UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

UMIROVLJENICI NAJAVLJUJU PROSVJEDE U JESEN

Krećemo po svoja prava

     Mi smo ovu zemlju izgradili svojim radom, mi smo se izborili da naša djeca i unuci mogu živjeti u slobodi i socijalnoj sigurnosti. Zato budite spremni za jesen. Krećemo po svoja prava!

      Hrvatske političke elite ne čuju, ne vide i ne osjećaju u kojoj su mjeri hrvatski umirovljenici i druge starije osobe zanemarene i ponižene." - piše u javnom pozi­vu Sindikata umirovljenika Hrvatske od 26. lipnja o.g. kojim ih se poziva na prosvjede u jesen.

     „Gotovo jedna trećina starijih od 65 godina je u zoni si­romaštva i socijalne isključenosti i, uz Bugare, najsiromaš­niji smo starci u Europskoj uniji. U Hrvatskoj samo 64 posto te dobne skupine prima mirovine, a državne naknade za siromašne starce postoje samo kao trajno obećanje", na­glašeno je u priopćenju.

-       Najgore je imati, pa nemati

     „No, najgore je imati, pa nemati, a to najslikovitije osje­ćaju hrvatski umirovljenici, jer su baš oni najviše potonuli u usporedbi sa svim zemljama nastalima od bivše države. Nedavna regionalna konferencija održana u Zagrebu, uz nazočnost predstavnika sindikata umirovljenika iz deset zemalja, potvrdila je kako smo najbjedniji, najpovrjeđeniji i najtužniji starci i starice od Austrije do Makedonije.

U Hrvatskoj je najniži udjel prosječne mirovine u neto plaći u travnju iznosio samo 37,7 posto, dok je u susjednim zemljama bio bitno viši (Mađarska i Makedonija - 62%, Slo­venija - 60,2%; Crna Gora - 56,2%, Srbija - 49,8%; Kosovo - 47%; Bosna i Hercegovina - 43,4 odnosno 42,5%).

     No, ne samo da su hrvatske mirovine relativno najniže u široj regiji, već su i realno najniže, jer u Hrvatskoj npr. ci­jena hrane iznosi čak 91 posto prosjeka EU, u Srbiji 69, a u Makedoniji niskih 58 posto prosjeka", piše u obrazloženju najavljenih prosvjeda.

-        Pola mirovina ispod linije siromaštva

„Hrvatska linija siromaštva iznosi 2.085 kn, što znači da je polovica svih mirovina ispod linije siromaštva; riječ je o čak 570 tisuća osoba! U 20 godina od Domovinskog rata, kad su mirovine imale gotovo 51 posto udjela u plaći (što je

ionako malo u odnosu na npr. 1987. godinu kad je iznosio čak 78,4%), visina relativne mirovine se prepolovila, a u po­sljednjih deset godina realni pad mirovina je uznemirujući čak i za Europsku komisiju koja uporno zahtjeva što brže približavanje radničkih i posebnih (povlaštenih) mirovina, te stvarno smanjivanje broja invalidskih umirovljenika." No Sindikat umirovljenika zadire i u povijesne razloge.

 

Kada su za vrijeme rata uredbama zakinute mi­rovine i obustavljeno njihovo usklađivanje, one su vraćene ne samo zato što je tako presudio tadašnji saziv Ustavnog suda, već i zato jer je to politička vlast smatrala svojom obvezom (s obrazloženjem da su umirovljenici na taj način financirali Domovinski rat). Tako je dug starim umirovljenicima vraćen, uz izraze zahvalnosti.

 

     No, kasnije političke elite, i lijeve i desne, zaboravile su vratiti cijeli dug onima koji su umirovljeni nakon 1.1.1999. godine, što bi značilo preračunavanje prve aktualne vrijed­nosti mirovine na bazi vraćenog duga umirovljenicima.

-       Dignite mirovine za 19 posto

     Naime, ako povećavate mirovine jednih, onda morate po­većati i mirovine drugih, kako ne bi došlo do razlika! Ako su se toga i sjetili, da i teret recesije većim dijelom prebace na leđa umirovljenike, zaboravili su taj dug vratiti i zahvaliti. Sad im je normalno da umirovljenike još optuže da ih je previše, da su društveni teret i balast. Da jedu budućnost mladih.

     Riječ je o dugu radničkim, a ne povlaštenim umirovljeni­cima, a taj dug može biti namiren samo povećanjem radnič­kih mirovina za 19 posto, koliko još uvijek zaostaju za „sta­rim" mirovinama. To je ono što tražimo. Tražimo i posebnu zaštitu umirovljenika s najnižim mirovinama, i socijalnu na­knadu (tzv. nacionalnu mirovinu) za starije od 65 godina koji nisu ostvarili pravo na mirovinu - i to iz državnog proračuna, a ne mirovinskog fonda", naglašava Sindikat umirovljenika. Dakle, a ako je izostao novi preračun vrijednosti AVM-a, po­sve je prirodno i dokazivo je da je riječ o pogrešnoj računici mirovina od 1.1.1999. godine.

-       Rat je gotov, vratite dugove

     „Rat je gotov. Recesija je gotova. Vratite dugove svim umi­rovljenicima, a ne samo povlaštenima", piše u priopćenju.

     „I zato se sada glasno i javno upitajmo zašto smo mi hr­vatski umirovljenici postali najsiromašniji u EU? Koja je naša odgovornost za takvo stanje? Zašto smo odšutjeli kad su nam 2010. godine ukinuli usklađivanje mirovina? Zašto ne tražimo da nam vrate oduzeto, već da dugove vraćaju po­vlaštenim umirovljenicima? Zašto šutimo i čekamo da nam oduzmu i dostojanstvo.

     Došao je trenutak da se pripremimo za izlazak na ulice i da pokažemo da naše strpljenje i trpljenje nije zanavijek.

Iako smo i sada na ulicama i trgovima, ali poslijepodne, kada skupljamo otpatke na tržnicama ili noću, kad skuplja­mo plastične boce i hranu po kantama za smeće, sada najavljujemo zajednički pohod na hrvatske trgove, pa i na Trg svetog Marka.

 

 Pozivamo sve građane, osobito naše potomke - djecu i unuke, da se pripreme i pridruže nam se te kroz borbu za naše veće mirovine, izbore i bu­dućnost za svoje vlastite. Ovako će i oni ostati bez svojih.

Posebno pozivamo hrvatske branitelje da obra­ne one koji su stvorili zemlju koju su imali čast bra­niti. Kao što su se radnički umirovljenici borili da vaše mirovine budu usklađivane po jedinstvenoj formuli. Budite u jesen s nama.

 

 

     Pokušali smo se izboriti za veća prava umirovljenika i starijih osoba, za budućnost naše djece i unuka, instituci­onalnim putem, sudjelovanjem u raznim tijelima vlasti, ali nije išlo. Svi naši zahtjevi ostali su neodgovoreni. Stoga smo prisiljeni iskoristiti i onu posljednju instancu borbe, aktivno izražavanje nezadovoljstva."

-        I prije 20 godina bili smo na ulicama

     „Prošlo je više od 20 godina otkad se 15.000 umirov­ljenika na poziv Sindikata umirovljenika Hrvatske okupilo kako bi se izborili za povrat duga umirovljenicima, a pitanje je i dalje aktualno. Vraćen je dug starim umirovljenicima, dok su oni umirovljeni nakon 1.1.1999. i dalje zakinuti za 19 posto. Stoga tražimo hitno povećanje AVM (aktualna vrijednost mirovine) za 19 posto", naglašeno je u najavi prosvjeda.

     „Hrvatska je zemlja s najnižim mirovinama, a bit će još gore s modelom drugog mirovinskog stupa pod direk­tnom kontrolom i upravljanjem inozemnih banaka; s mo­delom kakav ne poznaju zapadnoeuropske zemlje, dok su ga zemlje poput Poljske, Češke, Slovenije i Slovačke preo­blikovale u dobrovoljnu štednju, a Mađarska ga je ukinula. Zato podržavamo da se za buduće umirovljenike, dodatak mirovini isplati proporcionalno njihovim godinama pune štednje u prvom mirovinskom stupu međugeneracijske solidarnosti. Niti jedan umirovljenik ne smije biti žrtva pro­mašenih politika.

     Poručujemo kako ne pristajemo na starost u bijedi i nesigurnosti, ne pristajemo da polovica umirovljenika ne može živjeti od teško stečene mirovine.

     Umirovljenici i umirovljenice, svi koji ste u solidarnosti s najranjivijom generacijom u ovoj zemlji, pripremite se. Mi smo ovu zemlju izgradili svojim radom, mi smo se izbo­rili da naša djeca i unuci mogu živjeti u slobodi i socijal­noj sigurnosti. Zato budite spremni za jesen. Krećemo po svoja prava!"

 

 

 

PISMO PREDSJEDNICI REPUBLIKE

Zaštitite starije osobe

     Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio je pismo Kolindi Grabar-Kitarović, predsjednici RH 30. lipnja o.g.: „Na tragu Vaših novijih istupa u kojima nagla­šavate potrebu uvođenja mjera za borbu protiv si­romaštva, te za zaštitu starijih i ranjivih kategorija građana, obratila sam vam se u prigodi primanja za Dan državnosti, sa zahvalnošću i prijedlogom za su­radnju."

     U dopisu SUH podsjeća na brojke koje opisuju tragični položaj umirovljenika u odnosu na cijelu Europsku uniju te sve zemlje u okruženju, te podsje­ćaju kako troje predstavnika SUH-a sudjeluje u radu savjetodavnog vladinog tijela, Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, ali bezuspješno, jer una­toč inzistiranju predstavnika umirovljeničkih udruga, dosad je održana samo jedna radna sjednica, na kojoj je usvojen program rada.„S obzirom na navedene po­datke i činjenice, molimo Vas za potporu pri rješava­nju urgentnog pitanja umirovljenika i starijih osoba", naglašava SUH.

     Navodi se i kako su umirovljeničke udruge, Sin­dikat i Matica umirovljenika Hrvatske, u više navrata predlagale rješenja, poduzimanje mjera i izmjene za­kona koje bi pomogle unaprjeđivanju položaj jedne četvrtine stanovnika Hrvatske. Na žalost, u političkim uvjetima kad se u 20 mjeseci izmijenilo četvero mini­stara, uvijek počinjemo od početka, a položaj starijih osoba rapidno se pogoršava, te smo sada, iza Bugara, najugroženija skupina starijih u Europskoj uniji. To potvrđuje sve vidljivije siromaštvo, te broj onih koji nemaju dovoljno za puko preživljavanje, skupljaju plastične boce za otkup i hranu po kantama za smeće i po tržnicama", naglašava se.

     SUH stoga predlaže Predsjednici nekoliko moguć­nosti, kratkoročne, odnosno dugoročne naravi, te se očekuje njezin odgovor. Vremena za čekanje napro­sto nema, jer stariji stanovnici Hrvatske počinju umi­rati od stida i gladi.