demografi­ju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa je tako u Izvješću za 2016. preporučila i zakonske izmjene kojima bi sudski po­stupci radi raskida ovih ugovora bili žur­ni, a prvo ročište održavalo bi se u roku od 15 dana od pokretanja postupka.

     No, upozoravaju iz Ureda pučke pra­vobraniteljice, snažniji zaštitni meha­nizmi još uvijek nisu uvedeni, a sustav je i dodatno fleksibiliziran u sklopu po­rezne reforme početkom godine. Tada su bliži srodnici s kojima stariji potpi­suju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju oslobođeni od plaćanja poreza na pro­met nekretnina.

-       (Ne)dovoljan pomak u zaštiti starijih

     Unatoč svemu tome, pozitivan po­mak u pogledu zaštite starijih osoba napravljen je uvrštavanjem starijih oso­ba u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je posebno propisana njihova zaštita. Vrlo važno je kako će zakonom zanemarivanje starijih, poput ostavlja­nja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, postati kažnjivo. No, iako su ove promjene zna­čajne, zaštita starijih osoba morala bi biti još učinkovitija. Zato je pravobra­niteljica početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovila argumente koje im je uputila u ranijoj fazi izrade Zakona.

     Primjerice, potrebno je uvesti ob­vezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u nji­hovom domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i za­što je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obite­lji (3.000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1.000 kuna)?

     Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati ob­vezu dobivanja njihovog pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psiho­loška i druga pomoć a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postup­ku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka. Ipak, dokle god se izmjene zakona ne formaliziraju, zaštita starijih ostaje lista lijepih želja. A dok se konačno Zakonom o ob­veznim odnosima ne regulira pitanje ugovora o uzdržavanju i biznisa koji se oko toga razvio, nema niti lijepih želja.