UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH I PUČKA PRAVOBRANITELJICA PROTIV ZLOSTAVLJANJA STARIJIH

Ipak se kreće! Konačno bolja zaštita starijih!

     Zakonodavcima je doš­lo do mozga da su starije osobe u sve težem polo­žaju - kako materijalnom tako i društvenom. Nakon brojnih inicijativa SUH-a, ali i Ureda pučke pravo- braniteljice, Ministarstvo pravosuđa je konačno u Zakon o zaštiti nasilja obi­telji uvrstilo starije kao po­sebno ranjivu kategoriju i predvidjelo kažnjavanje onih koji ih zlostavljaju i zanemaruju. No, još uvijek smo daleko od uspostave zaštite od zloporaba, jer je Zakon o obveznim odnosi­ma koji regulira dosmrtno i doživotno uzdržavanje – podnormiran

 Piše: Ana Kuzmanić

     Između pet i deset posto starijih oso­ba diljem svijeta izloženo je eko­nomskom zlostavljanju, a posebno šokantan je podatak kako starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlo­stavljanje, kako zbog neugode i srama tako i zbog mogućnost i da se obrate osobi od povjerenje", istaknuto je od strane Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavlja­nju starijih osoba, koji se obilježava sva­ke godine 15. lipnja.

Iako je to nekad bila tabu tema, da­nas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta.     Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovi­ma. Zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa finan­cijskim sredstvima. U skladu s Planom održivog razvoja do 2030. godine i Me­đunarodnog madridskog plana o akciji za starenje, starije osobe imaju pravo na dostojanstveni život u starosti, slo­bodan od svih oblika zlostavljanja, uk­ljučujući financijsko i materijalno, koje može dovesti do siromaštva, gladi, be- skućništva, ugroženog zdravlja i dobro­biti, pa čak i do preuranjene smrti.

- Dosmrtno zlostavljanje

     Ured pučke pravobraniteljice na­vodi kako starije osobe u Hrvatskoj zbog istih razloga, kao i u ostatku svi­jeta, ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdrža­vanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine. Sindikat umirovljenika Hrvat­ske upravo na problem ekonomskog zlostavljanja starijih osoba upozorava niz godina, a posebno dobru suradnju po pitanju prevencije ostvaruje s Ure­dom pučke pravobraniteljice u smislu prijava pojedinih slučajeva i pokreta­nja izmjena Zakona o obaveznim od­nosima koji regulira ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva pravosuđa koje se prije nekoliko mjeseci oglasilo na inicijativu SUH-a o izmjenama Zakona o obave­znim odnosima kojima se traži ukida­nje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju, uspostavljanja registra uzdržavatelja i drugog, pri izmjenama Zakona u obzir će se uzeti SUH-ovi prijedlozi prije čega će uslijediti široka rasprava o problemima vezanima za ugovor o uzdržavanju. Barem je tako obećao prethodni ministar pravosuđa, a sigur­ni smo da će i novi ostati pri obećanju.

 -       Porezna reforma pospješila industriju lešinarstva

     U svojim godišnjim izvješćima, puč­ka pravobraniteljica Lora Vidović niz go­dina upućuje preporuke Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu za demografi­ju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa je tako u Izvješću za 2016. preporučila i zakonske izmjene kojima bi sudski po­stupci radi raskida ovih ugovora bili žur­ni, a prvo ročište održavalo bi se u roku od 15 dana od pokretanja postupka.

     No, upozoravaju iz Ureda pučke pra­vobraniteljice, snažniji zaštitni meha­nizmi još uvijek nisu uvedeni, a sustav je i dodatno fleksibiliziran u sklopu po­rezne reforme početkom godine. Tada su bliži srodnici s kojima stariji potpi­suju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju oslobođeni od plaćanja poreza na pro­met nekretnina.

-       (Ne)dovoljan pomak u zaštiti starijih

     Unatoč svemu tome, pozitivan po­mak u pogledu zaštite starijih osoba napravljen je uvrštavanjem starijih oso­ba u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je posebno propisana njihova zaštita. Vrlo važno je kako će zakonom zanemarivanje starijih, poput ostavlja­nja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, postati kažnjivo. No, iako su ove promjene zna­čajne, zaštita starijih osoba morala bi biti još učinkovitija. Zato je pravobra­niteljica početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovila argumente koje im je uputila u ranijoj fazi izrade Zakona.

     Primjerice, potrebno je uvesti ob­vezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u nji­hovom domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i za­što je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obite­lji (3.000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1.000 kuna)?

     Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati ob­vezu dobivanja njihovog pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psiho­loška i druga pomoć a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postup­ku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka. Ipak, dokle god se izmjene zakona ne formaliziraju, zaštita starijih ostaje lista lijepih želja. A dok se konačno Zakonom o ob­veznim odnosima ne regulira pitanje ugovora o uzdržavanju i biznisa koji se oko toga razvio, nema niti lijepih želja.